Gospodari lutakaS


USA

SAD pojačavaju medijsku ofenzivu protiv Sirije

Sirija
© AP Photo / Baderkhan Ahmad
Vašington kreće u medijsku ofanzivu protiv Sirije: dodeliće 35 miliona dolara "nezavisnim" sirijskim medijima, navodi se u dokumentu američkog Stejt departmenta, a namera je da se Sjedinjene Američke Države tako bore protiv "propagande" koju navodno šire Rusija i zvanična Vlada Sirije.

Politikolozi smatraju da će novac koji planira da izdvoji Stejt department otići na stvaranje još jednog u nizu "fejkova" koji odgovaraju Zapadu. Po mišljenju stručnjaka, SAD koriste "meku silu" da bi održale haos na Bliskom istoku i kontrolisale resurse energenata.

U objašnjenju za grant Stejt departmenta, navodi se da je jedan od glavnih ciljeva programa suzbijanje dezinformacije koju navodno šire Rusija i sirijska Vlada.


Komentar: Već je odavno svima jasno da su SAD i njihovi partneri ti koji šire dezinformacije.


Cards

Paul Craig Robertsov osvrt na knjigu Laurenta Guyenota - "JFK-9/11: 50 godina duboke države"

knjiga
© Amazon
Prošlo je skoro 20 godina otkako su u zloglasnom terorističkom napadu srušene Kule bliznakinje. Ipak, još uvek ima toliko rupa u zvaničnoj priči da je zaista teško razumeti šta se zapravo dogodilo tog kobnog dana.

U svojoj knjizi JFK-9/11: 50 godina duboke države, francuski autor Lorent Ginot otkrio je mnoge sukobljene detalje između onoga što su nam rekli mejnstrim mediji i onoga što dokazni materijali zapravo pokazuju.

U jednom posebnom poglavlju knjige pod nazivom "Avioni duhovi", pisac se bavi misterijom četiri navodno oteta aviona, od kojih ni za jedan zapravo ne postoji nikakav stvarni dokaz da su uopšte postojali.

Pored svih upitnih video snimaka, ni u jednoj olupini nije bilo uvrnutog metala, mrtvih tela, ničega što je ikada predstavljeno javnosti, a što bi moglo da potvrdi legitimnost zvanične priče, pretpostavljajući da je ona na bilo koji način istinita.

Prema navodma pisca, "samo pet" navodnih žrtava leta 77 kompanije American Airlines "ima rođake koji su dobili odštetni fond 9.11 koji im je ponudila država.

"Čudno je", on dodaje, "da nijedna porodica žrtava leta UA93 nije zatražila odštetu".

Ovo je zapanjujuće kada zaista počnete da razmišljate o tome, jer bi sigurno bar jedan od njih tražio svoj deo odšete, zar ne? Ali zato što niko od njih to nije učinio, ostaje nam više pitanja nego odgovora da li su ovi avioni uopšte stvarni.

Komentar: Cijeli tekst ove zanimljive priče možete pogledati ovdje.


Pirates

Teroristi IDIL-a slave američko ubojstvo Soleimanija kao "Božije djelo" koja će im pomoći da napreduju

isil
© Flickr / Dan Donaldson
Teroristička grupa IDIL slavi ubistvo iranskog generala Qasema Soleimanija te smatra da će joj to pomoći da napreduje.

U novinama Al Naba se slavi ubistvo Soleimanija od ruke njegovih "američkih saveznika". Genaral je ubijen u napadu američkog drona 3. januara dok se vozio pored Međunarodnog aerodroma Bagdad u Iraku. U znak odmazde Iran je izveo napad na američke bate u Iraku ispalivši balističke projektile. Žrtava nije bilo, ali su Iranci pokazali da mogu pogoditi američke mete kada to žele.

U pomenutim novinama se ubistvo Soleimanija opisuje kao "Božije djelo" koje će "pomoći IDIL-u i muslimanima općenito".


Komentar: Da, dobro ste pročitali. Bog IDIL-a djeluje kroz američku vojsku, očito.


Ipak, u novinama se vješto izbjeglo pripisivanje zasluga Amerikancima, a Soleimani čak nije spomenuti imenom. Umjesto toga je korištena historijska analogija spominjanjem rimsko-perzijskih ratova koji su omogućili ranim muslimanima da zavladaju perzijom, današnjim Iranom, i dijelovima Istočnog rimskog carstva.

Komentar: Nije to samo IDIL. Shaikh Muhaysni, vezan za al-Qaidu u Siriji, također je ushićen što je Soleimani mrtav. Mislili biste da bi većina ljudi bila pomalo znatiželjno oko toga da IDIL, al-Qaeda, SAD i Izrael imaju isti pogled.

Skoro da biste pomislili da zajedno rade na nekoj razini.

Ali ne, to su samo ludi razgovori ... zar ne?




Yellow Vest

Povećani pritisak vidi Macrona "spremnog" da odstupi od većine spornih prijedloga mirovinske reforme

žuti prsluci
© Reuters / Benoit Tessier
Francuska vlada je "spremna povući" iz svog plana mirovinske reforme mjeru koja potiče na rad do 64 godine koju su sindikati jednoglasno odbili, rekao je premijer Edouard Philippe u pismu koje je u subotu poslao sindikatima i poslodavcima.

