Gospodari lutakaS


Bizarro Earth

Bagdad otkazuje posjet turskog ministra obrane zbog napada drona i ubijanja dva visoka zapovjednika iračke vojske

napad dronom irak
© Al Jazeera
Irak je otkazao ministarsku posjetu i pozvao na razgovor turskog ambasadora u srijedu pošto krivi Ankaru za napad bespilotnom letjelicom u kojem su ubijena dva visokorangirana oficira iračke vojske, prenosi Al Jazeera pozivajući se na agencije.

Irački zvaničnici su nazvali napad "besramnim napadom turskim dronom" u autonomnoj kurdskoj regiji na sjeveru Iraka gdje je turska vojska sedmicama napadala pozicije boraca koje smatra "teroristima".

Dva komandanta bataljona granične garde i vozač njihovog vozila su ubijeni u utorak, objavila je vojska u saopćenju, što je prva pogibija iračkih trupa otkako je Turska pokrenula prekograničnu operaciju sredinom juna protiv pobunjenika Radničke partije Kurdistana (PKK).

Ministarstvo vanjskih poslova Iraka, koje je ranije dva puta pozivalo turskog predstavnika na razgovor zbog vojne akcije na svojoj teritoriji, objavilo je kako će ambasadoru ovog puta biti uručeno "pismo oštrog protesta" kojim se odbacuje ofanziva.

Iz Ministarstva potvrđuju kako povlače dobrodošlicu turskom ministru odbrane koji je trebao doći u četvrtak.

Cut

Loša optika? MSNBC optužen za montiranje slike Bidena kako poziva Kamalu i sakriva bilješke iz kojih čita

MSNBC biden
© MSNBCAmerički predsjednički kandidat i bivši potpredsjednik Joe Biden
MSNBC je optužen za komično upadljivo montiranje fotografije Joea Bidena, na kojoj sakriva svoje bilješke za vrijeme video poziva u kojem je rekao Kamali Harris da će ona biti njegov kandidat na izborima 2020. godine.

Kako se izborna sezona zahuktava uoči novembarskog glasanja o američkom predsjedniku, svaku riječ, fotografiju i zvučne snimke će beskonačno analizirati i mediji i javnost, pa se čini bizarno to što je MSNBC pokušao da prikaže sakrivanje bilješki na telefonu demokratskog predsjedničkog kandidata.

Binoculars

Joe Biden bira Kamalu Harris za svoju potpredsjednicu - Tko je Kamala Harris?

biden i harris
© Matt Baron/ShutterstockJoe Biden i Kamala Harris
Izgledni kandidat Demokratske stranke za predsjednika Joe Biden je objavio da će Kamala Harris biti njegova kandidatkinja za potpredsjednicu.

Karijera Kamala Harris, senatorice Sjedinjenih Američkih Država u prvom mandatu, je išla uzlaznom putanjom kada je postala dio utrke za predsjedničku nominaciju Demokratske stranke početkom 2019. godine.

Liberali u stranci su je voljeli jer je bila prikaz budućnosti stranke - mlada, tamnoputa žena.

Iako je ušla u utrku kao jedna od favoritkinja, Harris, koja je bila jedina tamnoputa žena u konkurenciji, sa njom je završila krajem godine - čak prije predizbora u Iowi.

Njena borba da sačuva podršku poticala je iz nemogućnosti da artikulira jasne političke stavove, a nije joj pomogao niti pokušaj napada na stavove Joea Bidena tokom debate u junu prošle godine.

Mnogi su mislili kako je time završila njena mogućnost da bude u opciji za potpredsjedničku kandidatkinju, ali su pogriješili.

Kćerka imigranata

Harris, 55-godišnja kćerka imigranata sa Jamajke i iz Indije, bivša je državna tužiteljica savezne države Kalifornija koja je postala popularna među liberalnim aktivistima zbog oštrog ispitivanja uposlenika i zvaničnika administracije predsjednika Donalda Trumpa tokom saslušanja u Senatu. Među ispitanima su bili i kandidat za Vrhovni sud Brett Kavanaugh, te bivši državni tužitelj Jeff Sessions.

