Nakon ujedinjenja Krima s Rusijom su se promijenila pravila plovidbe, odnosno ulaska i izlaska u Azovsko More. Rusija sada kontrolira Kerčki tjesnac i ruska Obalna straža i sigurnosne službe provode kontrolu ukrajinskih i drugih brodova koji prolaze tjesnacem, ali su to uglavnom brze inspekcije na koje se kapetani i brodova, kao ni vlasnici pomorskih kompanija nisu žalili.

Stvari su se pogoršale kada je Kijev počeo plijeniti ruske brodove, a prvi je bio ribarski brod Nord, koji bi u relativno malom akvatoriju ušli u ukrajinske vode, na što je Rusija odgovarala recipročnom zapljenom nekoliko ukrajinskih brodova. No, kasnije bi jedna i druga strana vratile brodove i oslobodile posade.

Međutim, stvar je eskalirala na diplomatskoj razini. Krajem prošlog mjeseca su zastupnici Europskog parlamenta usvojili rezoluciju koja poziva vlasti zemalja članica EU na "povećanje pritiska sankcijama na Rusiju u slučaju pogoršanja situacije u Azovskom moru".

Ranije ovog mjeseca je američko-ukrajinska Komisija za stratešku suradnju optužila Rusku Federaciju na "agresivne akcije" u Crnom i Azovskom moru i da će se žaliti pred međunarodnim sudovima.

Konačno se oglasila i europska povjerenica za vanjsku i sigurnosnu politiku Federica Mogherini.

"Europska unija može razmotriti i naknadno poduzeti konkretne mjere zbog situacije u Azovskom moru. Zajedno sa svojim sugovornicima smo poslali jasnu poruku Rusiji. Od njih očekujemo da će provjera ukrajinskih brodova prestati. Isto tako proučavamo mjere, posebice Europska komisija, kojima bi podržali pogođena područja u Ukrajini. To će biti ciljane mjere koje će biti objavljene čim postanu službene. Danas smo o tome razgovarali", rekla je Federica Mogherini.

Britansko Ministarstvo vanjskih poslova objavilo je danas kako je spremno uvesti sankcije protiv Saudijske Arabije. Međutim, u tome postoji i jedan veliki "ali": ukoliko se dokaže umješanost saudijske vlade u ubojstvo novinara Jamala Khashoggija!

"Mi razmatramo s partnerima u EU potencijal globalnog režima sankcija EU zbog kršenja ljudskih prava", izjavio je za CNBC glasnogovornik britanskog MVP.

Podsjećamo kako je njamačka vlada prije nekoliko dana donijela odluku o obustavljanju prodaje oružja saudijskom režimu, kao odgovor Berlina na ubojstvo Jamala Khashoggija. Pri tom nije naveden rok djelovanja tog sankcijskog poteza, međutim, savezna vlada je objavila kako poziva i vlade drugih država EU da slijede njezin primjer. Njemačka je, također, uvela i zabranu ulaska u zemlju za 18 saudijskih državljana, a isto je učinila i Francuska.

Međutim, britansko MVP objavilo je kako će prije poduzimanja bilo kakvih konkretnih mjera pričekati i rezultate istrage turskih istražnih tijela o ovom slučaju, a da će "potezi Velike Britanije i njezinih saveznika ovisiti o dva čimbenika: prvo, o vjerodostojnosti završnog objašnjenja Saudijske Arabije, i drugo, o našem uvjerenju da se tako užasno zlodjelo ne može i neće ponoviti".

Ali tako sročeno priopćenje Ministarstva vanjskih poslova jedne ugledne i utjecajne zemlje izaziva u najmanju ruku nove dvojbe i nova pitanja: ako se u sročenoj izjavi Londona traži jamstvo saudijskih vlasti, o tome, da se tako gnjusan zločin više nikada neće ponoviti, ne znači li to da se indirektno i priznaje kako je upravo vlada u Rijadu za njega kriva i odgovorna? Nije li, u protivnom, u najmanju ruku neobično tražiti od bilo koje države i njezine vlade jamstvo da se neće ponoviti neki zločin u kojem ona nije niti sudjelovala, već je to djelo neke kriminalne organizacije ili pojedinca, jer niti jedna vlada na svijetu takvo jamstvo dati ne može? S druge strane, u tom se istom priopćenju britanskog MVP navodi, kako će London po tom pitanju postupiti kao i njegovi saveznici! Pa nisu li Njemačka i Francuska upravo to, ili su saveznici samo onda kada odgovara britanskim nacionalnim interesima i obratno?

