Ruski predsednik Vladimir Putin rekao je danas da se Međunarodna fudbalska federacija (FIFA) na čelu sa predsednikom Jozefom Blaterom nalazi pod velikim pritiskom Sjedinjenih Američkih država kako bi oduzela Rusiji organizaciju Svetskog prvenstva 2018. godine.

On je naglasio da su hapšenja zvaničnika FIFA u sredu „očigledan pokušaj sprečavanja ponovnog izbora Blatera na mesto čelnika FIFA”, prenela je agencija Rojters.

„Ako se išta dogodilo, desilo se na teritoriji SAD i američke vlasti nemaju pravo da sprovode svoje zakone na drugim teritorijama”, rekao je Putin i dodao da su hapšenja čelnika FIFA „još jedan pokušaj SAD da proširi svoju jurisdikciju na druge države”.

On je naglasio da Blater ima punu podršku Rusije.

Sedmorica zvaničnika FIFA uhapšena su u sredu u ranim jutarnjim časovima u hotelu u Cirihu pod optužbom za korupciju, a po zahtevu američkih vlasti za izručenje.

Švajcarske vlasti su takođe pokrenule istragu povodom dodele organizacije Mundijala 2018. i 2022 - Rusiji, odnosno Kataru.

Putin je praktično doveo u pitanje pravo Vašingtona da traži ekstradiciju zvaničnika FIFA, pozivajući se na pravo Edvarda Snoudena i osnivača Vikiliksa Žulijena Asanža da se od američkog tužilaštva kriju u inostranstvu.

Vojska SAD je potvrdila da razvija novo nesmrtonosno oružje bazirano na tehnologiji elektromagnetnog pulsa, dosad poznato iz SF filmova, knjiga i video igara.

Projekat CHAMP (skraćeno od "projekat snažnog protiv elektronskog projektila") predstavljen je prošle nedjelje na prvom "Laboratorijskom danu" vojske SAD.

Pentagon je prikazao brojne vojne novotarije, a među njima se istakao CHAMP koji prilikom detonacije na željenoj teritoriji oslobađa snažan elektromagnetni puls (EMP) i onemogućava rad elektronske opreme.

Kako navode američki mediji, CHAMP ne bi trebalo porediti s ranijim nuklearnim EMP projektima testiranim nakon Hladnog rata, koji su razvijani kako bi onesposobili energetske i informatičke sisteme u čitavim regijama. Ovaj projekat se fokusira na manje mete.

Kako se navodi, američka avijacija bi korištenjem ovih projektila mogla da "ugasi svjetlo" i onemogući komunikaciju u terorističkim bazama, ne ugrožavajući živote civila.


Oružje razvija gigant "Boeing", a objavljeno je da je projektil uspješno testiran još 2012. godine na poligonu u Utahu, gdje je uspješno ugasio sve računare u jednoj zgradi.

"Ova tehnologija otvara novo poglavlje u modernom ratovanju. U bliskoj budućnosti ćemo moći da koristimo ovo oružje da onemogućimo sve elektronske sisteme protivnika i prije nego što naše trupe stignu", rekao je Kitt Coleman, menadžer programa CHAMP.

U prethodne tri godine tehnologija je znatno napredovala i u Pentagonu kažu da je već spremna za ratna područja. Koristit će je prvenstveno avijacija, koja će je montirati na "nevidljive" projektile dugog dometa.

Glasnogovornik ruskog ministarstva za izvanredne situacije potvrdio je jučer kako će ruski zrakoplov dostaviti humanitarnu pomoć u Siriju, a na povratku će evakuirati još ruskih državljana koji se tamo nalaze. Očekuje se kako će zrakoplov iz sirijskog grada Latakije odvesti oko 90 ruskih državljana i državljana drugih nacionalnosti.

"Zrakoplov Il-76 krenuti će ujutro 28. svibnja. Po naredbi ruske Vlade specijalni zrakoplov će dostaviti 21,5 tona humanitarne pomoći sirijskom gradu Latakija - uključujući hranu poput konzerviranog mesa i ribe, šećer, hranu za djecu, kao i druge potrepštine", rekao je.

Evakuacija ruskih građana iz Latakije dolazi u trenutku kada su militanti ostvarili napredak na prostoru sjeverozapada Sirije te postoji mogućnost kako bi i grad Latakija mogao uskoro biti ugrožen.

Svetski poznati ruski politikolog Rostislav Išćenko - koji je jedan od najboljih znalaca Ukrajine - dao je intervju češkom listu Parlamentní Listy.

Vladimir Putin je pre 15 godina prvi put izabran za predsednika RF. Koji njegovi potezi na mestu šefa države izazivaju kod Vas i ostalih Rusa najveće poštovanje i kakve je greške pravio?

- Pre 15 godina Putin je preuzeo razorenu zemlju, na ivici građanskog rata i sa razočaranim i ogorčenim stanovništvom.

