Gospodari lutakaS


Putin

Putin, tužno, o samo jednoj jedinoj rečenici koja je mogla spriječiti rat

Putin
Odnosi između Zapada i Rusije dugotrajno su narušeni i nema ama baš nikakvih naznaka da bi se u dogledno vrijeme mogao stvoriti prostor za uspostavu barem minimalnog, sada već u potpunosti prekinutog diplomatskog dijaloga (osim onog na najnižim diplomatskim razinama oko pojedinih praktičnih pitanja od interesa za obje strane poput razmjene zatvorenika i sl.) s ciljem rješavanja nagomilanih velikih, akutnih problema u odnosima dviju strana prije negoli postanu kronični i "neizlječivi". A to bi mogli postati vrlo brzo, ukoliko se prije toga nešto žurno ne učini.

Kada govorim o spomenutom dijalogu, prije svega mislim na dijalog između SAD-a i Rusije, jer svi su ostali nebitni s obzirom kako je združeni Zapad svoj brod, koji upravo plovi olujnim geopolitičkim vodama, stavio pod čvrsto kormilo Washingtona koji ga ne namjerava prepustiti - ni Londonu, ni Parizu ili bilo kom drugom koji bi se takve ambicije eventualno usudio javno iskazati. Dakle, svi ostali na tom su brodu samo puki mornari, članovi posade, koji svog kapetana uvijek i u svemu moraju vjerno slušati. Svaka pobuna kažnjavala bi se najoštrije.

Svi junaci šutke padoše

Posebno je to žalosno za ključne europske prijestolnice, stoljećima navikle voditi vlastitu vanjsku politiku i brinuti se primarno o svojim nacionalnim interesima. Sada toga više nema. Dolaskom Joea Bidena na čelo Sjedinjenih Država s početkom 2020. zapadnoeuropske prijestolnice - poučene i prestrašene vrlo negativnim iskustvom iz ere njegovog prethodnika Donalda Trumpa koji se prema njima nerijetko odnosio autoritarno, bez trunke uvažavanja - odlučile su potpuno predati svoj suverenitet Bidenu u ruke.

Komentar: Zelenski je sadašnji predsjednik Ukrajine. Izabran je uvjerljivom pobjedom 2019. na temelju obećanja o ublažavanju napetosti s Rusijom i rješavanju krize u otcijepljenim republikama u istočnoj Ukrajini. Po niti jednom pitanju nije pokušao održati svoju riječ. Umjesto toga, on je uvelike pogoršao unutarnju krizu Ukrajine dok je nemilosrdno provocirao Rusiju.

Zelenski je imao brojne prilike da izgladi stvari s Moskvom i spriječi izbijanje neprijateljstava. Umjesto toga, on je dosljedno pogoršavao stvari slijepo slijedeći direktive Washingtona.


Arrow Up

Zastupnik u Knessetu pridružuje se tužbi Južne Afrike protiv Izraela u Hagu

izrael
© Ahmad Gharanli/AFP putem Getty ImageZastupnik u izraelskom Knessetau ispred stranke Demokratski front za mir i jednakost Ofer Cassif
Izraelski zastupnik u Knessetu Ofer Cassif saopćio je da se pridružuje tužbi Južne Afrike protiv Izraela pred Međunarodnim sudom pravde u Hagu, optužujući vladu Benjamina Netanyahua da poziva na "etničko čišćenje" i genocid tokom rata u Pojasu Gaze.

Prema onome što je u ponedjeljak objavio izraelski list Yedioth Ahronoth, više od 200 Izraelaca, uključujući Ofera Cassifa, zastupnika u Knessetu ispred stranke Demokratskog fronta za mir i jednakost (Hadash-Ta'al), potpisalo je peticiju kojom žele podržati tužbu Južne Afrike i predat će je Međunarodnom sudu pravde u Hagu.

U tekstu peticije, za koju se očekuje da će biti dostavljena sudu sljedećeg četvrtka, stoji:
"Materijali koji se pojavljuju u tužbi su užasni i vjerodostojni. Izrael zaista poduzima sistematske i temeljite mjere za eliminaciju, izgladnjivanje, zlostavljanje i raseljavanje stanovništva Gaze. Provodi politiku brisanja mogućnosti za život, što vodi u genocid. Sistematski ubija široke slojeve stanovništva u Gazi, uključujući ugledne članove akademske zajednice, pisce, doktore, medicinsko osoblje, novinare i obične građane."

