Budući da je svjesna optužbi za prevaru protiv međunarodne kase Bijelih šljemova kojom je upravljala Mayday Rescue Foundation, holandska vlada odlučila je da sve zadrži u tajnosti, objavio je list de Volkskrant 7. maja. Šta se krije iza navodnog pokušaja zataškavanja i šta još kriju evropske vlade?

Mayday Rescue Foundation je u Holandiji 2014. godine registrovana kao neprofitna organizacija od strane, iznenada preminulog Jamesa Le Mesuriera, bivšeg oficira britanske vojske. Od svog osnivanja, Mayday pruža podršku sirijskoj navodnoj Civilnoj odbrani, poznatoj pod nazivom Bijeli šljemovi, kontroverznoj terorističkoj grupi koja djeluje pod maskom "humanitarne" organizacije u područjima Sirije pod kontrolom džihadista.

Ministarstvo zdravstva Gaze izvijestilo je o najmanje 20 poginulih osoba, među kojima je i devetero djece, koji su ubijeni u zračnim napadima Izraela prema Pojasu Gaze u odgovoru na Hamasovo ispaljivanje raketa na Jeruzalem.

Izraelska vojska ustvrdila je kako je napad izvela protiv naoružanih skupina, vojne postaje u Gazi i napadača nakon što su palestinski militanti, prema riječima izraelskog premijera Benjamina Netanyahua, prešli "crvenu liniju", ispaljujući rakete na područje Jeruzalema.

Sjedinjene Američke Države mogle bi da prebace snage koje povlače iz Avganistana u zemlje Srednje Azije, piše "Volstrit džurnal", pozivajući se na sopstvene izvore.

Prema pisanju lista, Vašingtonu baze nisu potrebne samo za raspoređivanje vojske, već i bespilotnih letelica, bombardera i artiljerije, kako bi pružio podršku Kabulu i obuzdao militante radikalnog pokreta "Taliban".

S tim u vezi, predstavnik američke vlade i Pentagona je rekao da se kao moguća mesta za razmeštanje snaga razmatraju zemlje Srednje Azije u okolini Avganistana, države Persijskog zaliva, kao i pojedini brodovi ratne mornarice.

Mišljenje nekih predstavnika vojske i administracije američkog predsednika Džoa Bajdena je da bi najbolje bilo da se trupe rasporede u Uzbekistanu i Tadžikistanu, koje se graniče sa Avganistanom. Na taj način, trupe bi mogle brzo da uđu u zemlju ukoliko bude potrebno.

Međutim, izvori su naglasili da bi prebacivanje snaga u te zemlje moglo da bude otežano zbog "velikog vojnog prisustva" Rusije u regionu i sve većeg uticaja Kine.

"Građanski rat se kuva u Francuskoj i vi to znate vrlo dobro", napisali su aktivni oficiri francuske vojske u pismu predsedniku Emanuelu Makronu. Oni su na taj način podržali penzionisane generale, koji su ranije napisali otvoreno pismo u sličnom tonu kojim ukazuju na manjak bezbednosti i protivekstremističke politike.

Pismo oficira, baš kao i prethodno pismo generala, objavio je francuski magazin "Valer aktuel". Imena oficira koji su ga pisali nisu objavljena, ali je ukazano da se radi o "borcima koji zaslužuju respekt".

"Radi se o višim oficirima čija čast je pogažena u prethodnim nedeljama. Na hiljade francuskih vojnika potpisalo je otvoreno pismo, vojnika koji su dali sve od sebe braneći našu slobodu. Tretirate ih kao pobunjenike, iako im je jedini greh to što vole svoju zemlju i žale njen pad", stoji u pismu.

U njemu se navodi da se vidi "nasilje u našim gradovima i selima" i kako "mržnja prema Francuskoj i njenoj istoriji postaje pravilo".

"Građanski rat se kuva u Francuskoj i vi to znate vrlo dobro. Vreme je za akciju da sačuvamo našu otadžbinu i ovaj put se radi o opstanku naše zemlje", napisano je u pismu.

Priča o likvidaciji komandanta eltine jedinice Al Kuds generala Iranske revolucionarne garde Kasema Sulejmanija, arhitekte pobede nad Islamskom državom u Siriji i Iraku ni godinu dana posle njegovog spektakularnog ubistva posle izlaska sa bagdadskog aerodroma nije razjašnjena. Međutim Jerusalem post otkriva pozadinu i izraelsku ulogu u ovoj operaciji koja je zapravo bila okidač za seriju tajnih ratova Izraela i Irana, a ne iranski nuklearni program koji je pao u zapećak.