Zato se u ovom priopćenju službenog Londona puno prije radi o njegovoj želji da se čitava stvar što duže razvlači (a taj će rok ovisiti, kako se navodi, o brzini rada turskih istražnih tijela, kojima će onda Velika Britanija i vjerovati!), a u međuvremenu možda i zaboravi. Jer u svemu ovome, slično kao i u položaju američkog predsjednika Donalda Trumpa po tom pitanju, ne treba zaboraviti kako je Velika Britanija, poslije SAD-a vodeći izvoznik suvremenog naoružanja u Saudijsku Arabiju, a bilateralni se ugovori sklapaju u desecima milijardi dolara.

Dan nakon što su se američki potpredsjednik Mike Pence i kineski predsjednik Xi Jinping frontalno sukobili i upriličili pravi obračun između dviju svjetskih supersila, godišnji summit skupine APEC je u nedjelju završio u kaosu bez presedana. Naime, na skupu, po prvi put u njegovoj povijesti, nije objavljena zajednička deklaracija.

Konkurencija između Sjedinjenih Američkih Država i Kine na Pacifiku je usmjerena protiv Sjedinjenih Država i američkih saveznika, koji su ranije pokrenuli koordinirani odgovor na kineski infrastrukturni i ekonomski projekt stoljeća "Jedan pojas - Jedan put", prenosi Reuters.

Diplomat koji je želio ostati anoniman, rekao je za Reuters kako su napetosti između Sjedinjenih Država i Kine rasle cijeli tjedan, a glavni sukob je izbio kada je prvi diplomat kineske vlade, Wang Yi, zatražio uklanjanje dva ulomka u prijedlogu zajedničke deklaracije. Čiju su početnu verziju vidjeli novinari Reutersa.

Jedan je spominjao otpor "nepravednim trgovinskim praksama" i reformi Svjetske trgovinske organizacija, a drugi se bavio održivim razvojem.

"SAD i Kina su se toliko sukobile da nije bilo mogućnosti posredovanja", rekao je anonimni diplomat za Reuters.

Kina je bila ljuta jer se u dijelu koji se odnosi na WTO azijskog diva htjelo optužiti za nepoštene trgovinske prakse.

Konkretno, na pitanje o konkretnom događaju koje je postavljeno premijeru Papue Nove Gvineje, Peteru O'Neillu, koji je bio domaćin događaja, premijer je za South China Morning Post odgovorio: "Znate tko su dva diva u sobi, dakle, što vam mogu reći?".

Umjesto da izradi dokument koji bi bio prihvatljiv za sve sudionike skupa, O'Neill je najavio kako će izdati "priopćenje predsjednika" koje će pojasniti pitanja o kojima su se sudionici dogovorili.

Premijer Peter O'Neill je rekao kako je glavno područje neslaganja "inzistiranje neke zemlje", za koju se vjeruje da su bile Sjedinjene Države, jer je Reuters naveo da je zajednička deklaracija trebala izraziti potrebu za reformom Svjetske trgovinske organizacije, a Trump je poznat po prijetnjama o povlačenju Sjedinjenih Država iz WTO, tvrdeći da Kina nepravedno krši pravila organizacije.

Žrtve u tobožnjem incidentu s hemijskim oružjem u sirijskoj Dumi do dan-danas nisu navedene u javnosti, izjavio je u utorak uveče načelnik Jedinica za radijacionu, hemijsku i biološku zaštitu Oružanih snaga Rusije Igor Kirilov.

"Na osnovu svedočenja organizacije 'Beli šlemovi', objavljeno je da je poginulo između 300 do 1.700 ljudi. Do dan-danas nisu navedena ni imena povređenih kojih je moralo biti makar tri puta više, a nisu prikazani ni leševi ljudi koji su stradali u tom incidentu", rekao je Kirilov na konferenciji za medije.

Nakon provokacije u kojoj je 4. aprila u gradu Duma navodno upotrebljeno hemijsko oružje, SAD, Velika Britanija i Francuska su izvele raketni napad na objekte u Siriji, ne sačekavši da se okonča istraga eksperata OZHO.

Vašington, London i Pariz su za navodni hemijski napad optužili Damask, iako nisu naveli nikakve dokaze za to. Svi zaključci bili su zasnovani na video-klipovima, koje je sirijska oružana opozicija objavila na internetu.

Pakistanski premijer Imran Khan uzvratio je na optužbe američkog predsjednika Donalda Trumpa da je Pakistan skrivao lidera mreže Al-Kaida Osamu bin Ladena, uprkos tome što je dobijao milijarde dolara američke pomoći.

