Gospodari lutakaS


Bizarro Earth

Pokretanjem mehanizma za spor JCPOA, EU pomaže Trumpu da dovrši posao ubijanja iranskog nuklearnog sporazuma

eu iran
© REUTERS / Charles Platiau; Iran, AFP / HO / Organizacija za atomsku energiju
Iranski predsjednik Hassan Rouhani izjavio je kako razina količine obogaćenog urana u toj zemlji sada previsuje razinu iz 2015.g., kada je Teheran pristao na potpisivanje sporazuma o svom nuklearnom programu (info: Reuters).

"Mi obogaćujemo više urana nego što je to bilo prije potpisivanja sporazuma... Pritisak na Iran je narastao, ali mi se nastavljamo kretati naprijed", kazao je iranski predsjednik u četvrtak gostujući na iranskoj televiziji.

Podsjećamo: Iran je početkom siječnja objavio kako odustaje od ograničenja koja su mu postavljena u okviru nuklearnog sporazuma iz 2015.g. u odnosu na količinu centrifuga za obogaćivanje urana. Međutim Teheran je također kazao kako se on može vratiti ispunjenju svojih obveza ako se ukinu američke sankcije, uvedene nakon jednostranog povlačenja SAD-a iz toga sporazuma u svibnju 2018. godine.

U utorak su Velika Britanija, Francuska i Njemačka pokrenule mehanizam o rješavanju sporova u okviru spomenutog sporazuma, koji se svodi na službene optužbe protiv Irana zbog kršenja uvijeta sporazuma.
Zapravo je nevjerojatno kako glavne europske sile i supotpisnice iranskog nuklearnog sporazuma sada "okreću pilu naopako" i optužuju Teheran za ne ispunjavanje preuzetih obveza (koje je on do prije par mjeseci u potpunosti poštivao usprkos američkom napuštanju sporazuma i uvođenju jednostranih strogih sankcija), a upravo to, ukoliko čak upotpunosti i apstrahiramo američko jednostrano povlačenje, čine one same, i to u vrijeme dok ih je Teheran stalno pozivao da se "othrvaju" američkim prijetnjama i konačno aktiviraju svoj najavljeni instrument za neometano obavljanje platnog prometa s Iranom (INSTEX) i nastavak međudobne robne razmjene i kupovine iranske nafte.

Komentar: Krivnja leži potpuno na američkoj državi što se povukla iz sporazuma, a i na EU što nije ispunila svoje obveze iz JCPOA vezano za ekonomski angažman s Iranom.


Evil Rays

Nove prijetnje iz EU za Orbana: Kako se usuđuje pitati imena donatora nevladinih udruga

Anti-soros bilbordi u Mađarskoj (2017.)
© APP/Getty imagesAnti-soros bilbordi u Mađarskoj (2017.)
Iz Bruxellesa stižu nove prijetnje za Mađarsku Viktora Orbana, kojeg je visoka birokracija Europske unije ponovno pozvala zbog zakona kojeg smatraju "prestrogim" i kojim Mađarska "riskira da ugrozi temeljne slobode na kojima se temelji Europska unija".

Sigurno se pitate što je opet učinio "diktator" Viktor Orban? Zapravo ništa, ali se na udaru našao zbog novog mađarskog zakona koji nevladine organizacije obvezuje da otkriju imena svojih stranih financijera. Najrazumniji potez vlasti bilo koje zemlje koja drži do svog suvereniteta i čijim novcem se na nacionalnom teritoriju promiču raznorazne ideje, od kojih neke nisu u skladu s nacionalnim interesima ovaj put Mađarske. Ali to je za Bruxelles "rizik da se ugroze temeljne slobode na kojima počiva Europska unija".

Prema mađarskom zakonu, izvore bi morale navesti sve nevladine udruge koje dobivaju donacije veće od oko 1700 eura. Cilj Orbanove vlade je znati koja tijela financiraju te organizacije, prvo zbog pitanja nacionalne sigurnosti, a drugo da b mogle platiti porez.

Optužbe iz Bruxellesa se prije svega temelje na tvrdnji da se krši "jamstvo zaštite privatnosti financijera", jer bi se njihova imena objavila popisima Budimpešte, čak i ona koja trenutno nisu javno dostupna. Ali zašto bi netko krio donatore? Možda iz razloga zbog koje to čini banjalučki portal Buka, koji je ranije na naslovnoj stranici ponosno isticao podršku Otvorenog društva i američke agencije NED, a sada do tih podataka možete doći tek upornim pretraživanjem i spisku podrške koju je objavio Centar za kulturnu dekontaminaciju u Beogradu i njegov ogranak u Banja Luci. Imena su uvijek ista.