Bio je petak 3. januar 2020. kada je iz aviona izašao muškarac u ranim 60 -tim godinama u pratnji naoružanih telohranitelja i ušao u terenac koji je bio deo većeg konvoja. Kad je konvoj vozila već bio na izlasku sa piste iz aviona su pušteni i ostali putnici da izađu. Misteriozna ličnost nastavila je put bez ikakve kontrole.

Ispred dva vozila kretao se mini bus marke Hjundaji sa 15 naoružanih čuvara, iza njih je bila tojota Avlon u kojo jej sedeo on general-major iranske Revolucionarne garde Kasem Sulejmani i komandant Al Kuds brigade i glavni arhitekta pobede nad Islamskom državom i građanskom ratu u Siriji i Iraku. Sa njim u društvu je bio komandant formacije Kataib Hezbollah Abu Mahdi al-Muhandis.

Konvoj se kretao nekih 11 minuta i pošto su prošli nekoliko kontrolnih punktova i izašli iz zone aerodroma mini bus Hjundaji je nestao iznenada u plamenu, pogodila ga je prva raketa i vozilo je plamen pojeo. Vozač Tojote u kojoj je bio Sulejmani pokušao je da izbegne zapaljeno vozilo, misleći da je u pitanju improvizovana eksplozivna naprava, kada ga je pogodila druga raketa. Usledio je udar i treće rakete, sa čime je operacija bila gotova, a meta uništena.

Iračkoj policiji je ostalo samo da obavi uviđaj i identifikuje stradale među kojima je bio i Sulejmani koji je prepoznat po prstenu. Na Bliskom istoku osledio je šok kada se saznalo da je likvidiran "komandant Senka" u predgrađu Bagdada.

Svijet na prekretnici: tko su najveći geopolitički pobjednici a tko gubitnici

Povijest poznaje samo dva uspješna slučaja izbavljanja država iz čvrstog američkog "slobodarskog" i "demokratskog" zagrljaja: to su Iran iz doba ajatolaha Homeinija i njegove islamske revolucije 1979. g.; i Castrova Kuba kroz revoluciju 20 godina prije iranske. Međutim, niti u Berlinu danas sjedi Homeini niti Pariz i Bruxelles imaju svoga Castra

Govor ruskog predsjednika Vladimira Putina pred zastupnicima parlamenta, privremena stabilizacija sigurnosnog stanja u crnomorskoj regiji nakon odluke Moskve o povlačenju ruske vojske dalje od granice s Ukrajinom, eskalacija diplomatskog rata između "istočnog krila" EU i Rusije nakon optužbi Češke da je Moskva organizirala eksploziju skladišta oružja u toj zemlji 2014. godine - neki su od najznačajnijih vanjskopolitičkih događaja posljednjih tjedana. Događaja, koji jasno ukazuju u kojem bi se smjeru mogli dalje razvijati davno pokrenuti geopolitički procesi koji će iz temelja preoblikovati svijet u odnosu na onaj koji smo donedavno poznavali.

Dugo iščekivani govor Vladimira Putina (brojni strani i hrvatski mediji danima ranije najavljivali su nekakve radikalne Putinove poteze koje će iznijeti u svom govoru, poput početka "dedolarizacije" Rusije, priznanja nezavisnosti odmetnutih proruskih regija na istoku Ukrajine i sl., što se, naravno, nije dogodilo jer je Putin ipak racionalan državnik a za radikalizaciju, uostalom, uvijek ima vremena) mnogi u svijetu različito tumače - od državnički odmjerenog, koji uz iskazanu rusku odlučnost u zaštiti svojih interesa ima i jasan prizvuk nuđenja dijaloga za rješenje nagomilanih teških problema u odnosima sa Zapadom (to je i moja ocjena njegovog govora), do onih koji ga smatraju huškačkim, agresivnim i prijetećim po europsku i svjetsku stabilnost, a što onda, logički, zahtjeva i odgovarajuće radikalne protupoteze.

Danas je na moskovskom Crvenom trgu održan tradicionalni veliki vojni mimohod ruske vojske povodom Dana pobjede i završetka Drugog svjetskog rata. Na njemu, također tradicionalno, ruski predsjednik Vladimir Putin održao je svoj prigodni govor, nakon kojeg je mimohod i počeo.

Od uobičajenih riječi zahvale i pijeteta prema svim poginulim i preživjelim vojnicima i civilnim žrtvama Velikog domovinskog rata (one su na prostoru SSSR-a bile uistinu goleme i iznose oko nevjerojatnih 30 milijuna poginulih) i podsjećanja na tadašnje okolnosti i najvažnije podvige iz te krvave ali i slavne epopeje ruske (i sovjetske) povijesti, nas uvijek najviše zanima onaj dio Putinovog govora koji se posredno ili neposredno dotakne i sadašnjih (geo)političkih zbivanja ili procesa koji se odvijaju u svijetu. Evo dijela njegovog govora:

Ministar vanjskih poslova Sergej Lavrov odbacio je nedavne žalbe EU-a na osvetu Moskve protiv sankcija nametnutih Rusiji, prozivajući dužnosnike u Bruxellesu kao da su opsjednuti izuzećem od kažnjavanja.