Komentar: Južnoafrička Republika podnijela je tužbu ICJ-u zbog 'genocidnih djela' Izraela u Gazi


Arrow Up

Poruka velikima i malima: o čemu će Kina težiti na međunarodnom planu

Wang Yi
© EPA/FABRICE COFFRINI / HinaWang Yi
Kina je jedna od triju zemalja koje čine ključni globalni geopolitički trokut (uz SAD i Rusiju) i koja s njima definira sliku sadašnjeg i kroji izgled budućega svijeta. Svijeta, još uvijek prepunog izazova i neizvjesnosti.

Zato je uvijek važno osluškivati i što službeni Peking ima za reći, kakva su njegova promišljanja o ključnim problemima današnjice, koje su mu strategije, planovi, vizije, ...

Wang Yi o načelu pravde

O nečemu od toga, u utorak, 9. siječnja, govorio je i kineski ministar vanjskih poslova Wang Yi tijekom seminara o međunarodnoj situaciji i kineskoj diplomaciji 2023. godine. Tijekom svog govora, pozornost je stavio na izgradnju multipolarnog svijeta kazavši slijedeće:
"Uvijek ćemo se pridržavati načela pravde i nepristranosti, zalagati se za izgradnju ravnopravnog i uređenog multipolarnog svijeta, provoditi istinski multilateralizam i promicati demokratizaciju međunarodnih odnosa."

Better Earth

Dok novi međunarodni poredak uzima maha, što možemo očekivati od Kine i ostatka Azije 2024.?

slika
© Getty ImagesKineski predsjednik Xi Jinping, ruski predsjednik Vladimir Putin, etiopski premijer Abiy Ahmed, indonezijski predsjednik Joko Widodo i predsjednik Kazahstana Kassym-Jomart Tokayev idu na grupno fotografiranje na trećem Forumu pojasa i puta 18. listopada 2023. u Pekingu, Kina
SAD je uspio potaknuti sukob u Europi, ali države istočnije nisu voljne igrati Washingtonovu igru...

Formiranje novog međunarodnog poretka neizbježno je popraćeno sukobom između sila koje žele sačuvati svoj status i suparnika čiji razvoj uvjetuje stvaranje novih pravila i običaja interakcije na svjetskoj sceni. Vojni i politički sukob između Rusije i Zapada, kao i postupno ubrzana konfrontacija između Kine i SAD-a, određuju središnji položaj Velike Euroazije i Azije u međunarodnoj politici. To je prije svega zato što je ovo golemo područje prostor u kojem su stabilnost i razvoj važni za Moskvu i Peking, dok su krize i sukobi vrlo poželjni za Sjedinjene Države i njihove europske satelite. 2023. godina pokazala je da su Velika Euroazija i Azija do sada bile otporne na negativne vanjske utjecaje koji najdramatičnije posljedice ostavljaju u Europi i Bliskom istoku.

Činjenica da u Aziji i Euroaziji ne postoje suprotstavljena vojno-politička savezništva, te da takozvane geopolitičke crte rascjepa postoje samo u mašti posebno dojmljivih čitatelja američkih novina, posljedica je osobitosti političke kulture ovog prostora, ali također na opće trendove međunarodnog života u današnje vrijeme.

Bizarro Earth

Bivši glavni tužitelj: Ukrajina je izgubila 500.000 vojnika

ukraine soldiers replacement casualties
© John Moore/Getty ImagesČasnik ukrajinske vojske daje upute zamjenskim trupama 24. veljače 2023. u regiji Donbas u istočnoj Ukrajini
Ukrajinski čelnici trebali bi iskreno priznati da su izgubili 500.000 vojnika od početka sukoba s Rusijom, a da je mjesečna stopa žrtava oko 30.000, rekao je bivši glavni tužitelj Jurij Lucenko.

Vlada predsjednika Vladimira Zelenskog mogla bi uvjeriti nevoljne građane da se pridruže borbi tako što bi javno priznala velike gubitke na bojnom polju i izjavila da je sam opstanak zemlje u opasnosti, smatra on.

Ukrajinci "moraju znati koliko ih je poginulo, a onda će sve rasprave o mobilizaciji biti riješene", dodao je.

Govoreći za medije u zemlji u srijedu, bivši dužnosnik predložio je brojne korake za rješavanje problema izbjegavanja vojnog roka i korupcije koji ometaju napore u zemlji u pogledu novačenja.

Predložio je da novi zakon moraju predstaviti ukrajinski predsjednik Vladimir Zelenski, ministar obrane te zemlje i visoki vojni general kako bi se naglasila ozbiljnost situacije.