Premijer je obećao da će dati izjavu tijekom dana ne bi li prekinuo štrajk koji već pet tjedana paralizira javni prijevoz, napose u Parizu i u okolici.

U pismu ipak dodaje da se socijalni partneri moraju dogovoriti o mjerama koje treba provesti radi osiguranja financijske ravnoteže mirovinskog sustava do 2027., u protivnom će se ta mjera ponovo uvesti.

Dobna granica za punu starosnu mirovinu od 64 godine bila je najspornija mjera planirane mirovinske reforme. Cilj joj je bio da Francuze postupno potiče na odlazak u mirovinu sa 64 godine, u protivnom će im mirovina biti manja, dok je sada zakonska granica za odlazak 62 godine.

Najveći sindikat CFDT je u priopćenju objavljenom u subotu "pohvalio povlačenje dobne granice za punu starosnu mirovinu od 64 godine iz nacrta zakona o mirovini" koje, drži, govori o "spremnosti vlade na postizanje nagodbe".

CFDT će "nastaviti pregovore u ponuđenom okviru kako bi odgovorio na nejasnoće u vezi s budućim jedinstvenim sustavom", napisao je.

Još treba vidjeti hoće li nagodba omogućiti prekid štrajka. Sindikati koji predvode prosvjede - CGT i FO - zahtijevaju bezuvjetno povlačenje prijedloga mirovinske reforme.

Komentar: Pogledajte također:


TV

Američki mediji tvrde da američko-iranska kriza odgovara Putinu

Soleimani mural billboard tehran iran
Iako još uvek nije jasan konačan ishod američko-iranskog konflikta, glavni mediji u SAD već pišu da je ruski predsednik Putin pobednik. Razlozi za plasiranje ovakvih informacija su primat unutrašnjih protivrečnosti i politike nad spoljnopolitičkim ciljevima i produžetak izborne kampanje od strane demokrata.

Američko-iranska kriza odgovara Vladimiru Putinu, koji koristi i vreba svaku priliku za ostvarivanje svojih ciljeva — podrivanje poverenja u SAD, uništenje reputacije Vašingtona i širenje ruskog uticaja na Bliskom istoku, pišu američki mediji. Iako nije jasno na koji tačno način Moskva može izvući korist iz zaoštravanja odnosa i eskalacije konflikta između Vašingtona i Teherana, glavni mediji SAD su uvereni da će bilo koji ishod odgovarati planovima Kremlja da poveća svoj politički uticaj u ovom regionu i stvori razdor između Vašingtona i njegovih saveznika.


Komentar: Drugim riječima, radi se o neosnovanim tvrdnjama, a to je nešto u čemu vodeći mediji na Zapadu odlikuju.


Vader

SOTT Fokus: Sjedinjene Države su 1988. oborile iranski putnički zrakoplov ubivši pri tom 290 ljudi - slučaj je ekspresno zataškan, a zločinci nikad nisu kažnjeni

iranske žene plaču
Sredinom 1988. Amerikanci su oborili iranski putnički zrakoplov, no krivci nikada nisu kažnjeni.
Nakon ubojstva iranskog generala Qasem Soleimanija, mediji su se ponovno raspisali o Iranu kao da je najgore zlo ovoga svijeta. Naravno ne smijemo zaboraviti kako takvo "postavljanje stvari" najviše odgovara SAD-u i Izraelu, koji bi, da mogu, eliminirali sve one koji omogućavaju postojanje Islamske Republike Iran. No, Iranci su prava "kost u grlu" zapadnjačkoj psihopatskoj eliti jer su jako dobro naučili kako s pojmom demokracije barata "veliki brat" preko bare i "polubrat" u "svetoj zemlji". Jedan od takvih primjera se dogodio 1988., a razlog zašto o njemu ne učimo u povijesnim knjigama je jednostavan - sve žrtve tog nemilog događaja su nesretni Iranci, a krivac za zlodjelo "visoko moralna i pobjednička" vojska Sjedinjenih Američkih Država.

Boat

Pentagon o "agresivnom približavanju" ruskog broda američkom razaraču - Rusija: Vaši snimci zapravo pokazuju kako američka mornarica krši pomorski zakon

brodovi

Ruski ratni brod se u četvrtak na sjevernom dijelu Arapskog mora "agresivno približio" razaraču američke ratne mornarice,
piše CNN. Američka je mornarica rekla da je ruski brod ignorisao upozorenja, što je povećavalo rizik od sudara.

CNN piše da posjeduje snimke incidenta, kao i to da se na njoj može vidjeti kako se ruski ratni brod približava razaraču USS Farragut. Dva dužnosnika američkog Ministarstva odbrane izjavili su kako se ruski brod približio američkom na nešto više od 50 metara udaljenosti i da je tek tada promijenio smjer kretanja.

