Vojni analitičar Miroslav Lazanski tvrdi da iza poslednjih oružanih incidenata u Makedoniji i pobune Albanaca stoji namera da se spreči izgradnja ruskog gasovoda „Turski tok“. Lazanski je gostujući na TV Pink objasnioda je Makedonija najpogodnije mesto da se preseče „Turski tok“ i spreči njegova izgradnja.

Makedonija je najslabija karika tzv. „Turskog toka“ koji treba da ide preko Rusije, Turske, Grčke, Makedonije, Srbije i Marađarske. Tu ga je najlakše preseći. Turci će dati, Cipras će verovatno dati, Srbija će dati jer će više zaraditi od te trase nego da je išao kroz Bugarsku, Orban će dati i eto ti ruskog gasa u Austriji. Kako to preseći? Najlakše je zaljuljati Makedoniju - objasnio je Lazanski.

On je rekao da ne vidi ni jedan drugi razlog za novu albansku pobunu u Makedoniji imajući u vidu da po Ohridskom sporazumu oni imaju sva prava a da se njihovi predstavnici nalaze čak i na čelu bezbedonosnih službi Makedonije.

„Turski tok“ je zamišljen kao alternativa „Južnom toku“ čiju je izgradnju pod pritiskom EU i SAD, zaustavila Bugarska.

Italijanski šef diplomatije, Paolo Džentiloni, izjavio je da su kijevske vlasti dužne uskoro da sprovedu ustavne reforme i da daju autonomiju novoosnovanim republikama u regionu Donbas.

On je istakao da će o tome razgovarati 5. maja sa ukrajinskim predsednikom Petrom Porošenkom.

Ukoliko italijanski ministar stvarno bude zvanično razgovarao sa Porošenkom u tom pravcu, to će biti prvi put da neka evropska zemlja otvoreno vrši pritisak na Kijev, što bi moglo da dovede do potpune promene političkog ambijenta u Evropi.

Drugi italijanski zvaničnik, direktor Uprave za politiku trgovine pri ministarstvu ekonomije Italije, Federiko Ajhberg, izjavio je da „vlasti Italije čim pre moraju da deluju u pravcu ukidanja sankcija protiv Rusije“.

„Italija je platila skupu cenu zbog priključivanja paketu antiruskih sankcija.“ - rekao je Ajhberg na konferenciji italijanske Asocijacije preduzetnika „Assolombarda“, preneli su italijanski mediji.

Savet ministara Italije odbija da glasa za produženje sankcija Rusiji, skrenuo je pažnju Ajhberg i istakao da italijanski preduzetnici vide Rusiju kao veoma važnog partnera.

Jemenski Houthi pobunjenici pozvali su danas UN da zaustavi saudijske zračne napade ističući kako se radi o drskoj agresiji na njihovu zemlju.

"Želimo naglasiti tešku i tragičnu situaciju koja se razvija u tijeku saudijske drske agresije na našu zemlju i naš narod", navodi se u pismu generalnom tajniku UN-a kojeg potpisuje Hussein al-Ezzi, dužnosnik za vanjske poslove Houthi pokreta.

"Nadamo se vašoj aktivnoj humanitarnoj ulozi... koja bi zaustavila saudijsku agresiju na naš narod koja je pokrenuta bez ikakvog opravdanja ili povoda", navodi se u pismu te se popisuju i lokacije kao i prouzročena šteta dosadašnjih napada Saudijske Arabije na Jemen.

Slanje pisma Ban Ki-moonu je legitiman potez, no teško da će rezultirati ikakvim važnijim potezom UN-a koji je Houthi pobunjenicima već uveo sankcije na uvoz oružja, dok se saudijsku agresiju - koja je pokrenuta bez ikakvog odobrenja - uopće niti ne proziva.

Saudijska Arabija u ratu u Jemenu koristi kazetne bombe, kontroverzno oružje zabranjeno sporazumom koji je ratificirala 91 zemlja, javlja u nedjelju Human Rights Watch. Fotografije i video snimke pokazale su da je oružje, koje ostavlja zvončiće na širokom području, korišteno u zračnim napadima na sjeverni Jemen, objavila je organizacija sa sjedištem u New Yorku.

Streljivo je Saudijskoj Arabiji dostavio SAD, a te dvije zemlje, kao ni Jemen, nisu potpisnice konvencije o njegovoj zabrani. Do napada je došlo u pokrajini Sana, sjevernom uporištu većinom šijitskih pobunjenika.

"Napadi kazetnim bombama izvršeni su na područjima blizu sela, čime je lokalno stanovništvo ugroženo", rekao je Steve Goose iz HRW-a.

Saudijska Arabija i koalicija osam arapskih saveznika vode zračnu kampanju protiv Hutija od kraja ožujka.