On je na svom Twitter računu napisao da je Pakistan imao 75.000 žrtava i izgubio 123 milijarde dolara u "američkom ratu protiv terorizma", uprkos činjenici da nijedan Pakistanac nije učestvovao u napadima na New York i Washington 11. septembra 2001. godine.

Khan je naveo da je SAD osigurao Pakistanu "minornu" pomoć od 20 milijardi dolara, prenosi AP.

Izraelski ministar za regionalnu suradnju i član užeg sigurnosnog kabineta zemlje, Tzachi Hanegbi, rekao je "kako bi izbijanje rata u Pojasu Gaze bilo vrlo skupo za Izrael, pogotovo ako Hamas dosegne Tel Aviv".

Kako prenosi izraelski dnevni list Yedioth Ahronoth, izraelski ministar regionalne suradnje i član užeg sigurnosnog kabineta zemlje, Tzachi Hanegbi, priznao je kako je Tel Aviv prihvatio uvjete prekida vatre zbog straha od Hamasovih projektila.

"Ako napadnemo Pojas Gaze, život u Tel Avivu bit će paraliziran, a letovi iz međunarodne zračne luke "Ben Gurion" će biti suspendirani tjednima", objasnio je Tzachi Hanegbi.

Osim toga, izraelski ministar je dodao "kako bi izbijanje rata u Pojasu Gaze bilo vrlo skupo za Izrael, osobito ako bi Hamasovi projektili dosegnuli Tel Aviv".

"U ovom bi slučaju sektor turizma pretrpio znatnu štetu", upozorio je ministar Hanegbi.

Istaknuo je i kako su izraelske vlasti zabrinute zbog mogućeg djelovanja projektila Hamasa protiv Tel Aviva, iako je do sada palestinski otpor ograničio svoje napade na područja koja se nalaze nedaleko od granica Pojasa Gaze.

"Rat protiv Pojasa Gaze bi uveo Izrael u ogromnu kopnenu operaciju i izraelska vojska bi bila prisiljena rasporediti raketne platforme diljem regije, što bi moglo pogoršati situaciju", rekao je izraelski ministar.

Njegove izjave su izazvale val ljutnje među izraelskim naseljenicima u okupiranoj Palestini, osobito kada je u određenom smislu rekao da je za Izrael bolje da Hamas projektilima gađa naselja u blizini Pojasa Gaze, nego da umjesto njih cilj napada bude Tel Aviva.

Nakon svega je morao intervenirati i izraelski premijer Benjamin Netanyahu, koji je bio prisiljen osuditi izjave Hanegbija, koje je nazvao "neprihvatljivima".

Prošlog tjedna su sirijski izvori i državna agencija SANA izvijestili da su neidentificirani helikopteri, najvjerojatnije američki, evakuirali zapovjednike terorista Islamske države iz okruženja u sjeveroistočnom dijelu zemlje, gdje se vode teške borbe između islamističkih ekstremista i kurdskih YPG snaga.

Ako netko napise sirijskih medija smatra propagandom, sada isto potvrđuje i izvješće Ujedinjenih naroda, koje potvrđuje da se ISIL oporavlja upravo u područjima pod američkim nadzorom. Bore li se SAD zaista protiv Islamske države? Čak i ako i odbacite prethodne tvrdnje iračkih boraca i zapovjednika i sirijskih agencija i uzmete u obzir izvješće nadzornog tima Ujedinjenih naroda, ozbiljno možemo sumnjati da je to tako.

Svatko tko je bez ideološkog sljepila malo proučavao ulogu "Islamske države" i američke uprave u destabilizaciji Bliskog istoka zna da je islamistički teror masovno bio podržan od Washingtona i da su šiitske milicije svesrdno pomagale opstanku vlade u Damasku, dok se na kraju ravnoteža snaga nije promijenila u korist sirijske vojske dolaskom Rusije u Siriju, nakon čega je uslijedio niz velikih pobjeda u borbi protiv ekstremista.

No, američka politika do danas uporno tvrdi kako poduzima velike vojne akcije protiv "Islamske države" i u borbi protiv terorizma općenito. Ove su tvrdnje često opovrgavane izvješćima s terena, ali sada navodnu borbu međunarodne koalicije koju vode SAD opovrgava i izvješće koje je predano Vijeću sigurnosti Ujedinjenih naroda.

