OF THE
TIMES
"Svako izaslanstvo koje bude putovalo u Irak bit će zaduženo za razgovore o potvrđivanja našeg strateškog partnerstva, a ne o povlačenju postrojbi", rekla je u priopćenju glasnogovornica američke diplomacije Morgan Ortagus.
Šijatski vjerski vođa al-Sadr također je pozvao iračke milicije na "strpljenje" i ne započinju nikakve vojne akcije, tvrdeći da će se za 15 dana formirati nova "jaka" vlada sposobna zaštititi irački suverenitet i održati prijevremene izbore. Međutim, Irak bi i dalje trebao iseliti strane trupe unutar svojih granica, rekao je.Zanimljivo. Ovaj niz događaja uzdrmava i stvari u Iraku.

Kijev će utvrditi je li njegov zrakoplov, koji se srušio u blizini Teherana sa 176 osoba, pogodio projektil ruske izrade, sudario se s bespilotnom letjelicom ili je bio meta terorista, rekao je ukrajinski dužnosnik Vijeća sigurnosti.Pitamo se tko je tražio povlačenje izjave...
Ukrajina je poslala desetak istražitelja u Iran kako bi ispitali moguće uzroke pada, uključujući "eksploziju unutar aviona nakon terorističkog napada", sudar s bespilotnim zrakoplovom ili direktan pogodak "rakete zemlja-zrak". " , Rekao je Oleksiy Danilov, tajnik Vijeća sigurnosti, za Censor.
Kijev sada razgovara s Teheranom u vezi s pristupom mjestu nesreće, dodao je dužnosnik. Rekli su da će istražitelji tražiti bilo kakvu "olupinu rakete [napravljene od Rusa] Tor", pozivajući se na navode koji su isplivali na društvenim medijima.
Iran je kupio 29 raketnih sustava Tor-M1 prije više od deset godina, primio je isporuku konačne serije 2007. Razvijen još u Sovjetskom Savezu, kratkog dometa, za sve vremenske uvjete, bio je neizmjerno popularan u vojskama na Bliskom Istoku, Sjeveru Afrike i Azije.
Ta tvrdnja možda nije u skladu s iranskim preliminarnim nalazima, koje je objavio u toku dana. Državno tijelo za civilno zrakoplovstvo priopćilo je kako je Boeing 737-800, kojim upravlja Ukraine International Airlines, zapalio kad se nalazio u zraku. Piloti su se pokušali vratiti na aerodrom Imam Khomeini s kojeg su krenuli, ali bezuspješno.
U srijedu je Ukrajina u početku sugerirala da je do sudara došlo zbog požara motora ili drugog tehničkog problema, ali je kasnije povukla izjavu. U međuvremenu, predsjednik Volodimir Zelenski upozorio je javnost da se suzdrže od širenje teorija zavjere i nagađanja o tome što bi moglo uzrokovati pad - koji je već proglašen najsmrtonosnijim u povijesti moderne Ukrajine.
Ide li glavna verzija Kijeva u smjeru one o padu malezijskog Boeinga nad istočnom Ukrajinom u srpnju 2014. godine? Definitivno da, ali će politika i inozemni sponzori vlade u Kijevu dati posljednju riječ hoće li se insistirati na obaranju zrakoplova sustavom "Tor" ili će se objaviti sadržaj zajedničke istrage s povjerenstvom u Teheranu.Jutarnji javlja:
Visoki ukrajinski dužnosnik Oleksij Danilov izjavio je da će istražitelji iz njegove države proučiti niz potencijalnih razloga za pad putničkog zrakoplova Ukraine International Airlinea u Iranu, u kojem je poginulo svih 176 putnika i članova posade, piše Guardian.I prve procjene zapadnih obavještajnih službi, a riječ je o pet sigurnosnih izvora (tri američka, jedan europski i jedan kanadski) govore da zrakoplov nije oboren projektilom.
Kao moguće razloge pada spomenuo je sudar s dronom, eksplozivnu napravu koju su mogli postaviti teroristi i najvažnije - udar projektila.
Pritom se Danilov poziva na neprovjerene informacije koje kruže društvenim mrežama, a prema kojima su pokraj ostataka aviona pronađeni i ostaci ruskog projektila, navodno lansiranog iz raketnog sustava Tor. Te su glasine počele kružiti zbog fotografije s mjesta nesreće koja navodno pokazuje ostatke projektila, što također nije potvrđeno.