Komentar: Ništa ne govori 'pobjeda' kao poziv na potpunu mobilizaciju stanovništva. Rusija je već porazila NATO vojsku. Šanse da bi nova ofenziva ikada mogla biti konstituirana su male ili nikakve, čak i ako bi se moglo pronaći oružje. Nema osoblja koje bi ih koristilo. I SAD/NATO to znaju.

Scott Ritter iz lipnja 2023.:


Pogledajte i: Zelenski: Čovjek koji je prodao Ukrajinu
Zelensky je od samog početka djelovao po naredbi iz Washingtona. Mi to znamo. Također je provodio plan Washingtona, a ne svoj, a svakako ne ukrajinski. Znamo i to. Ali to ga ne oslobađa odgovornosti. Uostalom, on je odrasla osoba sposobna razlikovati dobro od pogrešnog. On zna što radi i zna da je to pogrešno; gore nego pogrešno, to je neoprostivo. On šalje ljude da umru u ratu za koji zna da ga ne može dobiti; on nanosi nesagledive patnje i ozljede svom narodu bez ikakvog razloga; i - što je najgore - on je očistio put za raspad same Ukrajine, zemlju koju se zakleo braniti. Ta će zemlja biti razbijena u komadiće u sklopu konačnog dogovora s Rusijom, a Zelensky će podijeliti dobar dio krivnje.

Kako ovakav čovjek živi sam sa sobom?



Attention

Kongresmen: Ministarstvo pravosuđa i Bijela kuća prikrivaju prave krivce za napad na Capitol

Kongresmen Clay Higgins
Kongresmen Clay Higgins
FBI i drugi američki službenici za provođenje zakona aktivno su pridonijeli neredima na Capitol Hillu 6. siječnja 2021.

Međutim, kazniti one koji su organizirali ovu provokaciju bez promjene izvršne vlasti neće biti lako, priznao je kongresmen Clay Higgins u razgovoru s Tuckerom Carlsonom.

Ako gledate sa strane, možete doći do zaključka da to nije demokracija. Odnosno, federalne agencije rade pod nadzorom predsjednika, a zatim Kongresa, izabranih ljudi koji moraju donositi odluke.

Komentar: Za bolji uvid o pozadini tog događaja:


USA

Trumpa podupire 27 država u borbi za Vrhovni sud, koje upozoravaju na 'kaos' 2024. ako bude uklonjen s glasovanja

trump
© ustin Sullivan/Getty Images
Više od dvije desetine amertičkih saveznih država podnijelo je podnesak amikusa Vrhovnom sudu, pozivajući najviši sud nacije da zadrži bivšeg predsjednika Donalda Trampa na glasačkim listićima u Koloradu i upozoravajući da bi neuspjeh u tome mogao da dovede predsjedničke izbore 2024. u "haos".

Državni tužioci Indijane, Zapadne Virdžinije i 25 drugih država upozoravaju Vrhovni sud SAD da potez Vrhovnog suda Kolorada da Trampa proglasi "ustanikom" prema Četrnaestom amandmanu "ima ogromne posljedice koje sežu daleko izvan Kolorada".

Najviši državni sud saslušaće argumente 8. februara i odrediti 18. januar kao rok za slične podneske. Sudije su izdale administrativnu suspenziju kojom se državnom sekretaru Kolorada nalaže da stavi ime bivšeg predsjednika na primarni glasački listić Republikanske stranke, barem do odluke suda.

Državni sud je presudio da je Tramp učestvovao u pobuni zbog svoje uloge u neredima u Kapitolu 6. januara 2021. Četrnaesti amandman, usvojen 1868. nakon građanskog rata, zabranjuje ljudima koji su se "upustili u pobunu" da obavljaju javne funkcije.

Komentar: Pogledajte i:


Binoculars

Irak želi izbaciti američke trupe

Irački premijer Mohammed Shia al-Sudani
© Bernd von Jutrczenka / slikovni savez preko Getty ImagesaIrački premijer Mohammed Shia al-Sudani
Irački premijer Mohammed Shia Al Sudani obećao je da će pokrenuti proces protjerivanja snaga međunarodne koalicije iz zemlje, nakon što je američki zračni napad ubio visokog komandanta milicije u Bagdadu.