Strana ograničenja koja su postavljena za ruske građane i entitete "neutemeljena su i nelegitimna" i "neće ostati bez odgovora", rekao je Lavrov tijekom posjeta Armeniji u četvrtak.

Kao osvetu za nekoliko krugova sankcija izrečenih protiv ruskih dužnosnika, rusko Ministarstvo vanjskih poslova objavilo je 30. travnja stavljanje na crne liste osam europskih dužnosnika, uključujući šefa Europskog parlamenta Davida Sassolija i potpredsjednicu Europske komisije za vrijednosti i transparentnost Veru Jourovu. Čelni EU diplomat Josep Borrell osudio je rusku deklaraciju o zabrani putovanja za Europljane kao "neprihvatljivu, bez ikakvog pravnog opravdanja i neutemeljenu."

Lavrov je rekao da je Moskva ciljala samo one Europljane koji su

"odigrali presudnu ulogu u još jednom valu sankcija protiv naših dužnosnika, uključujući zakonodavce. Kad nam Europska unija počne prijetiti novim sankcijama, počinjem misliti da, osim osjećaja potpune nepogrešivosti, Europsku uniju opsjeda manija izuzeća od kažnjavanja i protusankcija. Vjerujem da je to smjer koji ne vodi nigdje," rekao je Lavrov.

Ministar je naglasio da su zapadne zemlje pokrenule val sankcija protiv Moskve 2014. godine, kada je Krim izglasao ponovno pridruživanje Rusiji, nakon pobune koja se dogodila u Kijevu.

Američki zviždač Edward Snowden i mnogi drugi ismijavali su bivšu dopisnicu CNN-a iz Bijele kuće jer je insinuirala kako su laži i špijuniranje američke vlade bili jedinstveni za Trumpovu administraciju i da novinari takvo nešto ne očekuju.

Michelle Kosinski, koja je radila kao dopisnica iz Bijele kuće za CNN-a između 2014. i 2019., u subotu je tvrdila da "kao američka novinarka nikad ne očekujete da vas vlastita vlada laže, da skriva podatke koje javnost ima pravo znati ili da špijunira vaše sustave i načine komuniciranja."

"Takvo nešto radio je samo Trumpov neamerički režim. Mi to nismo mogli očekivati", zaključila je.

Ograničenja prava i sloboda, u ime našeg spasenja, samo su anestezirala stanovništvo širom Starog kontinenta. Ali situacija bi se uskoro mogla bitno promeniti

Terorizam preti iza kovida. SAD "savetuju" da se ne putuje u Italiju. Izvan svake sumnje, Evropa se nalazi u vanrednom stanju koje je postalo nova norma. Prošlog 20. aprila 2021. američki Stejt department savetovao je svojim građanima da ne putuju u Italiju. Motivacija nije samo olako predvidljiva, povezana s epidemiološkim vanrednim situacijama. Uz nju postoji i još jedna, teže predvidljiva: opasnost od terorizma.

Da, dobro ste razumeli: opasnost od terorizma u Italiji, koju je Vašington dodao na listu zemalja "nivoa 4" ("ne putujte") u koje se ne preporučuje putovanje. Slične preporuke postoje i u pogledu Ujedinjenog Kraljevstva, Nemačke i Belgije. U slučaju Francuske i Španije, pridodaje se kovidu i terorizmu opšta opasnost od "nemira". Međutim, "nivo 4" ostaje preporuka koja ne sprečava američke građane da putuju u dotične zemlje. "Nivo 3" ("preispitajte putovanje") primenjuje uputstva o putovanjima za Japan i Kinu.

Nova norma

Šta se događa u Evropi? A zašto građani nisu obavešteni? Da li su ovo samo uopštene i ritualne brige Pentagona? Ili u Evropi zaista postoji rizik od povratka terorizma? Možemo samo da iznesemo, u sadašnjem stanju, neke interpretativne hipoteze. Možda u Evropi raste "temperatura" protesta protiv terapijskog režima i postoji strah od nemira koji čak mogu dovesti do terorizma? Teško je reći. U svakom slučaju, van svake razumne sumnje je činjenica da je Evropa više od godinu dana bila u vanrednom stanju, što je u stvari već postalo nova norma.