Ovaj incident je najnoviji primjer bliskih susreta američkih i ruskih vojnih snaga, koje su američki dužnosnici okarakterisali kao "provokativne" i "nesigurne".

Podsjećamo, američki i ruski ratni brodovi sredinom prošle godine su se skoro sudarili u Tihom okeanu. Sudar je izbjegnut zbog toga što je američki brod u posljednjem trenutku izveo sigurnosni manevar.


Komentar: To je bila američka provokacija. Međunarodno pomorsko pravilo "desne strane" govori koji je brod imao pravo prvenstva u tom događaju, a to nije američki: "Samo opušteno": Ruski mornari snimljeni na sunčanju tijekom incidenta u blizini američkog ratnog broda


"Američki razarač Farragut se oglasio s pet glasnih udara trubom, što je međunarodni signal za opasnost od sudara, te zatražio od ruskog broda da promijeni smjer kretanja u skladu s pravilima. Ruski je brod isprva odbio molbu, ali je kasnije promijenio smjer. Iako je ruski ratni brodna kraju ispravno postupio, oklijevanje je povećalo rizik od sudara ispravan potez, inicijalno oklijevanje povećalo je rizik od sudara", stoji u izjavi Pete flote američke mornarice.

Komentar: RT izvještava: Ministarstvo obrane Rusije je također reklo da dva videozapisa koje su snimili Amerikanci zapravo dokazuju da je ruski brod imao pravo puta. Jedan od njih prikazuje ruski brod koji plovi udesno od američkog razarača, bez ikakvih opasnih manevara. Međutim, može se vidjeti kako se dva broda postepeno približavaju.

Međunarodni propisi za sprječavanje sudara na moru - konvencija iz 1972. koja regulira pravila plovidbe na otvorenom moru - određuju da se "plovilo koje ima drugo na svojoj desnoj strani mora držati izvan puta i, ako to dopuštaju okolnosti, izbjegava prelazak ispred drugog plovila."


Chess

Iračka vlada traži povlačenje Amerikanaca, a od Rusa želi kupiti sustave S-400

irak
V.d. iračkog premijera Adel al-Mahdi zatražio je sinoć od američkog državnog tajnika Mikea Pompea da pošalje svoga predstavnika glede razrade mehanizma povlačenja stranih vojnika s iračkog terirtorija. U sinoć obavljenom telefonskom razgovoru, njih su dvojica razgovarali o najnovijem stanju na Bliskom istoku. Pritom je Mahdi izjavio kako Washington mora poslati svoga predstavnika kako bi se u djelo provele nedavne odluke iračkog parlamenta o sigurnom povlačenju stranih vojnika iz zemlje. Pompeo je izjavio kako Sjedinjene Države uvažavaju irački suverenitet.


Komentar: Sjedinje Države nemaju namjeru razgovarati s iračkim vlastima o "povlačenju američkih vojnika" koje je zatražio irački premijer, priopćio je u petak State Department.
"Svako izaslanstvo koje bude putovalo u Irak bit će zaduženo za razgovore o potvrđivanja našeg strateškog partnerstva, a ne o povlačenju postrojbi", rekla je u priopćenju glasnogovornica američke diplomacije Morgan Ortagus.

Sigurno je kako Sjedinjene Države uvažavaju irački suverenitet na formalnoj, političkoj razini, međutim u stvarnosti tj. u praktičnim potezima sigurno ne, o čemu najbolje svjedoči i nedavno američko ubojstvo iranskog generala Qassema Soleimanija u bagdadskoj zračnoj luci bez bilo kakvog traženja dozvole ili barem upozorenja vladi u Bagdadu (naravno, tada od uspjeha te akcije ne bi bilo ništa), a što je flagrantno kršenje suvereniteta jedne zemlje. Washington je i više nego svjestan samo uvjetnog suvereniteta Bagdada nad čitavim svojim teritorijem.

Osim sektaških podjela i sve snažnijeg arapskog nacionalizma i ponovog buđenja sunitskog radikalizma, Irak je podjeljen i u nacionalnim smislu, pa tako Kurdi na sjeveru zemlje imaju svoju autonomnu regiju Irački Kurdistan s gotovo pa državnim ovlastima. A o razjedinjenosti zemlje svjedoči i činjenica da je irački parlament, nedugo nakon američkog ubojstva iranskog generala, tijesnom većinom donio odluku o povlačenju stranih vojnika (to su učinili većinski šijtski zastupnici, dok oni sunitski, kao i kurdski predstavnici nisu niti došli na glasovanje).

Komentar: Sjećate se al-Sadra? On je impresivna osoba. Učinkovito je vodio iračku pobunu protiv američke okupacije 2000-ih, a danas je žestoki irački patriot i stvaralac iračkih vlada ...
Šijatski vjerski vođa al-Sadr također je pozvao iračke milicije na "strpljenje" i ne započinju nikakve vojne akcije, tvrdeći da će se za 15 dana formirati nova "jaka" vlada sposobna zaštititi irački suverenitet i održati prijevremene izbore. Međutim, Irak bi i dalje trebao iseliti strane trupe unutar svojih granica, rekao je.
Zanimljivo. Ovaj niz događaja uzdrmava i stvari u Iraku.