Komentar: Za više pogledajte na engl.jeziku:


Propaganda

Pompeo osuđuje predloženi ruski zakon kao "opterećujuće" ograničenje za američke propagandne medije

pompeo
© Pablo Martinez Monsivais / Pool via Reuters
Američki državni sekretar Mike Pompeo izrazio je protivljenje predloženom ruskom zakonu koji će zahtijevati označavanje propagandnog sadržaja, rekavši da bi to opteretilo "nezavisan" rad na informacijama kod medija kao što je Glas Amerike (VOA).

"Ovom uredbom nameću se novi teški zahtijevi koji će dalje kočiti sposobnost RFE/RL i VOA da djeluju u okviru Rusije", rekao je Pompeo u ponedeljak, komentarišući nacrt zakona koji je objavio medijski regulator Roskomnadzor.

Pompeo je nazvao VOA i Radio Slobodna Evropa (RFE) / Radio Sloboda (RL) "vitalnim izvorima nezavisnih vijesti i informacija za stanovnike Rusije više od 70 godina. "

Daleko od nezavisnosti, oba medija su osnovana kao američka propaganda u zoru hladnog rata. Vlada ih u potpunosti finansira, a povelja njihove matične organizacije - sada poznate kao Američka agencija za globalne medije (USAGM) - nalaže da
"budu u skladu sa širokim spoljnopolitičkim ciljevima Sjedinjenih Država" i "obezbijede porast sposobnosti da podrže ciljeve spoljne politike Sjedinjenih Država tokom kriza u inostranstvu. "
Zakon iz 1948. godine kojim su ti mediji uspostavljeni zabranio je njihovo emitovanje u SAD, sve dok ga Obamina administracija nije izmijenila 2013. godine.

Komentar: Rusija igra po sličnim mjerilima, istovremeno pozivajući SAD na njihovo nepoštovanje i manipulaciju.


People

Prosvjede u Bjelorusiji organizovao je Zapad, kaže ruski senator

minsk bjelorusija
© Sputnik / Viktor Toločko
Akcije protesta u Minsku i drugim beloruskim gradovima organizovale su zapadne zemlje, uključujući Sjedinjene Američke Države, kako bi se uzdrmale unutrašnju situaciju u Belorusiji, izjavio je ruski senator Oleg Meljničenko za Sputnjik.

Senator se u ponedeljak vratio iz Minska, gde je kao koordinator grupe Interparlamentarne skupštine ZND posmatrao tok predsedničkih izbora u Belorusiji.
"Svi ovi neredi u Minsku izazvani su tehnologijama koje naše strane kolege koriste da bi uzdrmale unutrašnju političku situaciju u Belorusiji. Naravno, to nije prošlo bez Sjedinjenih Američkih Država", objasnio je Meljničenko.
U Belorusiji su 9. avgusta održani predsednički izbori. Prema podacima Centralne izborne komisije, Lukašenko je osvojio 80,08 odsto glasova, za njim sledi Svetlana Tihanovska sa 10,09 odsto. Pri tome, štab Tihanovske je saopštio da ne priznaje rezultate CIK-a, istakavši da podaci sa biračkih mesta u svim regionima zemlje pokazuju da je ona osvojila između 70 i 80 odsto glasova.

Nakon zatvaranja biračkih mesta 9. avgusta u mnogim beloruskim gradovima počeli su neodobreni masovni protesti. Demonstranti u centru Minska postavili su barikade od kanti za smeće. Policija je ispalila suzavac, vodene topove i šok-bombe na njih i potisnula demonstrante iz centra grada.

Komentar: Prema podacima Centralne izborne komisije, Lukašenko je osvojio 80,08 odsto glasova, za njim sledi Svetlana Tihanovska sa 10,09 odsto.
Pri tome, štab Tihanovske je saopštio da ne priznaje rezultate CIK-a, istakavši da podaci sa biračkih mesta u svim regionima zemlje pokazuju da je ona osvojila između 70 i 80 odsto glasova.
Za jednog dojučerašnjeg političkog anonimusa, kao što je Svetlana Tihanovska, ovo bi mogli biti pretjerani brojevi.

