Niger, 26-milijunska država s najmlađom populacijom na svijetu (s prosjekom od 14,8 godina), smješten u zapadnoj Africi bez izlaza na more, djelom u Sahari, dijelom u Sahelu, koji graniči na sjeverozapadu s Alžirom, na sjeveru s Libijom, na istoku s Čadom, na jugu s Nigerijom, na zapadu s Malijem te na jugozapadu s Beninom i Burkinom Faso - posljednjih je dana u središtu pozornosti svjetske politike i medija koji se međunarodnom politikom ozbiljno bave. Usudio bih se reći čak i više nego posljednjih godinu i pol dana sveprisutna Ukrajina - posve sigurno ne bez razloga.
Dovoljno je kazati kako bivši zapovjednik NATO snaga u Europi, umirovljeni admiral američke mornarice James Stavridis smatra kako bi situacija u Nigeru mogla eskalirati u rat punih razmjera na afričkom kontinentu i da za to postoji potencijal.
A koji su to razlozi za ovakav iznenadni interes za vjerojatno najsiromašniju zemlju svijeta, pritom neobično bogatu strateškim rudnim bogatstvima, odgovor ću pokušati ponuditi kroz ovu analizu. Krenimo redom:
U Nigeru, siromašnoj državi prebogatoj strateški važnim prirodnim rudama, poput urana, olova i zlata, ali i rijetkih zemnih metala nužnih za razvoj visokotehnoloških sektora, 26. srpnja izveden je vojni udar u kojem je svrgnut prvi civilni predsjednik te zemlje Mohamed Bazuma, bivši učitelj i pripadnik arapske manjine, izabran na tu dužnost 2021. godine. Njegovu prozapadnu vladu zamijenio je tim generala Abdurakhmana Tchianija, koji se proglasio predsjednikom Nacionalnog vijeća za spas domovine.
Komentar: Iran pojačava mornaricu projektilima, bespilotnim letjelicama dok SAD nudi čuvare za zaljevske brodove