Pogledajte također: Sve strateške poruke iranskog napada na dvije američke vojne baze u Iraku


Snakes in Suits

SOTT Fokus: Trudeau tvrdi da nekoliko obavještajnih izvora sugerira da je Iran oborio ukrajinski Boeing - AŽURIRANJE: Iran priznao!


Komentar: Ukratko, Trudeau kaže ono što mu je rečeno da kaže.

Pad ovog aviona i gubitak 176 života 4 sata nakon završetka iranskih zračnih napada na američke baze u Iraku vrlo su sumnjivi, ali ne iz razloga što vam mediji govore ...


iran
© Nazanin Tabatabaee / WANA putem ReutersaTim za spašavanje radi među krhotinama aviona koji se srušio nakon polijetanja s iranske zračne luke Imam Khomeini
Ukrajinski zrakoplov oboren je iranskom raketom, izjavio je kanadski premijer Justin Trudeau. Međutim, dodao je da obaranje vjerojatno nije bilo namjerno.

Ukrajinski zrakoplov koji se srušio 8. siječnja u blizini Teherana oborio je iranski projektil, izjavio je kanadski premijer Justin Trudeau na konferenciji za novinare u Ottawi. Međutim, dodao je da obaranje vjerojatno nije bilo namjerno.


Komentar: Na neki se način podudara s Trumpovom izjavom kako ima "sumnje" da je "netko mogao pogriješiti". Da li se odnose na isti entitet ostaje za vidjeti. Ali, neko bi se mogao odvažiti i pretpostaviti da se ne odnosi.

Međutim, implikacija Trudeaua da je Iran "nenamjerno" oborio avion u kojem je poginulo 176 ljudi, kada se pokazao više nego sposobnim da izvrši precizne udare na američke baze u Iraku, čini optužbu i nelogičnom i, u ovom trenutku, neutemeljenom.


Rekao je da je nekoliko obavještajnih izvora, uključujući kanadski, sugeriralo da je Boeing 737 koji se srušio 8. siječnja u blizini Teherana "oboren iranskom raketom zemlja-zrak".

"Kao što sam rekao jučer, Kanađani imaju pitanja i zaslužuju odgovore", kaže Trudeau. Justin Trudeau napomenuo je "potrebu za temeljitom istragom u vezi s tim pitanjem".

Komentar: Ukrajina je vodeća u istrazi, ali slijedi vodstvo Zapada u prijedlogu rakete ruske proizvodnje:
Kijev će utvrditi je li njegov zrakoplov, koji se srušio u blizini Teherana sa 176 osoba, pogodio projektil ruske izrade, sudario se s bespilotnom letjelicom ili je bio meta terorista, rekao je ukrajinski dužnosnik Vijeća sigurnosti.

Ukrajina je poslala desetak istražitelja u Iran kako bi ispitali moguće uzroke pada, uključujući "eksploziju unutar aviona nakon terorističkog napada", sudar s bespilotnim zrakoplovom ili direktan pogodak "rakete zemlja-zrak". " , Rekao je Oleksiy Danilov, tajnik Vijeća sigurnosti, za Censor.

Kijev sada razgovara s Teheranom u vezi s pristupom mjestu nesreće, dodao je dužnosnik. Rekli su da će istražitelji tražiti ​​bilo kakvu "olupinu rakete [napravljene od Rusa] Tor", pozivajući se na navode koji su isplivali na društvenim medijima.

Iran je kupio 29 raketnih sustava Tor-M1 prije više od deset godina, primio je isporuku konačne serije 2007. Razvijen još u Sovjetskom Savezu, kratkog dometa, za sve vremenske uvjete, bio je neizmjerno popularan u vojskama na Bliskom Istoku, Sjeveru Afrike i Azije.

Ta tvrdnja možda nije u skladu s iranskim preliminarnim nalazima, koje je objavio u toku dana. Državno tijelo za civilno zrakoplovstvo priopćilo je kako je Boeing 737-800, kojim upravlja Ukraine International Airlines, zapalio kad se nalazio u zraku. Piloti su se pokušali vratiti na aerodrom Imam Khomeini s kojeg su krenuli, ali bezuspješno.

U srijedu je Ukrajina u početku sugerirala da je do sudara došlo zbog požara motora ili drugog tehničkog problema, ali je kasnije povukla izjavu. U međuvremenu, predsjednik Volodimir Zelenski upozorio je javnost da se suzdrže od širenje teorija zavjere i nagađanja o tome što bi moglo uzrokovati pad - koji je već proglašen najsmrtonosnijim u povijesti moderne Ukrajine.
Pitamo se tko je tražio povlačenje izjave...