Šef KGB Belorusije kaže da je atentat na Svetlanu Tihanovsku spriječen: i ona se sada nalazi u Litvaniji:
Vakuljčik je saopštio da je iz opozicionarkinog štaba dobio informaciju da se plaše da može doći do provokacija i atentata na Tihanovsku.

On je naglasio da je pre toga Ministarstvo unutrašnjih poslova presrelo saopštenje da je u Belorusiji potreban "žrtveni jarac".

Prema rečima šefa KGB, već je otkriven pošiljalac ovog saopštenja i uskoro će biti uhapšen.

"Mi smo ozbiljno prihvatili ovu informaciju. Ja sam donio odluku da izdvojim 120 pripadnika za obezbeđenje izbornog štaba", rekao je on.
Po riječima ruskog politikologa Evgenija Minčenka, demonstracije se mogu smatrati pokušajem državnog udara.
"Demonstranti ne traže ponovno brojanje glasova itd. Oni jednostavno traže odlazak Lukašenka. To je pokušaj državnog udara koji se realizuje nenasilnim metodama. Sa druge strane, demonstranti nisu čak ni mirni. Vidimo da tamo postoje grupe koje aktivno učestvuju u sukobima sa pripadnicima policije", dodao je ekspert, naglasivši da se opozicija ponaša agresivno, ali da, za sada, nema oružje.
Predsednik Belorusije Aleksandar Lukašenko izjavio je da su demonstrantima na protestima u noći između nedelje i ponedeljka upravljali pomoću telefonskih poziva iz Velike Britanije, Poljske i Češke.
"Iz jednog razgovora vidimo ko povlači konce. Jedna linija ovih 'lutkara' je Češka. Već danas iz Češke upravljaju našim Ujedinjenim štabom, gde, da prostite, sede ove ovce, ništa ne shvatajući šta od njih hoće. Naložio sam da se ove informacije daju medijima kako bih video šta žele. Oni nastavljaju da navaljuju, nastavljaju da zahtevaju: izvedite ljude na ulicu i pregovarajte sa vlastima o dobrovoljnoj predaji vlasti", rekao je Lukašenko.



Better Earth

Sporazum o oslobađanju talibanskih zarobljenika dovodi korak bliže afganistanske mirovne pregovore

Afganistanski predsjednik Mohammad Ashraf Ghani
© ARG (RFE / RL)Afganistanski predsjednik Mohammad Ashraf Ghani
Talibani su rekli u ponedjeljak da su spremni na mirovne pregovore s afganistanskom vladom jer su vlasti najavile da će puštanje na slobodu stotine militanata optuženih za teška kaznena djela početi za nekoliko dana. Sudbina oko 400 talibanskih zarobljenika bila je ključna zapreka u pokretanju mirovnih pregovora dviju zaraćenih strana, koje su se obvezale na dovršavanje razmjene zarobljenika prije nego što bi pregovori mogli početi.

U nedjelju su tisuće istaknutih Afganistanaca odobrile njihovo puštanje na kraju trodnevne "loje džirge" - tradicionalne skupštine plemenskih čelnika i drugih sudionika koje se ponekad održavaju radi odlučivanja o kontroverznim pitanjima. "Naše je stajalište jasno. Ako puštanje zatvorenika bude završeno, spremni smo za međuafganistanske razgovore u roku od tjedan dana", izjavio je za AFP glasnogovornik talibana Suhail Šahin.

Šahin je rekao da će prvi krug razgovora biti održan u Dohi u Kataru. "Afganistanska vlada počet će puštati 400 talibanskih zarobljenika u roku od dva dana", rekao je za AFP glasnogovornik Vijeća za nacionalnu sigurnost Džavid Fasial.

Razmjena zarobljenika bila je ključni dio dogovora koji su u veljači potpisali talibani i Sjedinjene Države. Po dogovoru Washington je pristao povući svoje snage iz Afganistana u zamjenu za obećanje pobunjenika da će održati mirovne pregovore s vladom u Kabulu.

Razgovori s mnogo zakašnjenja usmjereni su na dokončanje gotovo dva desetljeća starog sukoba u kojem su poginuli deseci tisuća ljudi.