Crvena armija, koja je podnijela najveći teret pobjede nad Njemačkom u Drugom svjetskom ratu, na današnji dan 1945. godine zauzela je Berlin, a sedam dana kasnije uslijedila je njemačka kapitulacija.

Zauzimanje Berlina označeno je isticanjem sovjetske zastave na zgradu porušenog Rajhstaga u Berlinu.

Ova fotografija ima i svoju simboliku koja označava konačnu pobjedu saveznika, odnosno poraz nacističke Njemačke.

Čuvena fotografija je svojevrsna repriza prvog postavljanja zastave na Rajstag. Prvobitno postavljanje zastave i vojnika koji je to fotografisao nije zabilježeno. Originalna zastava je postavljena 30. aprila kada je dvadesettrogodišnji vojnik Mikail Minin prvobitno postavio zastavu.

Tokom noći i dalje su se vodila žestoke borbe u Berlinu, u toku kojih su Njemci uspjeli da skinu zastavu koju je Minin postavio. Fotografija koju svi znamo nastala je 2. maja 1945. godine kada se Jevgenij Kaldeji popeo na zgradu razrušenog Rajstaga i fotografisao kako dva sovjetska vojnika - Gruzijac Meliton Kantaria i Rus Mikail Jegorov postavljaju zastavu Sovjetskog saveza.

Ova fotografija postala je jedna od najpoznatijih ratnih fotografija dvadesetog vijeka i Drugog svjetskog rata.

Najmanje 52 osobe stradale su u Siriji u novim vazdušnim udarima međunarodne koalicije na sjeveru zemlje, saopštila je Opservatorija za zaštitu ljudskih prava.

„U vazdušnim udarima međunarodne koalicije, koji su izvršeni juče rano ujutru, u mjestu Bermal i njegovoj okolini, u provinciji Alep, stradale su 52 osobe“, rekao je direktor Opservatorije Rami Abdel Rahman.

Među žrtvama je sedmoro djece, a 13 osoba se još uvijek vode kao nestale.

Rahman je objasnio da se u blizini Bermala vode borbe između Kurda i sirijskih pobunjenika sa džihadistima Islamske države, ali da u samom mjestu ima samo civila.

„U vazdušnim udarima na Bermal nije ubijen nijedan pripadnik Islamske države“, kazao je direktor Opservatorije i dodao da je nedaleko od tog mjesta stradalo sedam džihadista.

Međunarodna koalicija, predvođena SAD, počela je u septembru prošle godine vazdušne udare na položaje Islamske države, koja je zauzela djelove Iraka i Sirije.

Vazdušni udari omogućili su Kurdima i sirijskim pobunjenicima da poslije nekoliko nedjelja žestokih sukoba sa pripadnicima Islamske države ponovo preuzmu kontrolu nad gradom Kobane, na granici sa Turskom.

Prema podacima Opservatorije za zašitu ljudskih prava, čije je sjedište u Londonu, od početka vazdušnih udara, u Siriji je stradalo više od 2.000 ljudi, među kojima 1.922 džihadista.

Od početka sukoba u Siriji, prije četiri godine, stradalo je više od 220.000 ljudi, a deset miliona bilo je primorano da napusti svoje domove.

Rusija ni pod kakvim okolnostima neće ratovati sa Ukrajinom, izjavio je zamjenik ruskog ministra odbrane Anatolij Antonov.

„Ukrajina nije naš neprijatelj! Čak ni u teoriji to ne smatram mogućim. Očekujem da će i Kijev imati dovoljno razuma da nas ne provocira“, rekao je on u intervjuu objavljenom u četvrtak u „Komsomolskoj pravdi“ a prenosi RIA Novosti.

Antonov je pritom izrazio očekivanje od Njemačke i Francuske da će uticati kako bi spriječile ukrajinske vlasti da obnavljaju borbena dejstva na jugoistoku Ukrajine.

„I Rusija će u tome pomagati Evropi“, rekao je zamjenik ruskog ministra odbrane.

Antonov je kazao da SAD namjerno partnerima u NATO-u daje lažne obavještajne informacije, na osnovu kojih oni saopštavaju da je ruska vojska prisutna u Ukrajini.

„Neki na Zapadu smatraju da su Amerikanci ‘pogriješili’. A ja mislim da Amerikanci nisu pogriješili. Mislim da je baš to bio zadatak - unositi neistinu“, rekao je on, ističući da nikakvi stvarni dokazi o prisustvu ruske vojske do sada nisu pruženi.

„Amerikanci su više puta saopštavali da su ‘ruski tenkovi prešli granicu’. Pa, gdje su oni“, upitao je Antonov.

Govoreći o tome zašto Rusija nije pozvala ukrajinske eksperte na konferenciju o bezbjednosti 16. i 17. aprila u Moskvi, zamjenik ruskog ministra odbrane rekao je da je to stoga da bi se Kijev usredsredio na rješenje konflikta na jugoistoku zemlje.