Logicno se pita:
Ide li glavna verzija Kijeva u smjeru one o padu malezijskog Boeinga nad istočnom Ukrajinom u srpnju 2014. godine? Definitivno da, ali će politika i inozemni sponzori vlade u Kijevu dati posljednju riječ hoće li se insistirati na obaranju zrakoplova sustavom "Tor" ili će se objaviti sadržaj zajedničke istrage s povjerenstvom u Teheranu.
Jutarnji javlja:
Visoki ukrajinski dužnosnik Oleksij Danilov izjavio je da će istražitelji iz njegove države proučiti niz potencijalnih razloga za pad putničkog zrakoplova Ukraine International Airlinea u Iranu, u kojem je poginulo svih 176 putnika i članova posade, piše Guardian.

Kao moguće razloge pada spomenuo je sudar s dronom, eksplozivnu napravu koju su mogli postaviti teroristi i najvažnije - udar projektila.

Pritom se Danilov poziva na neprovjerene informacije koje kruže društvenim mrežama, a prema kojima su pokraj ostataka aviona pronađeni i ostaci ruskog projektila, navodno lansiranog iz raketnog sustava Tor. Te su glasine počele kružiti zbog fotografije s mjesta nesreće koja navodno pokazuje ostatke projektila, što također nije potvrđeno.

- Naša komisija trenutno s iranskim vlastima dogovara put na mjesto pada zrakoplova i tamo će tražiti i eventualne ostatke ruskog projektila. Pritom će nam dobro doći iskustvo koje smo stekli istražujući napad proruskih pobunjenika na avion Malaysia Airlinesa na letu MH17 u Ukrajini - poručio je Danilov preko Facebooka u četvrtak.

Danilov, međutim, nije priložio nikakve dolaze koji bi potvrdili mogućnost da je ukrajinski Boeing srušen projektilom, a dodao je i da se eksplozija jednog od motora, kao rezultat kvara, istražuje kao jedan od potencijalnih uzroka pada aviona.
...
Dodatnu konfuziju u zrakoplovnu nesreću unijela je i činjenica da je Iran nekoliko sati ranije projektilima napao dvije vojne baze u Iraku u kojima su stacionirane američke trupe, zbog čega su neki zaključili da su dva događaja potencijalno povezana. No, ni za te tvrdnje zasad nema nikakvih dokaza.

Prema stručnjacima za avijaciju, ali i sigurnosnim ekspertima, malo je vjerojatno da je avion oboren projektilom, a da pritom nisu ostali nikakvi tragovi koji bi na to ukazali. Prema njima, ovaj pad aviona je najvjerojatnije rezultat "tragičnog spleta okolnosti".

- Da bi se oborio takav zrakoplov, to jest da bi mu se nanijela katastrofalna šteta, potreban je prilično velik projektil "zemlja-zrak", a za to nema dokaza. Osim toga, bilo bi vrlo teško sakriti bateriju raketnog sustava koji može ispaliti takav projektil - rekao je za Guardian Justin Bronk s instituta Royal United Service.
I prve procjene zapadnih obavještajnih službi, a riječ je o pet sigurnosnih izvora (tri američka, jedan europski i jedan kanadski) govore da zrakoplov nije oboren projektilom.

Jutarnji: New York Times piše da su utvrdili autentičnost snimke i dodaje da video prikazuje kako je iranski projektil pogodio avion iznad Paranda, u blizini zračne luke u Teheranu.
To je područje na kojem je ukrajinski zrakoplov prestao slati signal prije nego što se srušio u srijedu.

Kada je projektil pogodio zrakoplov, došlo je do male eksplozije, no avion nije tada raznesen. Nastavio je letjeti još nekoliko minuta, okrenuo se natrag prema zračnoj luci.



Ako je NYT-a "potvrdio autentičnost" može se smatrati upozorenjem da se bude skeptičan. Međutim, neka pitanja ostaju. Tko je snimio video i što ih je nadahnulo za početak snimanja prije nego što išta postane vidljivo? Također, iako se čini da se lokacija i sveukupne okolnosti podudaraju s padom, sam videozapis nije javno provjeren (potrebno vrijeme, nemodificirano itd.). Drugim riječima, video može biti konstruiran.


Drugi video navodno prikazuje zrakoplov kako gori 56 sekundi prije nego što se srušio.


Ne bi li zrakoplov odmah pao da ga je pogodio projektil?

Ažuriranje: 10.siječnja

Predsjednik Komisije za istragu nesreća iranske civilne avijacije Hasan Rizayifer poručio je da imaju uvjerljive dokaze da ukrajinski putnički avion nije pogođen i oni su spremni to podijeliti s javnosti.
Govoreći za novinsku agenciju ISNA, Rizayifer je rekao da do sada nisu došli ni do jednog dokaza ili nalaza da je avion oboren projektilom.

"Imamo ubjedljive dokaze da avion nije pogođen, spremni smo da ga dijelimo sa novinarima i odbacujemo glasine", rekao je Rizayifer.

Tvrdi da nijedna zemlja na svijetu ne može otkriti uzrok nesreće za tako kratko vrijeme te da "strani mediji žele pokrenuti kampanju protiv Irana".

Rizayifer se također dotakao i isporuke crnih kutija Sjedinjenim Američkim Državama (SAD) navodeći da prema lokalnim i međunarodnim zakonima, crne kutije trebaju biti pregledane u zemlji u kojoj se nesreća dogodila.