Šahin je rekao da će talibansko izaslanstvo za mirovne pregovore voditi Abas Stanekzai, koji je bio glavni pregovarač skupine u razgovorima s Washingtonom prije sporazuma iz veljače.

Arrow Up

"Sankcije stvaraju patnje i izazivaju smrt građana"- Skupina neovisnih stručnjaka UN-a za ljudska prava pozvala na ukidanje jednostranih sankcija

ujedinjeni narodi
Grupa stručnjaka UN-a pozvala je na ukidanje jednostranih sankcija uvedenih zemljama poput Irana i Jemena, dodavši da "humanitarni izuzetci ne funkcionišu", te da ljudi ne uspijevaju dobiti neophodne liječničke tretmane i zaštitu od koronavirusa.

U današnjem saopštenju, grupa je kazala da sankcije stvaraju patnje i izazivaju smrt građana u zemljama pod sankcijama, poput Irana, Sudana, Jemena, Sirije, Venecuele i Kube.

Alena Douhan, specijalna izvjestiteljica UN-a za negativan uticaj sankcija na ljudska prava, je kazala:

"Sankcije moraju biti ukinute, ili u najmanjem slučaju olakšane, kako bi ljudi mogli dobiti osnovne potrepštine da ostanu zdravi, a bolnice dobile respiratore i drugu opremu da drže ljude u životu."

Ona je dodala da se stanje nije poboljšalo otkako je ona pozvala na ukidanje svih jednostranih sankcija koje sprječavaju ili otežavaju borbu protiv pandemije koronavirusa u aprilu.

Međunarodni Crveni krst, Crveni polumjesec, i zvaničnici nekoliko zemalja pozvali su također na ukidanje sankcija početkom pandemije, no ti pozivi su ignorisani.

Arrow Up

Ako je Amerika iskrena u ponudi pomoći Libanu, ukinuće sankcije - iranski zvaničnik

bejrut
© AP
Iran je saopštio danas da države treba da se uzdrže od politizacije velike eksplozije u Bejrutu prošle sedmice i da SAD treba da ukinu sankcije protiv Libana.

"Eksploziju ne treba koristiti kao izgovor za ostvarivanje političkih ciljeva. Uzrok eksplozije treba pažljivo istražiti", izjavio je portparol Ministarstva spoljnih poslova Abas Musavi na televizijskoj konferenciji za novinare.

Francuski predsjednik Emanuel Makron obišao je razrušene ulice Bejruta dva dana nakon detonacije u gradskoj luci, a građani su zahtijevali okončanje višedecenijske korupcije u politici.

Na pitanje o ovoj posjeti, Musavi je rekao: "Neke zemlje pokušavaju da politizuju ovu eksploziju iz sopstvenih interesa."

Makron je rekao na jučerašnjoj urgentnoj donatorskoj konferenciji da će donatori pažljivo pratiti kako se troši pomoć.

Iran pruža podršku Hezbolahu, oružanoj šiitskoj muslimanskoj grupi koja spada među najuticajnije političke snage u Libanu. Vašington smatra da je Hezbolah teroristička grupa i kaznio ju je sankcijama.

Musavi je rekao da "ako je Amerika iskrena u ponudi pomoći Libanu, ukinuće sankcije".

Komentar: Pogledajte i: Tko profitira od bejrutske tragedije?


Caesar

Trump potpisuje izvršne naredbe kojima se pruža ekonomska pomoć milionima Amerikanaca

trump
"Dosta razgovora!"
Predsjednik Donald Trump potpisao je jučer novi plan pomoći gospodarstvu putem izvršnih uredaba kako bi pomogao milijunima Amerikanaca koji su zbog pandemije ostali bez posla, budući da se Kongres nije mogao dogovoriti o tome.

"Dosta je, spasit ćemo američka radna mjesta i pružiti pomoć američkim radnicima", rekao je milijarder na tiskovnoj konferenciji u svom odmaralištu u Bedminsteru, u New Jerseyju.

Dok su Sjedinjene Države na putu da premaše broj od 5 milijuna oboljelih od covida-19, s više od 160.000 umrlih, Bijela kuća i demokrati u Kongresu već se dva tjedna dogovaraju o novom paketu pomoći gospodarstvu.