„Veoma se nadamo da će konflikt u Ukrajini biti riješen isključivo mirnim sredstvima a ukrajinski specijalisti moći će da učestvuju na moskovskoj konferenciji narednih godina i iznesu svoja iskustva“, kazao je Antonov.

Jedan od investicijskih autoriteta George Soros često je govorio da bogati trebaju platiti veći porez, iako je dobar dio bogatstva pribavio upravo izbjegavajući plaćanje poreza. Kako piše Bloomberg, milijarder je, dok je gradio poziciju jednog od najvećih svjetskih investitora, koristio opciju koja mu je omogućavala da na legalan način zaobiđe plaćanje poreza tako što je sredstva koja je zaradio reinvestirao u svoj fond Quantum endowment fund, gdje su ona nastavila rasti.

Do kraja 2013, Soros je takvom praksom prikupio 13,3 milijarde dolara, navodi Bloomberg. Da bi ilustrirao koristi odlaganja plaćanja poreza, Vyacheslav Fos sa Sveučilštata Illinois izračunao je da bi menadžer koji je, kao Soros, počeo poslovati sa 12 milijuna dolara novca ulagača, ako bi ostvarivao profit od 20 posto i reinvestirao ga bez oporezivanja u periodu od 40 godina, zaradio 15,9 milijardi dolara. Ako bi taj isti menadžer platio sve poreze prije reinvestiranja, ukupna cifra svela bi se na svega 2,4 milijarde dolara.

"Porezi na dobit predstavljaju veliki udarac za menadžere hedge fondova. Oni zato koriste svaku priliku da izbegnu plaćanje poreza i reinvestiraju novac", navodi profesor prava na Sveučilištu u San Diegu Victor Fleischer.

Američki Kongres je 2008. ukinuo opciju da se porez izbjegne reinvestiranjem i naložio menadžerima hedge fondova koji su tu opciju koristili da plate akumulirani porez na dobit do 2017.

Vlasnici fondova iz New Yorka, među kojima je i Soros, podložni su federalnoj poreznoj stopi od 39,6 posto, kombiniranim državnim i gradskim porezima od ukupno 12 posto i dodatnom porezu na prihode od investicija od 3,8 posto, pa bi Soros, kad se sve zbroji, na osnovu javnosti dostupnih podataka, morao platiti porez ukupne vrijednosti 6,7 milijardi dolara.

Tjedan dana prije nego što je Kongres ukinuo takozvanu poreznu "rupu", Soros je prebacio dio sredstava u Irsku. Kongresni komitet za oporezivanje je 2008. procijenio da će novi propisi u državnu blagajnu donijeti oko 25 milijardi dolara u narednih 10 godina, uključujući osam milijardi do 2017.

"Nitko nema ustavnu obavezu platiti više poreza nego što je propisano da mora platiti. Ako je zakonom omogućeno da ne platite porez, onda ga nećete platiti", rekao je odvjetnik James Sitrick, koji desetljećima zastupa Sorosa.

Rusija i Kina će idućeg mjeseca po prvi puta održati zajedničke pomorske vojne vježbe na Mediteranu - informaciju je danas potvrdio glasnogovornik kineskog ministarstva obrane, Geng Yansheng.

"Prema planovima Ruske Federacije i Narodne Republike Kine, mornarice dvaju država održati će zajedničke pomorske vojne vježbe pod nazivom Pomorska Kooperacija 2015. na prostoru Mediterana sredinom svibnja", istaknuo je Yansheng. Također se navodi kako će u vježbama sudjelovati po 9 brodova sa svake strane.

Cilj vježbi je jačati bilateralne i prijateljske odnose između Rusije i Kine, prenose izvori. Kineski glasnogovornik također je naglasio kako vježbe "nisu uperene protiv ijedne treće zemlje" te kako nisu povezane sa "situacijom u regiji".

Televizija „Rusija 1″ emitovala je dokumentarni film „Ožog“ o masakru učesnika protesta u Odesi koji se odigrao 2. maja. U zgradi Doma sindikata ubijeno je 46 proruskih demonstranata dok je više od 300 ranjeno.

Pripadnici ukrajinskih nacističkih organizacija zapalili su zgradu u kojoj su se nalazili demonstranti a zatim su na platou ispred zgrade ubijali ljude koji su se spašavali od plamena tako što su iskakali kroz prozore. Deo ljudi ubijen je u zgradi, a nakon upada u zgradu pripadnici ukrajinskih nacističkih organizacija su silovali i ubijali žene a zatim ih bacali u plamen da izgleda da su žrtve požara.

Po završetku nacističkog pira u zgradi i oko nje ostalo je 46 leševa demonstranata.