"Zemlja u kojoj se nesreća dogodila je donosilac odluka. Imamo priliku da očitamo crne kutije u Iranu i imamo objekte koje su nam potrebne da ih popravimo zbog oštećenja. Nema problema s dolaskom Amerikanaca na mjesto na kojem se analiziraju crne kutije, ali im treba odobrenje Senata da dođu", pojasnio je Rizayifer.

Podsjetio je da su u Iranu ukrajinski zvaničnici, a da su Rusija i Francuska takođe najavile spremnost za slanje opreme i pomoći.

Rizayifer je dodao da ukoliko ne budu mogli popraviti crne kutije, poslat će ih u Francusku ili neku drugu zemlju koja ima mogućnosti da ih popravi i analizira.
Državni odbor za prometnu sigurnost (NTSB) SAD-a prihvatio je u petak iranski poziv za sudjelovanjem u istrazi o rušenju ukrajinskog zrakoplova blizu Teherana, za što je SAD izrazio sumnju da ga je srušila iranska protuzračna obrana.

Iranske vlasti omogućile su pristup crnim kutijama ukrajinskim stručnjacima koji će istraživati uzroke pada putničkog zrakoplova, no dok Kijev ne isključuje nijednu hipotezu, Iran odbacuje izjave nekih zemalja, napose Kanade, da je Boeing 737 pogođen projektilom.
"Naš tim je sada dobio pristup crnim kutijama, uskoro planiramo početi rekonstrukciju razgovora" koji su u njima snimljeni, rekao je ukrajinski ministar vanjskih poslova Vadim Pristajko na tiskovnoj konferenciji.

Pristajko je rekao da ukrajinski istražitelji imaju "punu suradnju" Teherana i "potpuni pristup" krhotinama zrakoplova na mjestu nesreće i komunikaciji pilota s iranskim kontrolnim tornjem.
Zelenski je ranije saopštio da Kijev ne isključuje mogućnost da je ukrajinski "Boing" oborila raketa, ali je istakao da ta verzija još nije potvrđena.
"U stalnom smo kontaktu sa našim predstavnicima. Ne isključuje se verzija o udaru rakete u avion, ali ta informacija trenutno nije potvrđena. S obzirom na poslednja saopštenja lidera određenih zemalja koja se pojavljuju u medijima, pozivamo sve međunarodne partnere, pre svega vlade SAD, Kanade i Velike Britanije da istražnoj komisiji dostave podatke i dokaze koji imaju veze sa katastrofom", napisao je ukrajinski lider na svom profilu na Telegramu.
Međunarodna organizacija civilnog zrakoplovstva (ICAO) je također pozvala da se izbjegnu špekulacije, dodajući da je od Irana dobila preliminarno izvješće o padu. Iran sada kaže da je siguran da zrakoplov nije oboren raketom.

To nije spriječilo NATO-ovog Stoltenberga da kaže da "nema razloga za nevjericu" da je Iran možda srušio avion. Hej, pretpostavljamo da nema razloga da ne vjerujemo da će Stoltenberg moći pogoditi bilo šta, ako se tako želi igrati s logikom.

Mediji uvelike naglašavaju činjenicu da su letovi za Teheran otkazani ili preusmjereni nakon incidenta, ali letovi u i iz zračne luke Khomeini normalno su funkcionirali te noći :


Ovo isključuje "slučajnu unakrsnu vatru" "lutajućom raketom" tijekom iranskih zračnih napada na američke baze u Iraku. Ako nije bilo astronomski visoke slučajnosti "čiste nesreće" da se ovaj zrakoplov srušio satima nakon takvog povijesnog događaja, ovaj je avion namjerno oboren.

Nekoliko se stvari moglo dogoditi ovom zrakoplovu, ali da ga je iranska vojska namjerno ili slučajno gađala najmanje je vjerovatno .


Ažurirano 11. siječnja 2020.

Pa, sveti šiitski muslimani. Iran je danas priznao da je slučajno oborio zrakoplov raketom lansiranom iz sustava protuzračne obrane koji se nalazi u blizini Teherana.



Predsjednik Rouhani također se obvezao organizirati "odštete obiteljima žrtava" i naredio reforme sustava protuzračne obrane zemlje kako bi se spriječile slične katastrofe u budućnosti ".

Zapovjednik zrakoplovnih snaga Islamskog revolucionarnog gardijskog korpusa (IRGC) Amir Ali Hajizadeh izjavio je danas na konferenciji za novinare da je "želio da je mrtav".

Ne možemo ga kriviti. Strašna je pogreška u tako velikom informativnom ratu.

Nakon priznanja, Iran je sada u potpunosti surađivao u istrazi, najavivši da će poslati crni okvir Boeinga u Francusku zbog nepristrane istrage sadržaja njegovog snimanja.

U međuvremenu,


Dakle, Iranci sada kažu da je ukrajinski avion pogrešno identificiran kao nadolazeća krstareća raketa. To se čini prilično bizarno. Avion ima vrlo različit radarski presjek od krstareće rakete.

