U zemljama evrozone sve više građana koristi kartice, pametne telefone i aplikacije za plaćanje, dok papirni novac i kovanice imaju sve manju ulogu u svakodnevnim transakcijama.
Za Evropsku centralnu banku (ECB) ova digitalna transformacija otvara ključno pitanje: kako sačuvati ulogu javnog novca u svetu koji se sve više okreće bezgotovinskom plaćanju? Odgovor je - digitalni evro, nova valuta centralne banke osmišljena da funkcioniše kao gotovina, ali u digitalnom obliku, piše Juronjuz.
Dopuna fizičke gotovine"Glavni razlog za uvođenje digitalnog evra je očuvanje prednosti gotovine u digitalnom dobu", izjavio je u julu Pjero Čipolone, član Izvršnog odbora ECB-a.
"Da bismo to postigli, moramo fizičku gotovinu nadopuniti digitalnim oblikom."
Dok je gotovina jednostavna, univerzalno prihvaćena i nezavisna od bankarskih računa i naknada, digitalna plaćanja uglavnom prolaze kroz privatne sisteme - uglavnom američkih kartičnih kompanija ili tehnoloških giganata - što nosi rizike u pogledu naknada, praćenja podataka i isključivanja ljudi bez bankovnih usluga.
Rizik po monetarni suverenitetUdeo gotovine u plaćanjima u evrozoni pao je sa 68% u 2019. godini na 40% u 2024. po broju transakcija, i sa 40% na svega 24% po vrednosti.
Ako ECB ne uvede digitalni evro, raste rizik da monetarni suverenitet Evrope ugrožavaju privatna, često neevropska rešenja.Čipolone upozorava da nemogućnost korišćenja gotovine u onlajn plaćanjima ili digitalnim transakcijama smanjuje konkurenciju, otpornost i slobodu potrošača da sami biraju kako će plaćati.
Komentar: Kada odlučnost nadživi populaciju...kamo dalje?