Establišment je prestravljen. Ukoliko Sanders osvoji nominaciju, gotovo je izvesno da će Tramp ne samo biti reizabran, nego i preuzeti kontrolu nad Kongresom

Nakon ubedljive pobede Džoa Bajdena u Južnoj Karolini u subotu, i brzog povlačenja Toma Stejera, "gradonačelnika Pita" Butidžidža i senatorke Ejmi Klobučar, na redu je odlučujući dan trke za demokratsku nominaciju, "super utorak".

Danas se u u četrnaest saveznih država - uključujući Kaliforniju i Teksas i države sa velikim brojem delegata Kolorado, Severnu Karolinu i Virdžiniju - održavaju unutarstranački izbori, na kojima će biti izabrano 40 odsto delegata za demokratsku konvenciju.

Veliko je pitanje kako će Demokratska stranka, stranka različitosti, američka "progresivna" stranka, sveobuhvatna stranka ljudi svih boja, Afroamerikanca, azijskih Amerikanaca i Hispanoamerikanaca, stranka žena i LGBT populacije, izgledati na kraju ovog dana.

PODRŠKA BAJDENU - ILI ODMAZDA

Od 24 kandidata koji su tražili nominaciju 2019. godine, svi crni kandidati kao što su senatori Kori Buker i Kamala Heris i bivši guverner Masačusetsa Deval Patrik su eliminisani. Jedini azijski Amerikanac, Endrju Jang, je odustao. Hispanoamerički kandidat, Džulijan Kastro je odavno odstupio. Osvojivši samo dva odsto crnačkih glasova u Južnoj Karolini, tridesetosmogodišnji gej kandidat Pit Butidžidž je odustao.

Nakon Južne Karoline, poslednje dve žene u trci, Elizabet Voren i Ejmi Klobučar, stavljene su pod pritisak demokratskog establišmenta koji se nalazi u panici. Da učine šta?

Ove senatorke su morale da žrtvuju svoje nade i snove kako bi doprinele zaveri establišmenta da se spreči nominacija beskompromisnog progresivca koji je vodio najbolju i najhrabriju kampanju u ovoj izbornoj godini - Bernija Sandersa.

Aparat za nacionalnu bezbednost SAD namerno pušta u javnost informacije o tome da se predsednik Rusije Vladimir Putin meša u predsedničku kampanju 2020. u SAD, jer aktuelni američki predsednik Donald Tramp i njegov glavni suparnik Berni Sanders ne odgovaraju interesima establišmenta SAD, tvrdi američka televizija "Hil".

Prema rečima voditeljke ove televizije Kristal Bol, "jasno je kao dan šta se dešava".

"Da razjasnimo - postoji direktno mešanje u izbore, a reč je o mešanju našeg aparata nacionalne bezbednosti koji želi da sputa kandidate koji su u suprotnosti sa njihovim interesima. Jutros se dogodila još jedna situacija - očigledno je saradnik aparata nacionalne bezbednosti otišao korak dalje kada je reč o njihovom brifingu za Kongres SAD, tokom koga je saopšteno da Putin daje prednost Trampu i pomaže da ponovo bude izabran, pozivajući se na obaveštajne podatke", objasnila je ona.

Bolova je dodala da je to možda i istina, ali da "informacija nije potvrđena obaveštajnim podacima, i da želje nisu isto što i stvarnost".

Gubi se poverenje u priču o ruskom mešanju

"Neverovatna mi je sama ideja da je Putin, taj veliki poznavalac prilika u SAD, sa loše prevedenim internet mimovima, za samo nekoliko miliona dolara uspeo da izvrši toliki uticaj na javno mnjenje i da preokrene rezultat. Sramota me je što sam u jednom trenutku verovala u bilo šta kada je reč o mešanju u američke izbore", istakla je Bolova.

Pete Buttigieg bivši gradonačelnik South Benda u američkoj državi Indiani, planira podržati Joea Bidena u utrci u Demokratskoj stranci za predsjednika SAD-a. Ova vijest je došla ubrzo nakon što je okončao vlastitu kandidaturu za Bijelu kuću.

Tu informaciju potvrdio je za Reuters Buttigiegov savjetnik.

Buttigieg se povukao uoči ključnog glasanja u utorak, kada će čak 14 saveznih država glasati za demokratskog kandidata, a nastojat će se pružiti veća podrška za Joea Bidena kako bi pretekao američkog senatora Berniea Sandersa.