Zašto Iranci te noći nisu zatvorili svoj zračni prostor civilnim letovima??

AŽURIRANJE

Nakon što je Iran javno priznao njihovu odgovornosti za tragediju, u kojoj je ubijeno 11 Ukrajinaca, ukrajinski predsjednik Zelenski zatražio je od iranskog vodstva potpunu istragu i izvinjenje, kao i pravdu i odštetu:
"Od Irana očekujemo jamstva o njihovoj spremnosti za potpunu i otvorenu istragu, privođenje odgovornih pred lice pravde, povratak tijela mrtvih, isplatu odštete, službena isprika diplomatskim putem ."

Ukrajinski čelnik također je izrazio nadu da će se istraga tragedije nastaviti "bez umjetnih odgađanja i prepreka".

"Za naših 45 stručnjaka mora se odobriti potpun pristup i suradnja" tijekom istrage, naglasio je Zelensky.
Rouhani se odmah u ime Irana izvinio :
Teheran se također obvezao da će pružiti "svu potrebnu pomoć" ukrajinskoj stručnoj skupini koja istražuje slučaj i obećao da će sve odgovorne privesti pravdi. Zelenski je pozdravio priznanje krivice od Irana i rekao da je utrt put za daljnju istragu stvari "bez ikakvih odlaganja".

Također je rekao da očekuje da će Iran "u potpunosti surađivati" s Ukrajinom "u skladu s međunarodnim pravom".


Zelenski je komentirao da bi tijela letačke posade trebalo što prije vratiti u Ukrajinu, te je to nazvao "od najveće važnosti". Dodao je da će ukrajinsko ministarstvo vanjskih poslova uputiti notu Iranu s detaljnim daljnjim pravnim koracima usmjerenim na rješavanje pitanja između dviju zemalja, uključujući naknade.

Rouhani je također održao telefonski razgovor s kanadskim premijerom Justinom Trudeauom i obećao da će nastaviti istragu tragedije, izvijestila je iranska novinska agencija IRNA. Dvojica čelnika složili su se da bi njihove nacije trebale raditi zajedno na rasvjetljavanju svih okolnosti ove katastrofe.
Na sveučilištima u Iranu odvijaju se bdijenja i protesti (neki umrli Kanađani-Iranci bili akademici iz Edmontona u Alberti):
Jedan transparent među mnogima iz gomile glasio je: "Koliki su troškovi rata sa svijetom? Koji su troškovi laganja? #izjava saučešća Iranu."


Stotine ljudi mogu se vidjeti ispred Sveučilišta u Amirkabiru kako izlaze na ulice i skandiraju "trebalo bi biti suđenje! Ostavke nisu dovoljne!" i "ustav, referendum!"



Bdijenje i demonstracije održani su i na sveučilištima u Teheranu i Sharifu. Avion koji je oboren prevozio je mnoge studente.



Zapovjednik zrakoplovne svemirske zračne luke IRGC Amir Ali Hajizadeh otkrio je detalje pogreške, istaknuvši kako je iranska vojska bila spremna za puni vojni sukob sa Sjedinjenim Državama. Drugim riječima, živci su bili vrlo napeti. Evo njegove pune izjave:

I sljedeći ulomak koji objašnjava okolnosti pogrešne odluke o napadu aviona:
U onim trenucima kada se incident dogodio, ova jedinica protuzračne obrane shvaća da postoji cilj - koji je identificiran kao krstareća raketa - na udaljenosti od 19 kilometara. Sada to objašnjavam na karti. Na ovom mjestu se raspoređuju postrojbe protuzračne obrane ... ovdje je grad Teheran ... Ovo je jedinica protuzračne obrane raspoređena ovdje u srijedu u 00:00 (srijeda), i pripremljena je. A evo i zračne luke Imam Khomeini. Ovaj zrakoplov polazi odavde i kreće u ovom smjeru. To znači da je ovo točka udara. S obzirom na informacije poslane ovom operateru - da je riječ o ratnoj situaciji i da je ispaljena krstareća raketa - ovaj jadnik ga identificira kao krstareću raketu. Pa, u takvoj situaciji, bio je dužan kontaktirati, dobiti odobrenje. Ovdje operater griješi; ali u tom trenutku,njegov je komunikacijski sustav očito bio poremećen - bilo zbog zastoja ili zbog velikog prometa. Iz tog razloga ne uspijeva kontaktirati [svoje zapovjednike]. Imao je 10 sekundi da odluči; mogao je pogoditi ili ne pogoditi [metu]. U takvim okolnostima, on odlučuje donijeti tu lošu odluku; angažira se, raketa je ispaljena i zrakoplov je pogođen na ovom mjestu. Zatim se vraća ovim putem i evo točke na kojoj je udario o tlo.



Chess

Sve strateške poruke iranskog napada na dvije američke vojne baze u Iraku

iran
Protekla dva dana smo izvještavali o iranskoj osveti zbog likvidacije iranskog generala Sulejmanija i zapovjednika šiitske armije u Iraku Abu Mahdi Al-Muhandisa. Vijesti su se u medijima objavljivale iz minute u minutu i ovaj je iranski odgovor bez sumnje pokazao koje su "crvene linije" Teherana. Sada znamo nešto više o napadu, ali i njegovim posljedicama u geopolitičkoj areni.