Uz zaštitu privatnosti financijera, EU navodi kako bi mađarska birokracija s provedbom ove mjere "mogla naštetiti vremenu u kojem bi sredstva mogla biti upotrebljiva, usporavajući one operacije koje bi po svojoj prirodi zahtijevaju veću žurnost". Dakle, nečija ideja ili plan su za EU važniji od nacionalne sigurnosti Mađarske, pa čak i od plaćanja poreza.

Ali to nije sve. "Mađarski zakon ne bi bio u skladu sa slobodnim kretanjem kapitala, a bio bi usmjeren samo na financiranje iz inozemstva", tvrde kritičari zakona.

Orban je uspio odbiti orkanski pritisak Bruxellesa 2017., nakon teške razmjene optužbi između mađarskog premijera i Georgea Sorosa, američkog milijardera i burzovnog špekulanta mađarsko-židovskog porijekla.

Komentar: Potpuno je razumno da se nevladine organizacije koje se financiraju iz inozemstva registriraju kao organizacije podržane iz inozemstva. Naravno, to razotkriva jedno od primarnih alata za kontrolu SAD-a i zato je Rusija napravila isti potez.

Pogledajte također:


Dollar

SAD "zloupotrebljavaju" dolar kao rezervnu valutu, Rusija dedolarizira i investira drugdje - Lavrov

dolar
© Global Look Press / Nikolaj Gyngazov
Dok Washington "zloupotrebljava" status dolara kao svjetske rezervne valute, Moskva će nastaviti smanjivati ​​svoju ovisnost o zelenoj valuti u korist nacionalnih valuta, rekao je ruski ministar vanjskih poslova.

"U svjetlu sve agresivnije uporabe financijskih sankcija od strane američke administracije, Rusija nastavlja svoju politiku usmjerenu prema postupnoj dedolarizaciji gospodarstva", izjavio je Sergej Lavrov za Times of India. "Proširenje dogovora u nacionalnim valutama jedan je od naših prioriteta."

Rusija razvija mehanizme za ublažavanje utjecaja američkih ograničenja. New Delhi i Moskva trenutno rade na novom međuvladinom sporazumu o uzajamnoj zaštiti ulaganja. Uz to, Euroazijska ekonomska unija pod vodstvom Rusije (EAEU) namjerava uspostaviti zonu slobodne trgovine s Indijom, koja će, prema najvišim ruskim diplomatima, poboljšati zaštitu ulagača.

Moskva neprestano smanjuje udjele u američkoj valuti. Središnja banka Rusije (CBR) prepolovila je udio dolara iz svojih međunarodnih rezervi, povećavajući pritom zlato, juan i euro udjele. Prema nedavnim podacima koje je objavio taj regulator, udio zelenog kapitala u ruskim forex rezervama iznosio je 24,2 posto od lipnja 2019., dok su međunarodne rezerve dostigle gotovo 550 milijardi USD od kraja prošle godine.

Komentar: Lavrov je pozvao ne samo na mir, već je pozvao zaljevske zemlje da aktivno surađuju kako bi osigurale regionalnu stabilnost:
Ruski ministar vanjskih poslova Sergej Lavrov pozvao je zemlje Perzijskog zaljeva da rade na stvaranju zajedničkog sigurnosnog mehanizma, napominjući da je Moskva zabrinuta zbog napetosti u regiji.

"Mi predlažemo zaljevskim zemljama da razmisle o mehanizmima kolektivne sigurnosti, nešto poput OESC-a za Europu ", rekao je Lavrov na međunarodnoj konferenciji o dijalogu Raisina u New Delhiju u srijedu.

"Nije samo 'da se ne borimo međusobno'", rekao je Lavrov dodajući da se inicijativa odnosi na transparentnost i suradnju te sugerirajući da treba uključiti više međunarodnih igrača.
Dalje kaže da je dio razloga što je G20 nastao je zato što se G7 nije uspjela baviti pitanjima od ikakvog značaja i nedovoljne zastupljenosti:
Nacije u razvoju, koje nisu članice Vijeća sigurnosti UN-a, uživaju veću zastupljenost u G20 - a njihovo pojavljivanje pokazuje da elitistička skupina sedam neprestano gubi na značaju, predložio je ruski ministar vanjskih poslova.