- Naša komisija trenutno s iranskim vlastima dogovara put na mjesto pada zrakoplova i tamo će tražiti i eventualne ostatke ruskog projektila. Pritom će nam dobro doći iskustvo koje smo stekli istražujući napad proruskih pobunjenika na avion Malaysia Airlinesa na letu MH17 u Ukrajini - poručio je Danilov preko Facebooka u četvrtak.
Danilov, međutim, nije priložio nikakve dolaze koji bi potvrdili mogućnost da je ukrajinski Boeing srušen projektilom, a dodao je i da se eksplozija jednog od motora, kao rezultat kvara, istražuje kao jedan od potencijalnih uzroka pada aviona.
...
Dodatnu konfuziju u zrakoplovnu nesreću unijela je i činjenica da je Iran nekoliko sati ranije projektilima napao dvije vojne baze u Iraku u kojima su stacionirane američke trupe, zbog čega su neki zaključili da su dva događaja potencijalno povezana. No, ni za te tvrdnje zasad nema nikakvih dokaza.
Prema stručnjacima za avijaciju, ali i sigurnosnim ekspertima, malo je vjerojatno da je avion oboren projektilom, a da pritom nisu ostali nikakvi tragovi koji bi na to ukazali. Prema njima, ovaj pad aviona je najvjerojatnije rezultat "tragičnog spleta okolnosti".
- Da bi se oborio takav zrakoplov, to jest da bi mu se nanijela katastrofalna šteta, potreban je prilično velik projektil "zemlja-zrak", a za to nema dokaza. Osim toga, bilo bi vrlo teško sakriti bateriju raketnog sustava koji može ispaliti takav projektil - rekao je za Guardian Justin Bronk s instituta Royal United Service.
To je područje na kojem je ukrajinski zrakoplov prestao slati signal prije nego što se srušio u srijedu.Drugi video navodno prikazuje zrakoplov kako gori 56 sekundi prije nego što se srušio.
Kada je projektil pogodio zrakoplov, došlo je do male eksplozije, no avion nije tada raznesen. Nastavio je letjeti još nekoliko minuta, okrenuo se natrag prema zračnoj luci.
Ako je NYT-a "potvrdio autentičnost" može se smatrati upozorenjem da se bude skeptičan. Međutim, neka pitanja ostaju. Tko je snimio video i što ih je nadahnulo za početak snimanja prije nego što išta postane vidljivo? Također, iako se čini da se lokacija i sveukupne okolnosti podudaraju s padom, sam videozapis nije javno provjeren (potrebno vrijeme, nemodificirano itd.). Drugim riječima, video može biti konstruiran.
Govoreći za novinsku agenciju ISNA, Rizayifer je rekao da do sada nisu došli ni do jednog dokaza ili nalaza da je avion oboren projektilom.Državni odbor za prometnu sigurnost (NTSB) SAD-a prihvatio je u petak iranski poziv za sudjelovanjem u istrazi o rušenju ukrajinskog zrakoplova blizu Teherana, za što je SAD izrazio sumnju da ga je srušila iranska protuzračna obrana.
"Imamo ubjedljive dokaze da avion nije pogođen, spremni smo da ga dijelimo sa novinarima i odbacujemo glasine", rekao je Rizayifer.
Tvrdi da nijedna zemlja na svijetu ne može otkriti uzrok nesreće za tako kratko vrijeme te da "strani mediji žele pokrenuti kampanju protiv Irana".
Rizayifer se također dotakao i isporuke crnih kutija Sjedinjenim Američkim Državama (SAD) navodeći da prema lokalnim i međunarodnim zakonima, crne kutije trebaju biti pregledane u zemlji u kojoj se nesreća dogodila.
"Zemlja u kojoj se nesreća dogodila je donosilac odluka. Imamo priliku da očitamo crne kutije u Iranu i imamo objekte koje su nam potrebne da ih popravimo zbog oštećenja. Nema problema s dolaskom Amerikanaca na mjesto na kojem se analiziraju crne kutije, ali im treba odobrenje Senata da dođu", pojasnio je Rizayifer.
Podsjetio je da su u Iranu ukrajinski zvaničnici, a da su Rusija i Francuska takođe najavile spremnost za slanje opreme i pomoći.