Sada je Rusija ponovo supersila bez koje ne može da se reši nijedno pitanje, kvalitet života je naglo porastao i nastavlja da raste, ljudi veruju vlasti i sa nadom gledaju u budućnost, državna kasa je puna i dozvoljava Vladi da se oseća prilično sigurno čak i u epohi kriza i sankcija, a narod se ponovo ponosi svojom zemljom i ima za to sve razloge. To je nesumnjiva Putinova zasluga.

Međutim, još veća njegova zasluga je, po mom mišljenju, što su sve promene sprovedene neprimetno, evolutivnim putem, bez velikih potresa i tek nakon 15 godina Rusi vide ogroman posao koji je urađen.

Što se tiče Putinovih grešaka, najradikalniji deo društva mu spočitava nedovoljno aktivnu borbu protiv tajkuna i pokušaj da izbegne konfrontaciju sa Zapadom.

Po mom mišljenju, to nisu greške, već zdrav razum - zemlja može sebi da dozvoli samo onaj nivo sukoba i samo onda kada može da izdrži i pobedi u konfliktu.

Što se tiče odugovlačenja sa detajkunizacijom, kako sam već rekao, Putin je uspeo da izbegne građanski konflikt i revolucionarne potrese, na čijoj ivici je stajalo društvo, a koje ne bi izdržala država. To jest on je žrtvovao formalnu pravdu, koja je zahtevala da se nacionalizuju takjunske imperije ukradene od društva radi postizanja društvenog konsenzusa.

Država je ostavila tajkunima nepravedno stečeno, ali ih je naterala da žive u skladu sa zakonom, prestanu da kradu i preuzmu na sebe obaveze da obezbede sprovođenje državne ekonomske i socijalne politike. Putin je praktično pretvorio tajkune u državne top menadžere. A ko se s tim nije složio - taj više nije tajkun i nije u Rusiji.

Premijer Srbije Aleksandar Vučić izjavio je da će Srbija prihvatiti sugestiju iz SAD da smanji zavisnost od ruskog gasa, tako što će se pridružiti gasovodu koji ima američku podršku i koji će sprovesti gas iz Azerbejdžana u Evropu.

U intervjuu za američku agenciju AP, koji je dao tokom posete Tirani, Vučić je naveo da je Srbija po pitanju energetske bezbednosti, spremna da koristi gas iz više izvora, što je, kako je rekao, „veoma važno za naše američke prijatelje, takođe“.

Kako navodi AP, SAD već izvesno vreme rade na tome da podstaknu balkanske zemlje da se okrenu alternativnim izvorima gasa, pre nego da se nadaju izgradnji gasovoda koji bi preko Turske doveo ruski gas na Balkan.

Američka agencija, uz objavljivanje prvog citata iz intervjua s Vučićem, navela je da podrška gasovodu pod pokroviteljstvom SAD predstavlja veliki politički zaokret Srbije, koja je tradicionalni saveznik Rusije.

Sofija ne gubi nadu da projekat izgradnje gasovoda Južni tok može biti realizovan, ali u svakom slučaju situacija s tim projektom ne treba da utiče na bilateralne odnose s Moskvom, rekao je ministar ekonomije Bugarske Božidar Lukarski.

„U našem interesu je da projekat Južni tok bude realizovan. Dokazali smo da je Bugarska pozdan partner Rusije i u pogledu tranzita gasa iz Rusije u Evropu“, kazao je Lukarski u intervjuu Intefaksu tokom posete Moskvi.

On je istovremeno izrazio nadu da se istorija Južnog toka ni na koji način neće odraziti na ekonomske odnose između dve zemlje.

Rusija je u decembru 2014. godine objavila da prekida realizacuju gasovoda Južni tok, jer za to nije dobila potrebne dozvole Bugarske i saglasnost EU.

Gasovod je trebalo da prođe po dnu Crnog mora i preko Bugarske doprema gas u Srbiju, Mađarsku, Austriju i Italiju.

Umesto toga odlučeno je da se, koristeći trasu po dnu Crnog mora, gradi Turski tok, gasovod kroz Tursku i da se na granici s Grčkom izgradi gasno čvorište za potrošače Južne Evrope.

Američka vojska nenamerno je transportovala najmanje jedan uzorak živog bacila antraksa u jednu komercijalnu laboratoriju u Merilendu, ali u tom incidentu nije postojala nikakva opasnost po javno zdravlje, rekli su juče američki zvaničnici, a preneo AFP.

Laboratorija Ministarstva odbrane u Juti je omaškom transportovala uzorak antraksa, a zdravstvene vlasti još testiraju druge uzorke koji su dopremljeni u devet drugih država, rekao je portparol Pentagona pukovnik Stiven Voren u saopštenju.

"Ne postoji opasnost po građane i ne postoje sumnjivi ili potvrđeni slučajevi zaraze antraksom niti potencijalna izloženost laboranata antraksu", rekao je on.

Uzorak živog antraksa otkriven je u komercijalnoj laboratoriji 22. maja i druge laboratorije su obaveštene, rekli su zvaničnici. Najmanje devet drugih vladinih i komercijalnih laboratorija u devet američkih država su dobile uzorke antraksa, a vlasti nastoje da utvrde da li su transportovane i druge žive spore.

