Lažu da nam je neprijatelj Amerika, naš neprijatelj je ovdje, uzvikivalo je stotine prosvjednika ispred Sveučilišta u Teheranu pozivajući čelne ljude Irana da odstupe nakon što je Iranska revolucionarna garda priznala da je pogreškom srušila ukrajinski zrakoplov. Prosvjednici su se okupili i u drugim iranskim gradovima. Policija je bacala suzavac na prosvjednike koji su skandirali "Smrt diktatoru" i usmjeravali svoj bijes prema iranskom vrhovnom vođi, ajatolahu Aliju Hamneiju.

Iako su se na društvenim mrežama pojavile videosnimke na kojima je "snimljena" pucnjava u blizini iranskih prosvjeda, policija ih je demantirala.


- Policija apsolutno nije pucala na prosvjednike jer su policijski časnici u prijestolnici dobili zapovijed da budu suzdržani - rekao je čelnik teheranske policije Hosein Rahimi ističući da policija postupa fer i korektno i ne koristi nikakve metode nasilja osim protiv onih koji ugrožavaju mir i stabilnost u Iranu.

Prosvjedi u Teheranu doveli su do zaoštravanja sukoba između Irana i Velike Britanije. Ministarstvo vanjskih poslova Velike Britanije jučer je pozvalo iranskog veleposlanika u Londonu te mu uručilo protestnu notu zbog uhićenja britanskog veleposlanika u Iranu Roberta Macairea navodeći taj potez kao "grubo kršenje međunarodnog prava". Britanski veleposlanik u Iranu Robert Macaire, kojeg su iranske sigurnosne snage uhitile dok je sudjelovao na prosvjedima u Teheranu, kako to tvrde u ministarstvu unutarnjih poslova Irana, nakratko je priveden za vrijeme prosvjeda, gdje je, kažu iranske vlasti, "organizirao i poticao ljude na bijes". Iako ministarstvo vanjskih poslova Velike Britanije tvrdi da se veleposlanik sasvim slučajno zatekao na ulici u blizini Sveučilišta Amir Kabir, iransko ministarstvo sigurnosti ustupilo je snimke medijima na kojima se jasno vidi da se veleposlanik Robert Macaire nalazi među prosvjednicima s kojima i razgovara.

Putnici i posada ukrajinskog Boeinga srušenog iranskim projektilom bili bi živi da nije bilo nedavne eskalacije napetosti u regiji, čemu je Washington pridonio, izjavio je kanadski premijer Justin Trudeau u intervjuu za kanal Global, prenose agencije.

Međunarodna zajednica bila je "vrlo vrlo jasna u vezi s nužnošću denuklearizacije Irana" na vojnom planu, ali i smirivanja "napetosti u regiji, a koje su izazvane i akcijama Sjedinjenih Američkih Država", rekao je Trudeau, javlja Hina.

"Da nije bilo napetosti i nedavne eskalacije u regiji, vjerujem da bi ti [poginuli] Kanađani danas bili u svojim domovima i sa svojom obitelji", dodao je Trudeau, govoreći o 57 kanadskih državljana koji su bili na kobnome letu.

'Trebali su nas obavijestiti'

SAD planiraju da ojačaju svoje prisustvo u Aziji s ciljem da se suprotstave Kini i Rusiji, a to žele da postignu stvaranjem specijalne jedinice, koja će obavljati informativne, elektronske, raketne i sajber operacije.

Specijalna jedinica biće opremljena za izvršavanje napada na kopnene i morske ciljeve, a za to će koristiti visokoprecizno naoružanje dugog dometa, poput hipersoničnih raketa. Kako navode američki mediji, to će verovatno pomoći SAD da "očiste" put Ratnoj mornarici u slučaju sukoba. Jedinica će najverovatnije biti bazirana na ostrvima istočno od Tajvana i Filipina, ali još nije poznato kada će biti raspoređena.

"Prosto je nerealno suprotstaviti se istovremeno Kini i Rusiji u Pacifičkom regionu, koji je obuhvaćen kineskom vojnom doktrinom. Čak i ako imaju najveću mornaricu na svetu i koriste najnovije naoružanje, mislim da će Amerikanci imati određenih problema, naročito u situaciji kada kineska i ruska flota imaju mnogo brži tempo razvoja, dok grupe američkih nosača aviona svake godine gube na značaju, pretvarajući se iz moćnih borbenih jedinica u pogodne mete", kaže za Sputnjik vojni ekspert Sergej Čenik.

Dvadeset i jedan saudijski vojni kadet na obuci u SAD-u bit će protjeran iz zemlje nakon istrage ubojstva trojice Amerikanaca koje je krajem prošle godine u mornaričkoj bazi ubio saudijski časnik, u incidentu koji je američki državni odvjetnik William Barr u ponedjeljak nazvao terorističkim činom.

Napad 6. prosinca zakomplicirao je američko-saudijske odnose u vrijeme zategnutih odnosa između SAD-a i Irana, regionalnog rivala Saudijske Arabije.