Rizayifer je dodao da ukoliko ne budu mogli popraviti crne kutije, poslat će ih u Francusku ili neku drugu zemlju koja ima mogućnosti da ih popravi i analizira.
"Naš tim je sada dobio pristup crnim kutijama, uskoro planiramo početi rekonstrukciju razgovora" koji su u njima snimljeni, rekao je ukrajinski ministar vanjskih poslova Vadim Pristajko na tiskovnoj konferenciji.Zelenski je ranije saopštio da Kijev ne isključuje mogućnost da je ukrajinski "Boing" oborila raketa, ali je istakao da ta verzija još nije potvrđena.
Pristajko je rekao da ukrajinski istražitelji imaju "punu suradnju" Teherana i "potpuni pristup" krhotinama zrakoplova na mjestu nesreće i komunikaciji pilota s iranskim kontrolnim tornjem.
"U stalnom smo kontaktu sa našim predstavnicima. Ne isključuje se verzija o udaru rakete u avion, ali ta informacija trenutno nije potvrđena. S obzirom na poslednja saopštenja lidera određenih zemalja koja se pojavljuju u medijima, pozivamo sve međunarodne partnere, pre svega vlade SAD, Kanade i Velike Britanije da istražnoj komisiji dostave podatke i dokaze koji imaju veze sa katastrofom", napisao je ukrajinski lider na svom profilu na Telegramu.Međunarodna organizacija civilnog zrakoplovstva (ICAO) je također pozvala da se izbjegnu špekulacije, dodajući da je od Irana dobila preliminarno izvješće o padu. Iran sada kaže da je siguran da zrakoplov nije oboren raketom.
"Od Irana očekujemo jamstva o njihovoj spremnosti za potpunu i otvorenu istragu, privođenje odgovornih pred lice pravde, povratak tijela mrtvih, isplatu odštete, službena isprika diplomatskim putem ."Rouhani se odmah u ime Irana izvinio :
Ukrajinski čelnik također je izrazio nadu da će se istraga tragedije nastaviti "bez umjetnih odgađanja i prepreka".
"Za naših 45 stručnjaka mora se odobriti potpun pristup i suradnja" tijekom istrage, naglasio je Zelensky.
Teheran se također obvezao da će pružiti "svu potrebnu pomoć" ukrajinskoj stručnoj skupini koja istražuje slučaj i obećao da će sve odgovorne privesti pravdi. Zelenski je pozdravio priznanje krivice od Irana i rekao da je utrt put za daljnju istragu stvari "bez ikakvih odlaganja".Na sveučilištima u Iranu odvijaju se bdijenja i protesti (neki umrli Kanađani-Iranci bili akademici iz Edmontona u Alberti):
Također je rekao da očekuje da će Iran "u potpunosti surađivati" s Ukrajinom "u skladu s međunarodnim pravom".
Zelenski je komentirao da bi tijela letačke posade trebalo što prije vratiti u Ukrajinu, te je to nazvao "od najveće važnosti". Dodao je da će ukrajinsko ministarstvo vanjskih poslova uputiti notu Iranu s detaljnim daljnjim pravnim koracima usmjerenim na rješavanje pitanja između dviju zemalja, uključujući naknade.
Rouhani je također održao telefonski razgovor s kanadskim premijerom Justinom Trudeauom i obećao da će nastaviti istragu tragedije, izvijestila je iranska novinska agencija IRNA. Dvojica čelnika složili su se da bi njihove nacije trebale raditi zajedno na rasvjetljavanju svih okolnosti ove katastrofe.
Jedan transparent među mnogima iz gomile glasio je: "Koliki su troškovi rata sa svijetom? Koji su troškovi laganja? #izjava saučešća Iranu."I sljedeći ulomak koji objašnjava okolnosti pogrešne odluke o napadu aviona:
Stotine ljudi mogu se vidjeti ispred Sveučilišta u Amirkabiru kako izlaze na ulice i skandiraju "trebalo bi biti suđenje! Ostavke nisu dovoljne!" i "ustav, referendum!"
Bdijenje i demonstracije održani su i na sveučilištima u Teheranu i Sharifu. Avion koji je oboren prevozio je mnoge studente.