Voren je saopštio da Pentagon pomaže Centar za kontrolu i prevenciju bolesti koji istražuje incident. Laboratorija ministarstva odbrane rutinski transferiše "mrtve" uzorke antraksa koji su inaktivisani preko radijacije, za naučno istraživanje, kažu zvaničnici.

Antraks je jedan od agenasa koji mogu da se koriste za bioterorizam jer od njega može da oboli i umre veliki broj stanovnika ako se iskoristi kao oružje. Septembra 2001. godine, u Sjedinjenim Državama, spore antraksa poslate su poštom na nekoliko lokacija. Obolele su 22 osobe, a petoro od njih je umrlo.

Iza nekoliko prijetnji međunarodnim letovima prema američkim zračnim lukama ili unutar SAD-a možda stoje simpatizeri Islamske države (IS), objavili su američki sigurnosni izvori u srijedu.

Neimenovani izvori rekli su da je jedanaest prijetnji primljeno u ponedjeljak, a najmanje četiri u utorak.

Prijetnje su bile slične i u svima se spominjalo kemijsko oružje u zrakoplovima, kažu izvori dodajući kako je glavna teorija istražitelja da iza njih stoje simpatizeri IS-a.

Izvori kažu kako se čini da su sve prijetnje u ponedjeljak stigle iz istog izvora. Zrakoplov Air Francea iz Pariza dva su američka lovca F-15 prepratila u zračnu luku JFK u New Yorku.

Zrakoplov je sigurno sletio i pregledom je utvrđeno da u njemu nije bilo kemijskog oružja, rekao je glasnogovornik FBI-a Peter Donald.

Prijetnje u ponedjeljak upućene su i nekim zrakoplovima koji su letjeli s drugih američkih aerodroma ili prema njima, poput Newarka i Atlante, kao i letovima između gradova u Europi, Sjevernoj i Južnoj Americi te na Bliskom istoku.

Niti u jednom zrakoplovu nisu pronađene opasne tvari, ali dužnosnici ističu da su prijetnje remetile promet i nepotrebno trošile vrijeme snaga sigurnosti. Američke vlasti za sigurnost zračnog prometa u prosjeku prime i istraže jednu prijetnju dnevno, rekao je dužnosnik.

Rusija sada preispituje odnose s Europskom unijom i Sjedinjenim Američkim Državama zbog uspješne suradnje s Kinom, izjavio je ruski premijer Dmitrij Medvedev. Moskva ima za cilj razviti odnose s Pekingom i provede inicijativu na povezivanju projekata "Put svile" i "Euroazijske ekonomske integracije", rekao je Medvedev na međunarodnom pravnom forumu u Sankt Peterburgu.

"Ovo je pozitivno iskustvo koje nas upravo tjera da preispitamo naše odnose sa zemljama Europske unije i Sjedinjenim Američkim Državama i nekoliko drugih zemalja u razvoju, pošto je naš život u međunarodnim okvirima prošle godine pod takozvanim sankcijama bio bogat ", rekao je Medvedev. U jeku zapadnih sankcija protiv Rusije, Moskva je pojačala suradnju s Pekingom, uključujući i područje energetike i obrane, a dvije zemlje potpisale su velike energetske sporazume i provedbu zajedničke vojne vježbe.

Proširenje ili ukidanje ruskih mjera koje su odgovor na zapadne sankcije biće proporcionalno, rekao je ruski premijer. "Mogu samo reći da ćemo u bliskoj budućnosti morati donesemo odluku ili o produženju ovih mjera ili o njihovom ukidanju. Jasno je da će naši postupci, jednostavno rečeno, biti ekvivalentni i zasnovani na akcijama naših partnera iz drugih zemalja ". Kremlj je u više navrata negirao učešće u sukobu u Ukrajini i odgovorio na zapadne sankcije zabranom uvoza određene vrste hrane iz zemalja koje su uvele sankcije Rusiji. Popis zabranjenih proizvoda obuhvaća meso, perad, ribu, morske plodove, mlijeko, mliječne proizvode i voće i povrće.

Sekretar američke mornarice, Rej Mabus, rekao je da će mornarica te zemlje pojačati svoju flotu do kraja ove decenije na više od 300 brodova.

On je istakao da je američka mornarica 2001. imala ukupno 316 brodova, ali je taj broj do 2008. pao na 278. Sada ponovno kreće jačanje i očekuje se da će ih do 2020. imati ponovno preko 300, a od toga će 60% biti na prostoru Pacifika.

„Gradimo flotu koja će imati više od 300 brodova. Bićemo gotovi do kraja decenije, a najmanje 60% ćemo prebaciti na Pacifik“, rekao je Mabus u razgovoru za MSNBC na pitanje kako SAD planira da parira kineskoj mornarici.

On je dodao da je američka mornarica u periodu od 2005. do 2009. naručila izgradnju 27 novih brodova, a u narednih pet godina naručiće još preko 70 brodova.