Zamjenik šerifa ustrijelio je napadača, časnika saudijskog zrakoplovstva Mohameda Saeda Alšamranija, u incidentu u Pensacoli.

Barr je rekao da je 21 kadet "skinut s programa obuke" u američkoj vojsci i da će kasnije danas napustiti SAD, nakon što je istraga pokazala da su posjedovali dječju pornografiju ili profile na društvenim mrežama s islamističkim i protuameričkim sadržajem.

Barr je na konferenciji za novinare rekao kako nema dokaza da su kadeti unaprijed znali za napad.

"To je bio teroristički čin", istaknuo je Barr. "Istraga je pokazala da je napadač bio motiviran džihadističkom ideologijom", dodao je.

Potvrdio je da je Saudijska Arabija pružila punu pomoć američkim istražiteljima.

Sud u Pakistanu je ukinuo smrtnu kaznu na koju je ranije osuđen bivši pakistanski predsjednik Pervez Musharraf.Musharrafu je u decembru prošle godine izrečena smrtna kazna, ali se on žalio na formiranje specijalnog suda koji ga je osudio zbog izjave. Smrtna kazna je poništena nakon što je Vrhovni sud u Lahoreu utvrdio da je pravni proces bio neustavan.

Musharraf je na vlasti od puča 1999. godine, a predsjednik je bio od 2001. do 2008. godine. Nova presuda znači da je Musharraf slobodan čovjek, potvrdio je tužitelj.

"Podizanje tužbe, uspostavljanje suda i odabir tužiteljskog tima su nezakoniti i takvim su proglašeni. Na kraju je presuda ukinuta", izjavio je vladin tužitelj Ishtiaq A. Khan. Dodao je da više ne postoji nikakav proces protiv Musharrafa.

Podsjetimo, on je bio optužen za neustavno djelovanje s ciljem ostanka na vlasti.

Kada je u decembru potekao gas kroz "Snagu Sibira", Si-En-En je opomenuo da je to "svedočanstvo sve bližih i za SAD veoma opasnih veza između Rusije i Kine".

Te opasne veze doneće konkretnu korist ljudima širom Evroazije i biće strateški stabilizator u svetu punom rizika i neizvesnosti, navodi kineska agencija "Sinhua" u svom novogodišnjem komentaru.

Razvoj odnosa Rusije i Kine, "dva evroazijska supergiganta", kako ih naziva "Vol strit džornal", uz pitanje zašto ove dve zemlje "udružuju svoje snage", sve više zaokuplja pažnju javnosti i analitičara i na Istoku i na Zapadu.

Nova era partnerstva

"Sinhua" daje svoj odgovor: tokom prošle godine, kada su rusko-kineski odnosi "uzdignuti na nivo sveobuhvatnog strateškog partnerstva i koordinacije (...) otvorena je nova era tog partnerstva", koja "najavljuje epohu još većeg razvoja bilateralne saradnje na obostranu korist... Cilj ove nove vrste partnerstva jeste uzajamna podrška razvoju obeju država, očuvanju njihovih ključnih interesa i zaštiti suvereniteta".

Sjedinjene Američke Države su ovog tjedna izvele računalne napade na iranske sustave lansiranja raketa i na špijunsku mrežu, pošto je Teheran srušio američku bespilotnu letjelicu, pišu u subotu američka glasila.

Američki predsjednik Donald Trump je u posljednji tren opozvao planirane zračne udare na Iran nakon rušenja tog izviđačkog drona 20. lipnja. No u tajnosti je ipak odobrio protuudar u obliku računalnih napada na iranske obrambene sustave, pišu Yahoo! News i Washington Post.

Washington Post navodi da su na udaru jednog od takvih napada bila računala za kontrolu lansiranja projektila i raketa. Yahoo! News piše pak da je drugi hakerski napad bio uperen protiv špijunske mreže koja nadzire prolazak brodova kroz Hormuški tjesnac.

Po pisanju WP-a, te hakerske napade koji su isplanirani prije nekoliko tjedana, američki vojni dužnosnici su bili predložili kao odgovor na napade na naftne tankere u Hormuškom tjesnacu. Washington optužuje Iran za te napade, ali Teheran niječe bilo kakvu umiješanost.

Američki ministar obrane nije na upit AFP-a htio ništa komentirati.

Teheran je još 2010. optužio SAD i Izrael da su u jeku krize zbog iranskog nuklearnog programa stvorili moćni računalni virus Stuxnet koji je zarazio više tisuća njegovih računala i blokirao centrifuge za obogaćivanje uranija.

Donald Trump je u subotu najavio da u ponedjeljak uvodi nove "velike" sankcije Iranu koji je pak upozorio SAD da će svaki, pa i najmanji napad na njegov teritorij imati razorne posljedice za njegove interese u regiji.

Vladimir Putin je najimpresivniji je lider na svjetskoj pozornici. Preživio je i uzdigao se u Jeljcinovoj Rusiji koju su tijekom '90-ih korumpirali Washington i Izrael, ali je vođa Kremlja Rusiji vratio status svjetske supersile.