U dijelu izvješća od 25 stranica stoji: "Islamska država Iraka i Levanta (ISIL), koja je bila vojno poražena u 2017. u Iraku i na većini teritorija Sirijske Arapske Republike, oporavlja snage početkom 2018. na istoku Sirije gdje je ISIL dobio pristup resursima i to mu je dalo priliku da se pripremi za sljedeću fazu razvoja svoje globalne tajne mreže."

U točki 15. dokumenta stoji: "Nastavak tranzicije ISIL-a iz terorističke skupine u tajnu terorističku mrežu je doveo do činjenice da je sve teže otkriti njene financije. Financijske rezerve "Islamske države" su se smanjile, ali nisu presušile, a procjenjuje se da ukupni iznos financijskih rezervi iznosi stotine milijuna američkih dolara.

Ruski predsjednik Vladimir Putin stigao je danas u Tursku, gdje s turskim čelnikom Recepom Tayyipom Erdoganom sudjeluje na zajedničkoj tursko-ruskoj svečanosti završetka izgradnje podmorskog dijela magistralnog plinovoda "Turski tok" (dviju paralelnih cijevi).

Na velikoj svečanosti, upriličenoj u Istanbulu, Vladimir Putin je podsjetio kako je sporazum o izgradnji ovog plinovoda potpisan 10. listopada 2016. godine u Istanbulu, da je njegov naziv predložio turski predsjednik Erdogan, a da je samo dvije godine kasnije završen njegov najsloženiji - podmorski dio.

U njegovoj izgradnji korištena je najsuvremenija tehnologija, uz najsloženije uvjete izgradnje na dubinama većim od 2 tisuće metara. Položeno je čak 1800 km cijevi, a sve to uz poštivanje najviših ekoloških standarda. Kroz prvu cijev tog plinovoda plin će se isporučivati za zapadni dio Turske, a kroz drugu u Južnu i Jugo-istočnu Europu, što će od Turske učiniti važan europski energetski hub, što će imati i veliku geopolitičku važnost za Ankaru, kazao je ruski čelnik.

Što se tiče kopnenog dijela plinovoda, nastavit će se radovi "udarničkom dinamikom", kako bi se plinovod pustio u eksploataciju krajem 2019.g. Podsjetio je, također, da su on i Erdogan prije 13 godina svečano pustili u pogon prvi trans-crnomorski plinovod "Plavi tok" s plinom za istočni dio Turske.

Bivši zamenik načelnika Generalštaba Oružanih snaga Ukrajine Igor Romanjenko saopštio je za list "Obozrevatelj" da Sjedinjene Američke Države savjetuju Ukrajini da stvori "revolucionarnu situaciju" u Donbasu.

"Amerikanci predlažu Ukrajini da strogo blokira granicu: ne nikog i ništa ne puštati, čak ni resurse - struju i vodu. I tamo će se vrlo brzo razviti revolucionarna situacija koja je neprihvatljiva za Rusiju. Ona to neće izvući, i time se ovaj proces može pokrenuti", objasnio je Romanjenko.

U petak su se na sastanku ministra spoljnih poslova Ukrajine Pavela Klimkina i američkog državnog sekretara Majka Pompa strane složile da je za realizaciju Minskih sporazuma za kontrolu Donbasa i rusko-ukrajinske granice potrebna misija međunarodnih mirovnih snaga sa mandatom UN.

Finska nije iznela nikakve dokaze da se izvor smetnji za rad globalnog satelitskog navigacionog sistema (dži-pi-es) nalazio u Rusiji, saopštila je ruska ambasada u toj zemlji, nakon što je ruski ambasador otišao u tamošnji spoljnopolitički resor na konsultacije.

Ruski ambasador je tokom susreta sa finskim zvaničnicima objasnio da je za Rusiju bezbednost letova podjednako važna kao i za Finsku.

"Istovremeno, naglasio je i da Rusija nije dobila nikakve dokaze da se izvor smetnji nalazio u Rusiji i dodao da je za temeljnu istragu potreban dijalog na stručnom nivou, kao i saradnja adekvatnih službi", naglašava ambasada.

Finska je, dodaje se, saglasna da je neophodno pojačati razmenu informacija između dveju zemalja, što će omogućiti da se operativnije reaguje na bilo kakve slučajeve u budućnosti, navodi Ambasada.

Podsetimo, ambasadoru Rusije u Helsinkiju Pavlu Kuznjecovu izražena je zabrinutost zbog narušavanja rada globalnog satelitskog navigacionog sistema (dži-pi-es) i pretnju bezbednosti za letelice, saopštilo je ranije Ministarstvo spoljnih poslova Finske.