Prvo, Iran je za napad koristio balističke rakete "Fateh 313", koje su pogodile dvije vojne baze u Iraku u kojima su bile koncentrirane značajne američke snage, zajedno s drugim saveznicima koji se sada "privremeno" povlače u Kuvajt. Izravni iranski pogoci su bili osveta zbog američkog atentata na Iransku revolucionarnu brigadu i zapovjednika njenih Quds snaga generala Qassema Sulejmanija i njegovih suradnika, koje je američki bespilotni zrakoplov prošlog tjedna ubio na aerodromu u Bagdadu.

STRATEŠKE PORUKE ODMAZDE

Iranska odmazda nosi nekoliko strateških poruka Bliskom istoku za ovu 2020. godinu i još mnogo godina koje slijede. Koje su to poruke? Što će biti od otvorenog napada Irana na najmoćniju pojedinačnu vojnu silu svijeta?

Visoki iranski dužnosnik kontaktirao je iračkog premijera Adela Abdula Mahdija iza ponoći kako bi ga obavijestio da se Iran odlučio osvetiti za atentat na svog generala. Iran je rekao da će pogoditi mjesta gdje su koncentrirane američke snage u Iraku, bez udara na iračke snage.

Premijer Adel Abdul Mahdi, prema dobro informiranim izvorima iz Bagdada, odgovorio je da "ovaj čin može donijeti pogubne posljedice za Bliski istok i da Irak odbija postati teritorij na kojem će se voditi američko-iranski rat".

Elijah Magnier koji radi za kuvajtsku medijsku kuću Al-Rai, tvrdi kako mu iranski dužnosnik odgovorio Mahdiju: "Oni koji su započeli ovu spiralu nasilja su SAD, a ne Iran. Odluka je donesena."

Premijer Adel Abdul Mahdi je informirao američke snage o iranskoj odluci. SAD su proglasile izvanredno stanje i uoči napada upozorile sve američke baze u Iraku i regiji.

Komentar: No, kako politički analitičar Joe Quinn ističe, ubojstvo iranskog generala je možda bio izbor "manje od dva zla" s Trumpove strane.
Politika koja se temelji na praktičnim, a ne moralnim pitanjima....

Koji je rat Trump pokušavao zaustaviti ubijanjem iranskog generala Soleimanija?
Nedavno objavljene diplomatske poruke iz razdoblja 2014-15 detaljno govore o stupnju utjecaja Irana unutar iračke vlade, pokazujući kako su iranski obavještajci kooptirali veći dio kabineta iračke vlade, infiltrirali se u njegovo vojno rukovodstvo i čak pristupili u mrežu izvora koju je nekad vodio CIA. U 4-5 godina od tada, iranski utjecaj samo je porastao i, s izraelske perspektive, dostigao je točku "crvene linije" gdje bi se Irak mogao iskoristiti kao polazište za napade na Izrael.

S obzirom na to i Trumpovo razmišljanje o tome da postoji "sve manje razloga" da SAD ostanu na Bliskom Istoku u kombinaciji s nadolazećim glasanjem iračkog parlamenta kako bi se službeno tražio odlazak američkih snaga iz zemlje, vjerojatno je da je ubojstvo Soleimanija ispregovarana (od strane Trumpa) alternativa relativno predstojećem, masovnom izraelskom napadu na iransku imovinu u Iraku, a vjerojatno i na sam Iran. Takav napad izazvao bi pravi rat između Izraela i Irana, koji bi neizbježno uvukao i SAD. To je, predlažem, ono što je Trump mislio kada je rekao da smo "sinoć poduzeli mjere da zaustavimo rat."

U tom scenariju, javne izjave dužnosnika Trumpove administracije da je ubijanje Soleimanija bilo potrebno za zaustavljanje "značajnih udara protiv Amerikanaca" u regiji, mogu se shvatiti kao nužna laž za prikrivanje istine: da je umjesto zaštite vlastitih izravnih interesa, američka vlada djelovala da spriječi Izrael od činjenja nečeg opasno iracionalnog što bi ugrozilo živote milijuna na Bliskom Istoku i šire.

Ono što su američki dužnosnici privatno rekli svojim iranskim kolegama ubrzo nakon atentata odgovara ovom scenariju. Kontraadmiral Ali Fadavi, zamjenik zapovjednika Iranske revolucionarne garde, rekao je iranskoj državnoj televiziji da su "Amerikanci pribjegli diplomatskim mjerama" već sljedećeg jutra. Fadavi je rekao da je Washington od Teherana tražio da odgovori "srazmjerno". Oni su "čak rekli da, ako se želite osvetiti, osvetite se proporcionalno onome što smo učinili", zbog čega cijela situacija izgleda kao neka prljava geopolitička igra. Večeras su na američku 'zelenu zonu' u Bagdadu ispaljene rakete. Možda je to proporcionalan odgovor Teherana.