Erdoganova izjava da Turska u Siriji nije gost nego "domaćin" nije iznenađujuća ako uzmemo u obzir da je slično govorio i o Libiji, Kosovu, BiH...

Zaoštravanje sukoba u sirijskoj provinciji Idlib donelo je novo osvedočenje u to da je, bez obzira na mimikrijske forme i promenljivi intenzitet ispoljavanja, neoosmanizam dubinska konstanta turske spoljne politike i imanentna strategijska doktrina ukupnog državnog nastupanja Turske.

Interesno "zbližavanje" sa Rusijom, "svađa" sa Amerikom, ublažavanje neoosmanističke retorike u odnosu na Balkan i svestrani razvoj privrednih i kulturnih odnosa sa Srbijom, činioci su koji su doprineli stvaranju predstave u javnosti, a i kod nekih spoljnopolitičkih analitičara, o nekakvom velikom zaokretu Erdoganove politike.

Turska policija je 11 sati vršila pretres redakcije Sputnjika u Ankari. Sve je završeno tek jutros, u 3 sata.

Kopirani si podaci sa hardvera sa 18 kompjutera, jedan original je policija i ponela, pošto nije mogla da mu pristupi.

Procedura je izvođena po nalogu državnog tužioca Ankari. Policija nije primenila silu, sve je bilo maksimalno korektno.

Podsetimo, nepoznate osobe su upale 29. februara u stanove novinara Sputnjika iz redakcije u Ankari, turskih državljana, pretili im i optužili ih za izdaju zemlje zbog saradnje sa Rusima. Incidenti su se dogodili dan nakon protesta ispred Generalnog konzulata Rusije u Istanbulu i pogoršanja situacije u sirijskom Idlibu. Sledećeg dana je bio priveden i glavni urednik Sputnjika. Tek nakon intervencije šefa diplomatije Rusije Sergeja Lavrova svi novinari su pušteni.

Amerikanci i talibani su potpisali dogovor koji je put ka miru u Afganistanu nakon 18 godina konflikta.

Amerika i NATO s pristali povući sve svoje vojnike iz Afganistana u narednih 14 mjeseci ukoliko se militanti budu držali dogovora. Američki državni sekretar Mike Pompeo i talibanski lideri prisustvovali su ceremoniji potpisivanja dogovora održanoj u Dohi u Kataru. Razgovori afganistanske vlade i talibana će tek uslijediti.

Dogovor potpisan u Dohi nalaže da militanti obustave napade te da ne dozvole djelovanje Al Kaide u dijelovima zemlje koje oni kontrolišu.

Amerikanci su izvršili invaziju na Afganistan nekoliko sedmica nakon terorističkih napada u septembru 2001. godine za koje je odgovornost preuzela Al Kaida.

Dosad je tokom konflikta u Afganistanu ubijeno više od 2.400 američkih vojnika, a oko 12.000 je i dalje u zemlji. Američki predsjednik Donald Trump je obećao okončanje konflikta.

Julian Assange, Chelsea Manning i Edward Snowden, to su imena onih koji su tijekom ere Baracka Obame u raznim epizodama doveli do najozbiljnijeg curenja osjetljivih i povjerljivih podataka u povijesti Sjedinjenih Država. Na popis treba dodati Philipa Haneya, iako je njegova popularnost u Europi niža.
Haney je bio visoki službenik američkog Odjela domovinske sigurnosti (DHS) i jedan od najžešćih kritičara bivšeg predsjednika. Protiv njega je sažeo optužbe potkrijepljene dokazima u knjizi "Vidi nešto, ne govori ništa - Službenik Domovinske sigurnosti otkriva vladinu podčinjenost džihadu", objavljenoj 2016. Prema Haneyu, Obama je zbog poraza u protuterorističkim naporima prisiljavao sudionike iz svih područja "borbe protiv teror" da slijede novi politički korektni kurs, implicitno pomažući ciljeve islamskog terorizma i fundamentalizma, što je omogućilo da se u Americi dogode neki krvavi napadi, od Bostonskog maratona do pokolja u San Bernardinu.