Skupina od 20 zemalja - koja uključuje zemlje G7 kao i petočlani blok Brazil, Rusiju, Indiju, Kinu i Južnu Afriku (BRICS) - pokazala se djelotvornom, posebno kada zemlje u razvoju "imaju prigovora zbog nedostatka napretka u reformi Vijeće sigurnosti", rekao je Sergej Lavrov prisutnima tijekom putovanja u New Delhi.

"Stvaranje G20 bilo je priznanje da G7 više ne može odlučiti ni o jednom pitanju od bilo kakvog značaja."

"Rekao bih da je nedostatak - glavni, a vjerojatno i jedini, nedostatak Vijeća sigurnosti - nezastupljenost zemalja u razvoju", priznao je Lavrov.

Rusija je uvijek podržavala pristupanje dva ekonomska giganta u nastajanju - Indije i Brazila - u to Vijeće.

"Naše je stajalište da je svrha reforme osigurati da zemlje u razvoju imaju bolji tretman u središnjem organu Ujedinjenih naroda."
Vidi također (engl.jezik): Amerika eskalira svoj "demokratski" naftni rat na Bliskom Istoku


Binoculars

Sukob Sandersa i Bidena na debati demokrata oko vanjske politike i trgovine u Iowi

sanders i biden
Joe Biden i Bernie Sanders
Američki demokratski predsjednički kandidati Bernie Sanders i Joe Biden sukobili su se u pogledu vanjske politike i trgovine na debati u Iowi, naglašavajući oštre međusobne razlike dok se bore za demokratsku nominaciju za Bijelu kuću, tri sedmice prije prvih predizbora, prenosi agencija Hina pozivajući se na Reuters.

Na posljednjoj debati prije prvih demokratskih predizbora u Iowi 3. februara, kojima počinje trka za demokratskog kandidata, dva kandidata iznosila su svoje stavove u pitanjima poput odobrenja učešća u ratu u Iraku te jačanja trgovinskih dogovora.

Riječ je o sedmoj debati u kampanji tokom koje se traži izborni suparnik republikanskom predsjedniku Donaldu Trumpu i posljednjoj šansi za kandidate da privuku birače prije predizbora.

Debata je održana u vrijeme dok izborne ankete ukazuju na veoma tijesnu borbu između četiri kandidata - Bidena, Sandersa, američke senatorice Elizabeth Warren i bivšeg gradonačelnika South Benda u Indijani Petea Buttigiega.

Bidenova podrška ratu

Sanders, dugogodišnji borac protiv rata koji je 2002. glasao protiv odobrenja učešća u ratu u Iraku, kritizirao je Bidena zbog podrške ratu i rekao kako su čuli iste argumente od zvaničnika administracije bivšeg predsjednika Georgea W. Busha prije nego što su došli do drugačijih zaključaka.

"Mislio sam da su lagali, nisam im tada vjerovao. Učinio sam sve što sam mogao da spriječim rat. Joe stvari vidi drukčije", rekao je Sanders.

Airplane

SOTT Fokus: Iransko rušenje ukrajinskog zrakoplova: Je li elektronsko ratovanje u igri?

zrakoplov
© AP / Ebrahim Noroozi
Član Istraživačke labaratorije za kibernetiku Univerziteta u Teheranu rekao je da je jedna od opcija koja se mora analizirati u istrazi o padu ukrajinskog aviona kibernetički, odnosno hakerski napad.
"Ukoliko se potvrdi hipoteza američkog kibernetičkog napada na vazdušnu odbranu Irana, to znači da bi SAD bile glavni krivac jer su varanjem kontrolnog centra protivraketne odbrane Irana dovele do ove ljudske katastrofe" - rekao je on i dodao da je takav napad mogao prouzrokovati probleme u komunikaciji operatera sa svojim nadležnima, koji je zatim samostalno odlučio da pogodi metu koja mu se prikazivala kao neprijateljska.
Slični kibernetički napadi u nekoliko slučajeva na svijetu dosad su uzrokovali obaranje putničkih aviona.

Ono što je sigurno jeste da iranska vojska putnički avion nije oborila namjerno niti zbog nesposobnosti, a detalje bi trebala otkriti međunarodna istraga.

Mnogi mediji već su počeli izvještavati o velikoj mogućnosti hakerskog napada na sisteme iranske raketne odbrane.

Ukrajinski avion Boeing 737 koji je poletio iz Teherana prema Kijevu, zapalio se, a zatim pao i eksplodirao, pri čemu su poginuli svi putnici i članovi posade.