Napad je u četvrtak pogodio štab Snaga narodne mobilizacije, krovne organizacije koju sponzoriše iračka država i koja se sastoji od desetina naoružanih frakcija. Najmanje dvije osobe su ubijene, uključujući Mushtaqa Taleba al-Saidija, vođu Harakat Hezbollah al-Nujabe (HHN), koju je Washington naveo kao terorističku grupu i tvrdi da je podržava Iran.
"Snage narodne mobilizacije predstavljaju službeno prisustvo povezano sa državom, kojoj su podređene, i sastavni su dio naših oružanih snaga", izjavio je irački premijer u petak. "Osuđujemo napade usmjerene na naše sigurnosne snage, koji prevazilaze duh i slovo mandata koji je stvorio međunarodnu koaliciju."
Sekretar za štampu Pentagona, general-major Pat Ryder, branio je udar od 4. januara kao "neophodan, proporcionalan čin", usred talasa napada na američka vojna postrojenja u regionu.

Komentar: Iračka vlada je ovo već tražila ranije, ali bezuspješno; i, ako su izraelski i američki zračni napadi na Libanon i Siriju, te koalicijska prisutnost u Crvenom moru pokazatelj kakav bi ishod mogao biti malo je vjerojatno da ćemo uskoro vidjeti bilo kakvu promjenu.

No, barem simbolično, to je vrijedno ponavljanja. I jasno je da rizik koji SAD preuzima, nastavljajući pokušavati održati ove ranjive ispostave, raste.


Vader

Bivši zapovjednik NATO-a inzistira na tome da Turska mora pustiti britanske 'obrambene' ratne brodove u Crno more

minesweeper Royal Navy  HMS Pembroke (M107)
Čistač mina Kraljevske mornarice HMS Pembroke (M107)
James Stavridis kaže da bi Ankara trebala djelovati u skladu sa svojom ulogom članice vojnog bloka predvođenog SAD-om

Bivši vrhovni zapovjednik savezničkih snaga NATO-a James Stavridis ustvrdio je da nema opravdanja da Turska spriječi Ujedinjeno Kraljevstvo, drugu članicu vojnog bloka predvođenog SAD-om, od doniranja svojih ratnih brodova Ukrajini.

Turska vlada priopćila je u utorak da neće dopustiti brodovima za uklanjanje mina koje je Ujedinjeno Kraljevstvo obećalo Ukrajini da prođu kroz Bosfor, pozivajući se na Konvenciju iz Montreuxa iz 1936. Ankara, koja kontrolira tjesnace koji povezuju Crno more sa Sredozemljem, zatvorila je pristup stranim ratnim brodovima kada je sukob u Ukrajini eskalirao 2022.

Stavridis je, međutim, tvrdio da "postoji dovoljno diskrecije" prema Konvenciji iz Montreuxa da se britanskim ratnim brodovima dopusti ulazak u Crno more, a Ankara je trebala iskoristiti rupu u zakonu kako bi omogućila prolaz "čisto obrambenih" plovila.

Komentar: Cijeli tekst objave admirala Cema Gürdeniza:



Black Cat

Amerika u tajnosti promijenila strategiju

lalalala
© AP Photo / Evan Vucci / Guliver image
Prošlu su godinu u geopolitičkom smislu i prema dalekosežnosti svojih posljedica, prema mom mišljenju definitivno obilježili propast ukrajinske protuofenzive i izraelski obračun s Hamasom u palestinskom Pojasu Gaze.

Oba događaja uvelike će odrediti dinamiku i smjer kretanja pokrenutih geopolitičkih procesa i u 2024. godini, a time i najviše utjecati na sliku budućega svijeta koji će u slijedećoj godini definitivno biti još više multipolarniji nego je to sada. Tu su, naravno, još i izbori u mnogim ključnim državama koji će itekako utjecati ne samo na ukupna kretanja unutar njihovih društava, već i na zbivanja i procese na globalnoj razini. O nečemu od ovoga bit će riječi u ovoj analizi.

BRICS - generator multipolarnosti

Jedan od pokretača daljnjeg jačanja multipolarnosti - i to onaj ponajvažniji, u idućoj će godini definitivno biti format BRICS čiji su članovi Kina, Rusija, Indija, Brazil i Južnoafrička Republika (JAR). On čini oko polovice svjetskog stanovništva i njegov je BDP za 20% veći od BDP-a kluba G7 industrijski najrazvijenijih država svijeta (neke od njih to već odavno nisu, jer što su primjerice jedna Kanada, Italija, Velika Britanija ili pak Njemačka koja se upravo ubrzano deindustrijalizira u odnosu na globalnu gospodarsku velesilu Kinu, ili pak azijsku industrijsku velesilu Južnu Koreju sa svojom snažnom brodogradnjom, elektroničkom i telekomunikacijskom industrijom, industrijom automobila, snažnom vojnom industrijom i td.?).