Uspješno se borio protiv američko-izraelske agresije na Južnu Osetiju i Ukrajinu, vrativši na zahtjev Krima ovu rusku provinciju natrag u matičnu Rusiju. Tolerirao je beskrajne uvrede i provokacije iz Washingtona i njegova carstva bez recipročne reakcije. S pozicije sile je pomirljiv i mirotvorac. On zna da se američko carstvo temelji na aroganciji i lažima i da propada ekonomski, socijalno, politički i vojno.

On razumije da rat nije ruski interes.

Ubojstvo od strane Washingtona Qassema Sulejmanija, velikog iranskog vođe, doista jednog od rijetkih vođa u povijesti u svijetu, okaljalo je Trumpovo predsjedništvo i stavilo naglasak na Putina. Pozornica je spremna da Putin i Rusija preuzmu svoju vodeću ulogu u svijetu.

Ubojstvo Sulejmanija od strane Washingtona je kriminalno djelo kojim bi mogao započeti Treći svjetski rat, baš kao što je ubojstvo austrijskog nadvojvode pokrenulo Prvi svjetski rat.

Samo Vladimir Putin i Rusija, uz pomoć Kine, mogu zaustaviti ovaj rat, kojeg je Washington pokrenuo. Putin je shvatio da je destabilizacija Sirije od strane Washingtona i Izraela bila usmjerena da destabilizira Rusiju. Bez upozorenja, Rusija je ušla u Sirijsku Arapsku Republiku, pobijedila je snage koje financira Washington i vratila stabilnost u Siriji.

Poraženi, Washington i Izrael odlučili su zaobići Siriju i izvršiti napad na Rusiju izravno preko Irana. Destabilizacija Irana služi i Washingtonu i Izraelu. Za Izrael, iranska smrt znači kraj podrške Hezbollahu, libanonskoj vojsci koja je dva puta porazila izraelsku vojsku i spriječila izraelsku okupaciju južnog Libana. Za Washington, smrt Irana omogućava oporavak i uskrsnuće "džihadista" koje podržava CIA, koji mogu destabilizirati Rusiju.

Osim ako se Putin ne povinuje američkoj i izraelskoj volji, nema drugog izbora nego da blokira bilo kakav izraelski i napad Washingtona na Iran. Najlakši i najčišći način da Putin to učini je da objavi kako je Iran pod zaštitom Rusije.

Donald Trump je izjavio da je iranski general Qassem Sulejmani, koji je ubijen u američkom napadu u Iraku, planirao napade na četiri američke ambasade.

"Mogu otkriti da vjerujem da su bile četiri ambasade", rekao je Trump u intervjuu za Fox News.


Trump je ove tvrdnje prvi put iznio u četvrtak u Beloj kući, a potom ih je iste večeri ih ponovio na mitingu u Ohiu.

"Reći ću da smo uhvatili totalno čudovište. Uništili smo ga. To se trebalo dogoditi mnogo ranije. To smo učinili jer su namjeravali dići u zrak našu ambasadu. Uradilo smo to i iz drugih očiglednih razloga. Jedan od naših ljudi iz vojske je poginuo, a drugi su teško ranjeni samo tjedan dana ranije", rekao je tada Trump.

Nešto kasnije, na mitingu u okviru svoje predizborne kampanje u Toledu u Ohiu, Trump je rekao da je Sulejmani planirao napade na više američkih ambasada.

"Sulejmani je aktivno planirao nove napade i ozbiljno razmatrao napade na naše ambasade, ne samo ambasadu u Bagdadu, ali mi smo ga zaustavili", poručio je američki predsjednik svojim biračima.

Navode američkog predsjednika je tog dana podržao i američki državni tajnik Mike Pompeo, podsjeća BBC.

"Imali smo informacije o neposrednoj prijetnji, a one uključuju i napade na američke ambasade.Točka", rekao je Pompeo pri objavi novih sankcija protiv Irana.

Libijska nacionalna armija Halife Haftara objavila je prekid borbenih dejstava na zapadu Libije od ponoći 12. januara.

"Glavna komanda Libijske nacionalne armije objavljuje prekid vatre od 00.00 sati po lokalnom vremenu 12. januara na zapadu zemlje. Druga strana takođe je dužna da se pridržava tog primirja. U slučaju da ono bude narušeno, odgovor će biti žestok", saopštio je portparol te armije Ahmed el Mismari.

Ruski predsednik Vladimir Putin je ranije danas, nakon sastanka s nemačkom kancelarkom Angelom Merkel, istakao da očekuje da će za nekoliko sati, u skladu sa dogovorom koji je 8. januara postigao s turskim predsednikom Redžepom Tajipom Erdoganom u Istanbulu, suprotstavljene strane u Libiji obustaviti vatru.

"Važno je okončati oružani sukob Libijske nacionalne armije maršala Halife Haftara i Vlade nacionalnog jedinstva gospodina Fajeza Saradža, uspostaviti primirje, preduzeti mere da se obnovi politički proces sa konačnim ciljem — prevladavanjem raskola unutar zemlje i formiranjem jedinstvenih državnih institucija", rekao je Putin.