Generalštab oružanih snaga Irana objavio je da je nenamjerno, ljudskom greškom, avion oborio manjom raketom, jer ga je sistem odbrane prepoznao kao krstareću raketu.

Istraga u vezi s ovom nesrećom je u toku, a u Teheran su stigle stručne delegacije iz Ukrajine, Kanade, Švedske i Francuske.

Komentar: Nisu Amerikanci. Oni su te noći 'igrali rat' s Iranom u kojem su se u osnovi 'složili' pustiti Iran da izvrši ograničene zračne napade, a zatim odmah 'deeskalirati'.

Za vjerojatnog krivca pitajte: Tko je taj koji voli ratovanje obmanom?


Chess

Albanija protjeruje dvojicu iranskih diplomata

albanija
Albanija je iranske diplomate u Tirani u srijedu proglasila nepoželjnim osobama, saopćio je vršilac dužnosti ministra vanjskih poslova te zemlje Gent Cakaj.

Na svom profilu na Facebooku naveo je da su nepoželjnima proglašeni diplomatski predstavnici Irana Mohammad Ali Arz i Seid Ahmad Hosseini.

"Ministarstvo vanjskih i evropskih poslova odlučilo je danas da diplomatski predstavnici Ambasade Islamske Republike Iran u Albaniji Mohammad Ali Arz i Seid Ahmad Hoseini budu proglašeni nepoželjnim osobama zbog provođenja aktivnosti nespojivih s njihovim statusom i principima Bečke konvencije o diplomatskim odnosima", napisao je Cakaj, prenosi Tanjug.

Dodao je da dvojica predstavnika Islamske Republike Iran trebaju odmah napustiti teritoriju Albanije.

U decembru 2018. Albanija je protjerala dvojicu drugih iranskih diplomata, zbog "kršenja diplomatskog statusa".

Komentar: Zbog kojih točno "aktivnosti" se protjeruju iranski diplomati nije navedeno, ali je evidentno da teroristički kult "iranska oporba" ima toplu dobrodošlicu u toj zemlji:


Russian Flag

Medvedev raspušta vladu nakon Putinovog državnog govora, imenovan novi premijer

Mikhail Mishustin
© SputnikMikhail Mishustin
Ruski premijer Dmitrij Medvedev je nakon obraćanja ruskog predsjednika Vladimira Putina priopćio da raspušta vladu Rusije.

"Poštovani predsjedniče, poštovane kolege, svi ste bili svjedoci koju je poruku iznio Vladimir Putin, koji su naši prioriteti i kakve su temeljne izmjene u Ustavu Ruske Federacije. Te izmjene, kada budu usvojene, odrazit će se na ravnotežu vlasti", rekao je Medvedev.

"Mi smo, kao vlada, dužni omogućiti predsjedniku naše zemlje priliku da poduzme sve mjere koje su mu na raspolaganju da bi se to provelo u djelo. S tim u vezi sam i donio odluku o raspuštanju vlade", dodao je Medvedev.

Komentar: Medvedev je prihvatio svoju novu poziciju. Njegovo mjesto premijera odsad će obavljati Michael Mishustin:
Ruski predsjednik Vladimir Putin predložio je šefa Federalne porezne službe kao kandidata za mjesto premijera nakon što je vlada ranije u utorak podnijela ostavku.

Putin se sastao s Mishustinom i ponudio mu mjesto premijera koje je prihvatio, priopćio je Kremlj.

Mishustin je otišao u državnu Dumu ravno iz Kremlja na izvanredni sastanak Vijeća Sabora, na kojem su sudjelovali predsjednik i čelnici grupacija.

Tijekom sastanka dogovoreno je da će zastupnici u četvrtak odlučiti o kandidatu za premijera.

Mihail Mišustin (53) ima doktorat. u ekonomiji i imao je dugu karijeru vladinog dužnosnika s nekoliko pauze za vođenje vlastitog posla prije desetljeća. Na čelu ruske porezne službe bio je od 2010. godine.

Mishustin je "dostojan kandidat" za mjesto premijera, izjavio je Nikolay Zhuravlev, zamjenik predsjednika gornjeg doma parlamenta, Vijeća Federacije. "On je veliki profesionalac, koji je dokazao svoju učinkovitost u stvarnoj praksi. Njegova agencija je među vodećim."

Mishustinov rad poreznog šefa hvaljen je ne samo kod kuće, već i na Zapadu. Prošle godine Financial Times je rekao da je on "budućnost porezne uprave" u Rusiji stvorio uvođenjem digitaliziranog sustava u stvarnom vremenu, koji im je omogućio otkrivanje pogrešaka i prijevara, a istovremeno je značajno povećao prihode za državu.
Pogledajte i: Putin govorio pred oba doma ruskog parlamenta, ali je poruka bila upućena cijeloj Rusiji


Russian Flag

Putin govorio pred oba doma ruskog parlamenta, ali je poruka bila upućena cijeloj Rusiji

Kopija ruskog Ustava
© RIA Novosti / Ekaterina ŠtukinaKopija ruskog Ustava
Danas se ruski predsjednik Vladimir Putin obratio naciji. Formalno je govorio pred oba doma ruskog parlamenta, ali je poruka bila upućena cijeloj Rusiji. Tijekom govora je vlada Dmitrija Medvedeva dala ostavku, a najavljene su i ustavne promjene.

Čini se da je Vladimir Putin odabrao trenutak za provedbu revolucije odozgo, jer će biti na vlasti dovoljno dugo da nadgleda proces ustavnih promjena i provede eventualne korekcije u točkama koje budu u zastoju. Glavna poruka govora je da je doba iluzija globalizacije gotovo i da je vrijeme za povratak u normalne nacionalne države. Kozmopoliti i "univerzalisti" će zaurlati do neba kako je ovo "povratak u apsolutizam nacionalnih država iz XIX stoljeća", posebno liberali, ali njih u Rusiji većina ionako smatra "petom kolonom Zapada", tako da će buka trajati neko vrijeme, a onda će se sve vratiti u normalu.


Komentar: Logicno dodaje da je Putin pozvao pet zemalja članica Vijeća sigurnosti UN-a da rade ruku pod ruku kako bi se izbjegao svjetski rat.
Ruski predsjednik je također rekao da je pet stalnih članica Vijeća sigurnosti - Sjedinjene Države, Kina, Rusija, Velika Britanija i Francuska - imalju "posebnu odgovornost osigurati održivi razvoj za čovječanstvo.

"Pet stalnih članica Vijeća sigurnosti moraju početi osmišljavati mjere kako bi se neutralizirali uvjeti novog svjetskog rata i razvili novi pristupi za osiguranje stabilnosti planeta", rekao je ruski predsjednik.

Tijekom telefonskog razgovora 3. siječnja s francuskim predsjednikom Emmanuelom Macronom, a nakon atentata na iranskog generala Sulejmanija, Vladimir Putin već je komentirao situaciju, izrazivši svoju "zabrinutost". "Utvrđeno je da ova akcija može ozbiljno pogoršati situaciju u regiji", rekao je Kremlj također u izjavi. Osvrćući se na nacionalnu sigurnost u Rusiji i najnovije dopune vojnom arsenalu zemlje, Vladimir Putin je rekao da Moskva "nikome nije prijetila i [nije] nastojala nametnuti svoju volju".
"Više ovlasti, više odgovornosti": Putin predlaže davanje ovlaštenja parlamentu za izbor premijera i formiranje vlade
Ruski predsjednik Vladimir Putin predložio je davanje parlamentu više ovlasti za imenovanje ključnih vladinih dužnosnika , dodajući dapredsjednik neće moći odbiti njihove izbore .

Prema važećem zakonu, predsjednik nominira kandidata za premijera, kojeg tada mora odobriti donji dom parlamenta, Državna duma.

U svom godišnjem obraćanju države u srijedu, Putin je predložio da se to promijeni "dopuštajući državnoj dumi da ne samo odobri, nego i izabere" premijera. Prema njegovom planu,premijer bi tada predstavio parlamentu kandidature zamjenika premijera i ministara vlade , što bi parlament također potvrdio.

Premijer će postati značajniji, manje ovisan o šefu države. Uloga parlamenta također će se povećavati jer će njegova većina odlučivati ​​tko će činiti vladu i tko će biti njegov dio.



Snakes in Suits

Pompeo kaže kako je Soleimanijevo ubojstvo dio nove strategije za odvraćanje Irana i upozorenja Rusiji i Kini

pompeo
SAD tvrde da je atentat na generala Qassema Sulejmanija bila mjera za "odvraćanje" Irana i slanje upozorenja Rusiji i Kini.


Komentar: Sretno s tim.....


"Predsjednik Trump i oni od nas koji smo dio njegovog tima za nacionalnu sigurnost obnavljaju naša prava odvraćanja Irana", izjavio je u ponedjeljak američki državni tajnik Mike Pompeo.

Ustvrdio je da je atentat na zapovjednika Iranske revolucionarne garde, general Qassema Soleimanija, dio "veće strategije" za odvraćanje perzijske zemlje i ostalih rivala Sjedinjenih Država, uključujući Rusiju i Kinu, kao čin zaštite američkih nacionalnih interesa.


Komentar: Znači ubojstvo Solejmanija je dio "veće strategije" a nije zato što je Solejmani htio napasti 4 američke ambasade, ili šta
već .... Pompeo priznaje da je lagao o namjeri Sulejmanija da napadne američke ambasade - Esper kaže da "nije vidio" konkretne dokaze


"Važnost odvraćanja nije ograničena na Iran jer mi u svakom slučaju moramo odvraćati naše neprijatelje. To je cilj Trumpovog rada na tome da naša vojska bude jača nego što je ikada bila", rekao je Pompeo.


Komentar: Nastavite to sebi govoriti....


Što se tiče Kine i Rusije, Pompeo je objasnio da su povlačenje Sjedinjenih Država iz Ugovora o uklanjanju nuklearnih projektila srednjeg i kratkog dometa (INF) i pomorske vježbe u spornom Južnom kineskom moru primjeri politike "zastrašivanja" Washingtona prema tim dvjema zemljama.

Komentar: Pogledajte također: Teroristi IDIL-a slave američko ubojstvo Soleimanija kao "Božije djelo" koja će im pomoći da napreduju


Chess

U sjeni pregovora u Moskvi između zaraćenih libijskih strana, održan sastanak šefova obavještajnih službi Sirije i Turske (prvi od 2011.)

sirija
© devianart.com
U sjeni jučerašnjih pregovora u Moskvi između zaraćenih libijskih strana, pod pokroviteljstvom Rusije i Turske (koji, barem za sada, nisu završili uspješno tj. nisu rezultirali potpisivanjem sporazuma o prekidu vatre između libijske Vlade nacionalnog spasa i Libijske nacionalne vojske pod zapovjedništvom generala Haftara koji sporazum nije želio potpisati, već je uzeo "dvodnevnu pauzu"), posve nezapaženo prošao je znakoviti susret sirijskih i turskih predstavnika obavještajnih službi.

Ukoliko znamo da Ankara oštro osuđuje vladu u Damasku na čelu sa sirijskim predsjednikom Basharom Assadom (inače, do izbijanja građanskog rata u Siriji 2011.g. velikim prijateljem turskog čelnika Recepa Tayyipa Erdogana koji je Assadu naglo okrenuo leđa i sve turske resurse stavio na raspolaganje sirijskoj oporbi, uključno i onoj oružanoj) i da turski čelnik redovito oštro napada sirijskog čelnika za "neljudsko ponašanje" i za krivnju zbog "milijune ubijenih sirijskih civila" i flagrantna "kršenja ljudskih prava" sirijskoga naroda i što sve ne, ali isto tako i da službeni Damask postojano oštro kritizira tursku politiku prema Siriji, pritom Tursku često otvoreno nazivajući "agresorom", jučerašnji sastanak visokih službenika obavještajnih službi dviju zemalja itekako je bitan događaj, koji otvara brojna pitanja.

Među njima je, svakako, najvažnije ono: radi li se tu o konačnoj uspostavi povjerenja na relaciji Ankara-Damask ili barem pokušaju njegovog pronalaska? Jer sastanci na visokoj razini između obavještajnih zajednica dviju susjednih zemalja ne samo da nisu održani još od spomenute 2011. godine, već između njih nije bilo niti bilo kakvih kontakata na nižim razinama pa čak niti onih posredničkih, što samo po sebi govori o stupnju međusobnog nepovjerenja ali i povrijeđenih taština samih čelnika dviju država.

I u tim i takvim okolnostima sinoć su se u Moskvi konačno sastali direktor turske obavještajne agencije MiT Hakan Fidan i njegov sirijski kolega iz Nacionalnog ureda za sigurnost Sirije general Ali Mamluk. Glavna tema njihovog razgovora bilo je stanje u sirijskoj sjevero-zapadnoj regiji Idlib - toj posljednjoj preostaloj regiji zapadno od Eufrata koja nije pod punim nadzorom službene vlade u Damasku. U Idlibu Rusija i Turska od 12. siječnja bezuspješno nastoje uspostaviti novi prekid vatre, nakon višetjedne snažne ofanzive sirijske vojske na tu regiju i osvajanja niza ključnih uporišta radikalnih islamističkih organizacija, od kojih mnoge imaju potporu Ankare.