Turci su ipak pokrenuli opći rat protiv Sirije. Koriste dronove, topništvo, specijalne snage koje se zajedno s teroristima protiv sirijske vojske i tako dalje. Na dva linka u dnu teksta, koje ne preporučujemo za gledanje mlađima i osjetljivim osobama, možete vidjeti zvjerstva turskih vojnika, koji su djelima pokazali da se ni po čemu ne razlikuju od militanata takozvane "Islamske države".

Današnja eskalacija dolazi dan nakon intenzivnih pregovora Ankare s raznim akterima, uključujući NATO, SAD europske kancelarije, a posebno Rusiju, od koje je Erdogan tražio da ga ostavi "jedan na jedan" s Assadovim snagama. Nakon jučerašnjih pregovora dvije delegacije se zaključilo da će obje strane utjecati na sukobljene tabore u Idlibu da se smanji opseg borbi. Sirijska vojska je, kao i uvijek, obustavila opsežnu kampanju, a Turcima i islamskim teroristima je bilo dovoljno nekoliko sati relativnog mira za pregrupiranje snaga i pokretanje velikog protunapada na frontu južno od ceste M4. No, o ovoj operaciji ćemo nešto kasnije.

Ovdje je važno naglasiti da je Ankara nakon ovoga izgubila i posljednji atom kredibiliteta u Moskvi i današnji apel ministra vanjskih poslova Mevluta Cavusoglua, koji je od kolege Sergeja Lavrova tražio da dogovori hitan sastanak Putina i Erdogana, teško će naići na razumijevanje Moskve, posebice nakon današnjeg upada turskih policijskih snaga u ured agencije Sputnik u Ankari i uhićenje glavnog urednika Mahira Boztepea.

I prije nego krenemo u pregled današnjih događaja upozoravamo čitatelje na informacijski rat u tijeku i da se mnoge informacije koje kruže medijima temelje na priopćenjima na Twitteru, bez dokaza da se to doista dogodilo, posebno kada se govori o gubicima suprotne strane, što se odmah može vidjeti u izjavi turskog ministra obrane koji je u nekoliko dana "uništio sirijsku vojsku", sveo je na ostatke ostataka vojne sile koja ratuje devet godina i uspjela je zemlju obraniti od islamističke pobune i inozemne agresije, koju, među ostalima, najaktivnije provodi upravo Erdoganova Turska.

Američki predsednik Donald Tramp izjavio je da će SAD odmah početi sa povlačenjem vojske iz Avganistana, nakon što su danas potpisale mirovni sporazum sa Avganistanom.

Na pitanje novinara kada će započeti povlačenje američkih trupa iz Avganistana, američki predsednik je odgovorio "danas".

"Počinjemo odmah", precizirao je on.

Talibani pristali da se bore protiv terorizma

Prema njegovim rečima, u skladu sa sporazumom, talibani su pristali da se bore protiv terorizma.

"Verujem da talibani žele nešto da učine nešto kako bi dokazali da nismo uzalud protraćili vreme. Ako se desi nešto loše, vratićemo se s takvom silom kakvu niko nije video. Nadam se da to neće biti neophodno", konstatovao je američki lider.

On je dodao da su SAD obavestile NATO i UN o sporazumu s talibanima. Prema njegovim rečima, u proces je bilo uključeno 29 zemalja.

Amerika prodaje naftu sa sirijskih nalazišta drugim zemljama preko Turske, izjavio je sirijski ministar trgovine Atef Nadaf.

"Amerika, naš neprijatelj, prodaje naftu Turskoj i preko nje drugim zemljama, dok su u oblastima Sirije gde ima nafte u potpunosti uništeni infrastruktura, železnice i elektrane. Nemamo struju, a bez struje, naravno, nema ni lokalne proizvodnje", rekao je sirijski ministar za televiziju "Rosija 24".

On je istakao da je Sirija prinuđena da uvozi naftu, koju može kupiti samo za dolare. Istovremeno je podsetio da su sirijske banke, uključujući i centralnu, pod sankcijama, a bilo kakvi transferi novca u Siriju iz inostranstva su zabranjeni.

Podsetimo — oko 90 odsto sirijske nafte nalazi se na istočnoj obali reke Eufrat, gde se ranije nalazilo uporište terorističke organizacije DAEŠ. Ta teritorija je danas pod kontrolom kurdskih odreda Sirijskih demokratskih snaga — saveznika SAD.