Jedno snimanje prsnog koša ili trbušne šupljine CT-om (kompjutoriziranom tomografijom) ozrači nas kao 400 snimanja pluća, dakle dobijemo istu količinu zračenja kao u četiri godine iz prirode. No, taj podatak, čini se, malo koga zabrinjava jer u samo četiri godine broj pregleda CT-om u Hrvatskoj prema podacima Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo gotovo se udvostručio, odnosno sa sedamdesetak tisuća povećan je na više od 120.000 godišnje, i to bez pregleda koji se obavljaju kod privatnika.
Popularnost ovog, u biti za zdravlje potencijalno opasnog pregleda, neprestano raste u cijelom svijetu. U SAD-u primjerice od 1000 stanovnika njih više od 300 obavi godišnje jedan CT pregled. U Hrvatskoj, čim se spomenu liste čekanja, neizostavno se spominje i, primjerice, kompjutorizirana tomografija (CT) kao jedna od vrlo popularnih pretraga. Posljednjih godina gotovo da se i ne može postaviti dijagnoza prije nego što se dobije odgovor s CT-a. No dok se snimanje rengenom opravdano smatra opasnim, višestruko opasniji CT, kad je posrijedi zračenje, tako se ne doživljava premda rizik od raka postoji kod jedne od 1000 osoba koje su pregledane CT-om, a primile su oko 10 mSv zračenja. Kod djece taj rizik dodatno raste.
Tako snimanje glave djeteta CT-om može povećati rizik za rak mozga i leukemiju u kasnijem životu. Tvrde to kanadski znanstvenici u nedavno objavljenoj studiji u časopisu The Lancet. Dapače, taj se rizik može utrostručiti. Voditeljica studije Amy Berrington ističe da je korist od štete uvijek veća ako postoji opravdani razlog za snimanje glave, ali napominje da to nije uvijek slučaj jer ponekad postoje i manje opasni načini da se dođe do dijagnoze. U ovoj najnovijoj studiji znanstvenici su prikupili podatke od gotovo 180.000 britanskih pacijenata mlađih od 22 godine koji su u razdoblju od 1985. do 2002. imali pregled CT-om. Zatim su tražili slučajeve leukemije i tumora mozga. Utvrdili su koliko je bilo snimanja te kolika je bila doza zračenja koju je dobio mozak, odnosno leđna moždina tijekom snimanja.
Komentar: