SAD su trenutno angažovane u 30-ak ratova, a vode tajne ratove u čak 124 zemlje.

"Vašington u oružane sukobe ulazi bez oklevanja. Najviše ratova sam je kreirao i vodio, a obrazloženje je uvek isto: očuvanje demokratije i ljudskih sloboda", navodi list, dodajući da je, u stvari, ključni razlog promena režima i dolazak na vlast onih koji će "službovati pod Vašingtonom", pišu "Novosti".

"Novosti" ističu da je, pored nastojanja da se stekne prevlast u svetu, glavni motiv neprestanih vođenja ratova SAD — profit.

"Ključ leži u vojnom industrijskom kompleksu. Činjenica je da bi bez beskonačnih ratova, odnosno proizvodnje naoružanja svake vrste, od pušaka i metaka, do ratnih brodova i podmornica, posao u ovoj oblasti stao, a sa njim i američka privreda u celini", piše list.

Podseća se da je američka Vlada od Drugog svetskog rata bila uključena u mnogobrojne ratove i da je, prema američkom istoričaru Vilijamu Blumu, orkestrirala udare u više od 50 zemalja, da se grubo mešala u izbore u 30 zemalja, bombardovala civilno stanovništvo, i to i uz korišćenje biološkog oružja, kao i da je pokušavala da ubije lidere drugih zemalja, najčešće uz podršku Velike Britanije.

"Novosti" podsećaju i da vojni budžet SAD za sledeću fiskalnu godinu iznosi 886 milijardi dolara (2016. godine bio je 767 milijardi), što je više nego zbir vojnih budžeta svih devet zemalja koje ih slede.

Primera radi, vojni budžet Kine je 216 milijardi, a Rusije 84,5 milijardi dolara.

Britanski premijer Boris Džonson izjavio je da mu "nije poznato da postoje bilo kakvi dokazi o mešanju Rusije u bilo koji britanski izborni proces". Prema rečima britanskog lidera, "to je besmislica koja podseća na mitove o Bermudskom trouglu".

Odgovarajući na pitanje jednog od televizijskih gledalaca, kada će biti objavljen izveštaj parlamentarnog obaveštajnog komiteta o "mešanju Rusije u demokratske procese" u Velikoj Britaniji, uključujući referendum o "bregzitu" 2016. godine, Džonson je odgovorio da nema nikakvih dokaza o takvoj vrsti mešanja.

"To je ista takva besmislica kao i pretpostavka da su rezultati referenduma, na kojem je 17,4 miliona ljudi glasalo za izlazak Velike Britanije iz Evropske unije, na neki način izokrenuti, falsifikovani, da su nepravedni ili netačni i da sada treba da budu poništeni", rekao je Džonson tokom televizijske debate u programu Bi-Bi-Sija.

Britanski premijer je dodao da je uveren da su građani Velike Britanije doneli samostalnu odluku o izlasku iz EU.

Britanskog premijera politički protivnici sada kritikuju zbog odluke da odloži objavljivanje izveštaja o "ruskom mešanju" u "bregzit". Vanredni parlamentarni izbori biće održani 12. decembra, a Džonsona optužuju da pokušava da prikrije informacije.

Još 31. oktobra predsednik Komiteta za obaveštajni rad i bezbednost parlamenta Velike Britanije Dominik Griv optužio je Džonsona da odlaže objavljivanje izveštaja o uticaju Rusije na britanske izbore i referendum 2016. godine.

Siriji se još ne treba pomagati u obnovi, rekao je James Jeffrey, specijalni izaslanik Sjedinjenih Država za Siriju, na sastanku Vijeća sigurnosti Ujedinjenih naroda.

Ovaj nevjerojatan apel upućen "međunarodnoj zajednici" protiv zemlje koja se od 2011. bori protiv terorizma i trpi embargo takozvanih "Prijatelja Sirije" James Jeffrey je pravdao "potrebom da se na Siriju još treba vršiti diplomatski i gospodarski pritisak, koji bi prema planovima Washingtona trebao pridonijeti političkom rješenju sukoba u zemlji".

Sjedinjene Države vjeruju da "kako se ne smije pomagati Damasku sve dok ne pokrene vjerodostojan politički proces", zanemarujući činjenicu da je počeo raditi Ustavotvorni odbor i da su se sukobi sveli na najnižu razinu od početka rata, sve zahvaljujući naporima Rusije, Turske i Irana.

James Jeffrey je izrazio mišljenje da će Europa podržati stav Washingtona. Uz ovaj apel je branio terorističke skupine u Idlibu, iako su i SAD skrovnu skupinu Hayat Tahrir Al-Sham proglasile terorističkom organizacijom i sirijskom ogrankom Al-Qaede.

"Samo pomislite na ono što smo vidjeli otkad se Vijeće sigurnosti posljednji put sastajalo da razgovara o Siriji. Vidjeli smo nove borbe i front kojeg je Turska otvorila na sjeveroistoku. Četiri od pet vanjskih vojski, sirijska vojska i nekoliko glavnih nedržavnih aktera manevrirali su, ponekad pucajući jedni na druge u vrlo zatvorenom i vrlo opasnom području. U međuvremenu smo u Idlibu vidjeli novi porast nasilja. Kao što nas je podsjetila gospođa Al-Halak, jučer smo vidjeli strašan incident sa strateškom raketom dugog dometa namjerno ispaljenom, po našem uvjerenju, na područje interno raseljenih osoba, pored rodilišta, ubijajući ili ranivši više ljudi.

Na kraju, prošli tjedan je došlo do porasta nasilja u kojem su u zraku nad Sirijom sudjelovale još tri glavne vojne sile. Ovdje treba kriviti iransku vladu koja nastavlja premještati oružja dugog dometa u Siriju za nastavak opasnih akcija preko svojih opunomoćenika, koji su u posljednjih godinu dana troje naših saveznika gađali tim dalekometnim oružanim sustavima. Posebno podržavamo, izraelsko pravo na samoobranu i njegovo ekskluzivno pravo da djeluje tamo gdje treba za samoobranu. Dakle, naš drugi prioritet je prekid vatre u cijeloj zemlji", rekao je James Jeffrey u svom izlaganju koje s jedne strane odaje nemoć Washingtona da utječe na situaciju u Siriji, ali na drugoj sugerira da se američki stratezi još uvijek nadaju čudu i promjeni ravnoteže snaga u njihovu korist.

Prilikom pokušaja proboja kroz Kerčki tjesnac i namjere neovlaštenog prolaska ispod Krimskog mosta, Rusija ja prošle godine zaplijenila tri broda ukrajinske ratne mornarice.

Moskva je rekla da su dvije ukrajinske oklopnjače i jedan tegljač ilegalno ušli u rusko teritorijalno more, što Kijev odbacuje i tvrdi da je to more i dalje Ukrajinsko, kao i poluotok Krim. Zapad je, naravno, podržao ukrajinski stav da brodovi nisu smjeli biti zaplijenjeni.


Prvo je Rusija početkom rujna, u sklopu razmjene zarobljenika s Ukrajinom, pustila na slobodu 24 člana posade.

Na kraju, Moskva se ovog tjedna odlučila Ukrajincima vratiti njihove brodove, što je trebala biti gesta dobre volje uoči mirovnog summita o istočnoj Ukrajini, koji će se održati u Parizu 9. prosinca, a na kojemu će sudjelovati vođe Francuske, Njemačke, Rusije i Ukrajine.

Međutim, zapovjednik ukrajinske mornarice u srijedu je rekao kako su ukrajinski brodovi koje je Rusija zaplijenila u studenom prošle godine, a koje je Rusija ovoga tjedna pristala vratiti Ukrajini, u vrlo lošem stanju.

Zapovjednik ukrajinske ratne mornarice, viceadmiral Igor Vorončenko, rekao je za ukrajinsku televiziju da brodovi još nisu ušli u ukrajinsko teritorijalno more jer su spori.

"Ne mogu sami putovati. Rusi su ih uništili, čak su uzeli svjetiljke, utičnice i toalete. Pokazat ćemo cijelome svijetu ruski barbarizam prema brodovima", izjavio je viceadmiral Vorončenko.

Nakon što su jedva dovršili intenzivnu kampanju za povratak triju mornaričkih jedinica iz ruske luke natrag u Ukrajinu, ukrajinski su započeli sljedeću kampanju, ništa manje intenzivnu, za povratak zahoda i stropnih svjetala.

Tri mala plovila, zarobljena prije godinu dana tijekom pokušaja proboja u ruske teritorijalne vode, sada su u rukama svojih prethodnih vlasnika. To bi ih trebalo radovati, jer je čitava polovina "morske flote" obnovila snagu ukrajinske mornarice.

Dok Rusija ubrzano privodi kraju radove na "Severnom toku 2", republikanski senator Ted Kruz, jedan od najžešćih kritičara tog gasovoda, skovao je "pakleni plan" za koji veruje da će blokirati izgradnju gasovoda ili odložiti za više od godinu dana njegovo puštanje u rad.

Kruz smatra da postoje dve mogućnosti za suprotstavljanje "Severnom toku 2". Prva uključuje usvajanje u američkom Kongresu zakona o sankcijama protiv pojedinaca i kompanija koje učestvuju u izgradnji gasovoda, a druga da Bela kuća upotrebi postojeća ovlašćenja u okviru američkog Zakona o suprotstavljanju američkim protivnicima pomoću sankcija (CAATSA).

U najgorem slučaju, uveren je Kruz, uvođenje sankcija kompanijama koje učestvuju u izgradnji gasovoda odložiće puštanje u rad "Severnog toka 2" za više od godinu dana. U najboljem slučaju, koji mu se čini verovatnijim, blokiraće izgradnju gasovoda.

Kina je zatražila od američkog predsednika Donalda Trampa da stavi veto na predlog zakona koji su ove nedelje usvojila oba doma američkog Kongresa, a kojim se pruža podrška ljudskim pravima u Hongkongu. Peking je ponovio da će preduzeti snažne kontramere ukoliko zakon stupi na snagu.

Naime, ovim predlogom zakona predviđeno je da SAD svake godine potvrđuju visok stepen autonomije Hongkonga, kako bi se opravdao poseban trgovinski status te teritorije, kao i da bi se sankcionisali kineski i hongkonški zvaničnici ukoliko budu suzbijali slobode na toj teritoriji.


Kako za Sputnjik ocenjuje doktor Ivona Lađevac, načelnica Centra za "Pojas i put svile" na Institutu za međunarodnu politiku i privredu, američki zakon o Hongkongu nesumnjivo predstavlja direktno mešanje u unutrašnje stvari Kine.

"Hongkong je autonomna provincija u okviru Narodne Republike Kine i nema nikakve veze sa Amerikom. Pritom, od trenutka kada se Hongkong vratio pod jurisdikciju Kine, on ima status specijalne ekonomske zone koja može da održava odnose sa drugim državama, ali nipošto ni jedna druga država ne može da utiče na prilike u Hongkongu", kategorična je Ivona Lađevac.

Američki predsednik Donald Tramp planira da rasporedi dodatne američke trupe u Saudijskoj Arabiji, kako bi pomogli kraljevstvu da se odbrani od Irana. Kao i u Siriji — sve se vrti oko nafte, zapažaju analitičari.

"Iran je nastavio da ugrožava bezbednost regiona, čak napadajući postrojenja za naftu i prirodni gas u Saudijskoj Arabiji", rekao je predsednik SAD i dodao da će novim razmeštanjem ukupan broj američkih vojnika u Saudijskoj Arabiji porasti na oko 3.000.

To je "veoma zanimljiv zaokret", rekao je za Sputnjik Viktor Nadein-Raievski, glavni istraživač Instituta za svetsku ekonomiju i međunarodne odnose Ruske akademije nauka.

"Nakon sirijske afere, na red stižu Saudijci i sve se opet vrti oko nafte", rekao je direktor Instituta za politička i društvena istraživanja Crnog mora i Kaspijske regije.

Najbolji sažetak i zaključak skupa EU - Arapski svijet održanog u Ateni 29. i 30. listopada pod nazivom "Strateško partnerstvo" dao je sam glavni tajnik Arapske lige i predstavnik arapskoga svijeta na tom summitu, egipatski diplomat Ahmed Aboul Gheit, kazavši: "Molim vas, maknite se iz arapskoga svijeta. Dosta smo patili."

Njegova poruka upućena je, kako je sam naglasio "svima koji pokušavaju intervenirati u arapskom svijetu", pozivajući ih da "to prestanu činiti jer ne pomažu nego samo pogoršavaju ionako lošu situaciju".

Da ne bi bilo dvojbe koga drži odgovornim za seriju krvavih ratova u arapskom svijetu i pokretanje tzv. migracijske krize, europskim partnerima pred nos je gurnuo smrad tzv. arapskog proljeća, od europske politike podržavanog i uzdignutog do razine mitološkog demokratskog pokreta. Bez imalo obzira prema vrhunaravnim demokratskim standardima i istančanim osjećajima Europljana prema demokratskoj političkoj praksi, tobože prodemokratske revolucije tzv. arapskog proljeća nazvao je napokon pravim imenom.

"Arapsko proljeće nije bilo nikakvo proljeće nego arapsko uništenje", kazao je Gheit .

Prigoda i način na koji je to izrekao ne ostavlja nimalo sumnje da upravo svoje europske sugovornike i njihove američke saveznike drži odgovornim za nastale posljedice i da inducirane revolucije u arapskom svijetu smatra njihovim djelom i pokušajem izvoza zapadnog tipa demokracije na arapske prostore koji su za tamošnje stanovništvo završili općim pokoljem koji i danas traje. Uzgred rečeno predstavnici Europske unije zabrinuto su na skupu raspravljali o stanju u arapskom svijetu i načinima reguliranja tobože nekontroliranih migracijskih kretanja s toga područja prema Europi, nudeći suradnju i pomoć arapskim državama, licemjerno prikrivajući vlastitu ulogu u pokretanju kaosa na prostorima MENA-e (Bliski istok i Sjeverna Afrika).

Nakon iskazivanja dirljive brige Europske unije za stanje demokracije u arapskim državama i nebuloznih pokušaja definiranja utjecaja na tzv. izvore migracijske krize, u cilju kontrole migracijskih kretanja iskrena i gotovo nediplomatski jasna izjava glavnog tajnika Lige arapskih država na izvjestan je način ohladila skup i praktički ga zaključila raskrinkavši licemjerje i posredno ukazujući na skrivene motive europskih predstavnika. Skup nije donio ništa konkretno jednostavno zato što je riječ o predstavi u kojoj piromani pokušavaju igrati uloge vatrogasaca.

Protekla dva dana se ne stišava skandal sa špijunskom aferom u Srbiji u kojoj su akteri, navodno, ruski obavještajac Georgij Viktorovič Kleban i neimenovani srpski dužnosnik. Rusija je jučer kratko komentirala cijeli slučaj i Putinov tajnik Dmitrij Peskov je rekao "kako nikakav skandal ne može pokvariti dobre odnose Moskve i Beograda".

Ruski su mediji općenito malo pozornosti dali cijelom slučaju u kojem je upitna snimka, vrijeme kada je snimljena i tko je uopće čovjek kojeg su Blic i Radio Slobodna Europa odmah opisali kao srpskog obavještajca.

Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić je jučer bio na sastanku s ruskim veleposlanikom u Beogradu i nakon susreta je novinarima rekao da ga je pitao, ako je Srbija jedini iskreni saveznik Moskve u regiji, "zašto se to radi"?

Međutim, nakon što su se slegli prvi dojmovi, situaciju je komentirao Evgenij Krutikov, formalno stručnjak, analitičar i novinar, ali i uposlenik ruskog Vojnog instituta za inozemne jezike. Što se tamo uči, možete pretpostaviti. Sigurno ne kako i na kojoj udaljenosti od prvih neprijateljskih linija se kopaju rovovi prve linije obrane. U ovom konkretnom slučaju je potrebna stručna analiza, a najgore što se može učiniti je davati komentare poneseni emocijama. I to na temelju snimke koju su objavili Blic i Radio Slobodna Europa isti dan kada su u Novom Bečeju i Zrenjaninu ruska i srpska vojska obilježili početak velikog događaja, "Puta sjećanja" Ministarstva obrane Rusije kojim se obilježava nadolazeća 75 godišnjica pobjede nad nacifašizmom. Događaj će se održati i Sremskoj Mitrovici, Novom Sadu, Požarevcu, Vršcu, Jagodini, Subotici, Zaječaru, Somboru i Beogradu.

Evgenij Krutikov piše kako je ono što sada proživljavaju svi politički krugovi u Srbiji pravi šok, a izravno ima veze s odnosima ove zemlje i Rusije. Stvar je u skandaloznom videu u kojem ruski diplomat prenosi novac nekom srpskom dužnosniku. Tko je snimio ovaj video i kako će to utjecati na odnose Moskve i Beograda, pitanje je na koje "bivši ruski časnik" pokušava dati odgovor.

Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić sastao se s ruskim veleposlanikom u Beogradu Aleksandrom Bocanom-Harčenkom. Činio bi se to obični susret. Ured za odnose s javnošću srbijanskog predsjednika je rekao da su razgovarali o aktualnim pitanjima, posebice o pripremi Vučićevog sljedećeg posjeta Moskvi početkom prosinca i sastanku s Vladimirom Putinom. No, srpski mediji i stručnjaci uvjereni su da je na sastanku razgovarano i o takozvanom špijunskom videu. Osim toga, na sastanku je nazočio i ministar obrane Srbije Aleksandar Vulin.

Snimka prikazuje predaju novca od strane zaposlenika ruske ambasade nekom srbijanskom "visokom dužnosniku".

Britanija je odbila Mauricijusu vratiti kontrolu nad udaljenim nizom otoka u Indijskom oceanu.

Generalna skupština UN-a u svibnju je odlučila da Velika Britanija treba do 22. studenog Mauricijusu vratiti otočje Chagos, no ona to nije učinila, piše Sky News.

U neobvezujućem glasovanju u Općoj skupštini u New Yorku, 116 država je bilo za vraćanje otočja Mauricijusu, a samo šest protiv. 56 zemalja, uključujući Francusku i Njemačku, ostalo je suzdržano.

S obzirom na to da je prošlo šestomjesečno razdoblje u kojem je Britanija trebala vratiti otočje, Pravind Jugnauth, premijer Mauricijusa, izjavio je da je Velika Britanija od sada ilegalni kolonijalni okupator.

Mauricijus tvrdi da je 1965. bio prisiljen predati otočje u Indijskom oceanu, sada britanskome prekomorskome teritoriju, u zamjenu za neovisnost, no Britanija unatoč tome ne priznaje zahtjev Mauricijusa za suverenitetom.

Smatra da ima pravo zadržati vlast nad otocima od kojih je jedan, Diego Garcia, sjedište američke vojne zračne baze. Da bi izgradila bazu, Britanija je između 1968. i 1974. godine protjerala tisuće tadašnjih stanovnika otočja Chagos iz svojih domova.


Baza je navodno korištena i kao "crno mjesto" gdje je CIA ispitivala osumnjičene za terorizam. Zakup za bazu je 2016. produljen sve do 2036. godine.