No manje od tri mjeseca do predsjedničkih izbora, ti su pregovori zasad bez rezultata.

Arrow Up

Izbori u Bjelorusiji: Aleksandar Lukašenko ponovno izabran sa 79,7% glasova

Aleksandar Lukašenko
Aleksandar Lukašenko
Prema službenom anketama s biračkih mjesta, trenutni bjeloruski predsjednik Aleksandar Lukašenko predvodi predsjedničke izbore sa 79,7% glasova, dok je njegova protivnica Svetlana Tihanovskaja, koja je dobila 6,8%, na drugoj poziciji.

Aktualni bjeloruski predsjednik Aleksandar Lukašenko ponovno je izabran sa 79,7% glasova, pokazuju preliminarne procjene Omladinskog centra za sociološke studije BKMO. Na drugom je mjestu Svetlana Tihanovskaja dobila 6,8% glasova, detalje navodi televizijski kanal Bjelorusija-24.

Među ostalim kandidatima su Ana Kanopatckaja koja je dobila 2,3% glasova, Andrej Dmitriev s 1,1% glasova i Sergej Čeričen (0,9%). Prema anketama prikupljenim s biračkih mjesta, 9,2% birača glasalo je protiv svih.

Odziv birača je bio 79,01%. Međutim, iako je većina biračkih mjesta zatvorena, nekima je dopušteno da ostanu otvorena zbog gužve.

Predsjednica Središnjeg izbornog povjerenstva rekla je kako vjeruje da će konačni predsjednički rezultati biti spremni idućeg petka, 14. kolovoza.

Sve dosadašnje predsjedničke izbore u Bjelorusiji, pratile su strane organizacija koje do sada nikada nisu imale primjedbi na regularnost izbora. Ovoga puta se nisu željele pojaviti, jer su navodno kasno pozvane, što je omogućilo kritičarima da ove izbore proglase neregularnim.

Prije samih izbora su se pojavili prosvjednici s već poznatim potpisom obojenih revolucija osmišljenih na zapadu.

Komentar: U glavnom gradu Bjelorusije izbili su prosvjedi nakon objavljivanja rezultata izlaznih anketa koje su pokazale da je vodeći čelnik zemlje Lukašenko pobijedio na predsjedničkim izborima u nedjelju.
Jake eksplozije čule su se u središnjem Minsku, a na nebu se vidio oblak dima, javio je u nedjelju kasno u nedjelju.

Ranije je objavljeno da je policija upotrijebila suzavac i dimne granate za rastjerivanje prosvjednika. Policija za nerede uspjela je otjerati tisuće demonstranata s avenije Victors u središnjem Minsku, gdje je prosvjed izbio ubrzo nakon što je glasovanje na predsjedničkim izborima završeno u nedjelju navečer.


Očito se radi o već organiziranim prosvjedima koje često vidimo u zemljama gdje rezultati izbora ne odgovaraju željama zapada. Hoće li Lukašenko popustiti ili odlučno reagirati, veliko je pitanje.
Sputnik: Protesti u Minsku mogli bi biti deo nasilnog scenarija koji je pripremila treća strana, smatra senator Aleksandar Baškin, član posmatračke grupe Interparlamentarne skupštine Zajednice Nezavisnih Država (CIS ZND).
"To je moje mišljenje, ali proteste u Belorusiji mogla je unapred da pripremi i isplanira treća strana po nasilnom scenariju. Ne isključujem da je to bio hladnokrvan plan", rekao je Baškin.

Protesti ne govore o nepouzdanosti izbornih rezultata

Sa svoje stane, koordinator promatračke grupe CIS ZND ruski senator Oleg Meljničenko, izjavio je da su protesti u Minsku bili očigledna provokacija i ne govore o nepouzdanosti rezultata glasanja na predsedničkim izborima u Belorusiji.

Meljničenko je dodao da posmatrači nisu imali problema sa kretanjem ili komunikacijom zbog protesta u toku noći.

"Nije bilo poteškoća. Vlasti zemlje su radile vrlo brzo i precizno. Pokušaj majdana nije uspeo", dodao je on.