Zapovjednik zrakoplovne svemirske zračne luke IRGC Amir Ali Hajizadeh otkrio je detalje pogreške, istaknuvši kako je iranska vojska bila spremna za puni vojni sukob sa Sjedinjenim Državama. Drugim riječima, živci su bili vrlo napeti. Evo njegove pune izjave:
U onim trenucima kada se incident dogodio, ova jedinica protuzračne obrane shvaća da postoji cilj - koji je identificiran kao krstareća raketa - na udaljenosti od 19 kilometara. Sada to objašnjavam na karti. Na ovom mjestu se raspoređuju postrojbe protuzračne obrane ... ovdje je grad Teheran ... Ovo je jedinica protuzračne obrane raspoređena ovdje u srijedu u 00:00 (srijeda), i pripremljena je. A evo i zračne luke Imam Khomeini. Ovaj zrakoplov polazi odavde i kreće u ovom smjeru. To znači da je ovo točka udara. S obzirom na informacije poslane ovom operateru - da je riječ o ratnoj situaciji i da je ispaljena krstareća raketa - ovaj jadnik ga identificira kao krstareću raketu. Pa, u takvoj situaciji, bio je dužan kontaktirati, dobiti odobrenje. Ovdje operater griješi; ali u tom trenutku,njegov je komunikacijski sustav očito bio poremećen - bilo zbog zastoja ili zbog velikog prometa. Iz tog razloga ne uspijeva kontaktirati [svoje zapovjednike]. Imao je 10 sekundi da odluči; mogao je pogoditi ili ne pogoditi [metu]. U takvim okolnostima, on odlučuje donijeti tu lošu odluku; angažira se, raketa je ispaljena i zrakoplov je pogođen na ovom mjestu. Zatim se vraća ovim putem i evo točke na kojoj je udario o tlo.
Nedavno objavljene diplomatske poruke iz razdoblja 2014-15 detaljno govore o stupnju utjecaja Irana unutar iračke vlade, pokazujući kako su iranski obavještajci kooptirali veći dio kabineta iračke vlade, infiltrirali se u njegovo vojno rukovodstvo i čak pristupili u mrežu izvora koju je nekad vodio CIA. U 4-5 godina od tada, iranski utjecaj samo je porastao i, s izraelske perspektive, dostigao je točku "crvene linije" gdje bi se Irak mogao iskoristiti kao polazište za napade na Izrael.
S obzirom na to i Trumpovo razmišljanje o tome da postoji "sve manje razloga" da SAD ostanu na Bliskom Istoku u kombinaciji s nadolazećim glasanjem iračkog parlamenta kako bi se službeno tražio odlazak američkih snaga iz zemlje, vjerojatno je da je ubojstvo Soleimanija ispregovarana (od strane Trumpa) alternativa relativno predstojećem, masovnom izraelskom napadu na iransku imovinu u Iraku, a vjerojatno i na sam Iran. Takav napad izazvao bi pravi rat između Izraela i Irana, koji bi neizbježno uvukao i SAD. To je, predlažem, ono što je Trump mislio kada je rekao da smo "sinoć poduzeli mjere da zaustavimo rat."
U tom scenariju, javne izjave dužnosnika Trumpove administracije da je ubijanje Soleimanija bilo potrebno za zaustavljanje "značajnih udara protiv Amerikanaca" u regiji, mogu se shvatiti kao nužna laž za prikrivanje istine: da je umjesto zaštite vlastitih izravnih interesa, američka vlada djelovala da spriječi Izrael od činjenja nečeg opasno iracionalnog što bi ugrozilo živote milijuna na Bliskom Istoku i šire.
Ono što su američki dužnosnici privatno rekli svojim iranskim kolegama ubrzo nakon atentata odgovara ovom scenariju. Kontraadmiral Ali Fadavi, zamjenik zapovjednika Iranske revolucionarne garde, rekao je iranskoj državnoj televiziji da su "Amerikanci pribjegli diplomatskim mjerama" već sljedećeg jutra. Fadavi je rekao da je Washington od Teherana tražio da odgovori "srazmjerno". Oni su "čak rekli da, ako se želite osvetiti, osvetite se proporcionalno onome što smo učinili", zbog čega cijela situacija izgleda kao neka prljava geopolitička igra. Večeras su na američku 'zelenu zonu' u Bagdadu ispaljene rakete. Možda je to proporcionalan odgovor Teherana.
Komentar: Cijeli tekst ove zanimljive priče možete pogledati ovdje.