No, što je to napravila američka vojska u gotovo 16 godina kampanje u Afganistanu? SAD su do sada službeno potrošile više od 600 milijardi dolara, izgubili su više od 2 000 svojih vojnika, ne računajući saveznike i plaćenike, a da nisu ostvarili ciljeve.
Komentar: Operacija 'Trajni kaos': Više od 15 godina američke okupacije ostavilo Afganistan u ruševinama
Da se prije 15 godina nije dogodila kriminalna i ilegalna američka invazija na Afganistan, da nije bilo invazije mudžahedina koje je obučila Amerika, te da se nastavilo s društvenim, infrastrukturnim i ekonomskim napretkom, najmlađa generacija Afganistanaca bi danas imala slična sjećanja, možda čak i bolja.
Iako je danas konsenzus u mainstream medijima kako Rusi uzrokuju patnje gdjegod stupe nogom, SSSR je u stvari pomogao u izgradnji infrastrukture (poput sveučilišta i brana) u zemlji prije nego su se pojavili mudžahedini. Sovjeti su bili prisiljeni na odlazak, a zemlja je ostavljena s rastućim rakom kojeg je namjerno potaknuo Zapad. Kao što je predsjednička kandidatkinja Hillary Clinton rekla tijekom intervjua za On The Recordkoji se održao 19. srpnja 2010.:
Kada je Sovjetski savez napao Afganistan imali smo briljantnu ideju da odemo u Pakistan i kreiramo mudžahedinske snage koje ćemo opremiti raketama Stinger i svim ostalim kako bismo krenuli na Sovjete u Afganistanu.Te riječi same jasno pokazuju kako sudbina afganistanske populacije nikada nije bila od važnosti, njihova misija je bila izbacivanje Rusa iz tog područja od geopolitičkog interesa Clintonove i njenih zapadnjačkih kolega ratnih huškača.
I u tome smo bili uspješni. Sovjeti su napustili Afganistan, i tada smo rekli: "Super i zbogom!", te smo ostavili te istrenirane fanatike u Afganistanu i Pakistanu, ostavili smo ih dobro naoružane, i time smo stvorili kaos što, iskreno, u to vrijeme nismo shvaćali, bili smo jednostavno sretni što gledamo pad Sovjetskog saveza i mislili smo "dobro, mi smo u redu i sad će biti puno bolje".
Ako pogledamo unazad, ljude protiv kojih se danas borimo (al-qaeda), smo podupirali u borbi protiv Sovjeta.
Nije ostvaren službeni cilj i zemlja nije očišćena od terorista, niti je stvorena prosperitetna i demokratska država. Nije ostvaren ni onaj neformalni, prema kojem je Afganistan trebao biti pouzdani američki saveznik i zemlja preko koje će teći transport energenata od Središnje Azije do Indijskog oceana. Nije se blokirao put Kini prema Bliskom istoku i nije zaustavljeno širenje utjecaja Moskve i Pekinga u široj regiji, niti je spriječeno jačanje njihove suradnje s Iranom.
Štoviše, nedavni uspjesi talibana i drugih naoružanih militantnih skupina, koje zauzimaju sve više teritorija, dodatno su pogoršali situaciju.
S prvim pitanjem je sve jasno. Krive su same Sjedinjene Države, jer je nemoguće izgraditi zapadnu demokraciju u Afganistanu, nemoguće je svladati militantne skupine isključivo vojnim metodama. Nije se vodilo računa o plemenskoj strukturi afganistanskog društva i fokusiralo se na suradnju s uskom elitom u Kabulu, koja i sama zapadne snage gleda kao "nevjernike".
No, čak i u ovom slučaju, za Washington su krivi vanjski faktori. Naravno, postoji "ruski" trag, ali i veliki "utjecaj Teherana", koji su uspostavili kontakte s "militantima" i opskrbljuju ih oružjem.
"U posljednjih godinu dana je Rusija postala sve agresivnija. Otvoreno daje legitimitet talibanima i time podriva položaj NATO saveza i jača njegove protivnike kroz izjave da se samo talibani doista bore protiv Islamske države", na raspravi pred Odborom za oružane snage u Senatu je rekao zapovjednik američkih snaga u Afganistanu general John W. Nicholson.
"Iran također pruža podršku talibanima, a osim toga, pregovara s afganistanskom vladom o pitanjima vode, trgovine i sigurnosti", dodao je general Nicholson.
Vojni analitičar Fox Newsa, umirovljeni general Jack Keane, tvrdi kako Rusija i Iran opskrbljuju talibane "vojnom tehnikom, pješačkim oružjem, snajperima, minobacačima i eksplozivom".
Ruski stručnjaci ne negiraju kontakte s talibanima, ali su oni politički, a ne vojni. Osim toga, svi su tajno pregovarali s talibanima, koji su imali politički ured u Kataru, a Mulla Omar je 2010. u Njemačku poslao svog izaslanika da pregovara s visokim američkim dužnosnicima.
Der Spiegel tada piše kako je čovjek koji je sletio u zračnu luku u Münchenu u studenom 2010. imao vrlo malo bliskog s normalnim aktivnostima na aerodromu. Iz Perzijskog zaljeva je stigao u zrakoplovu Falcon 900EX njemačke obavještajne agencije BND i njemački dužnosnici su ga odveli u smještaj kojeg je ranije pripremio BND.
Taj čovjek je bio Tayyab Agha i vjerojatno bi bio uhićen kao terorist u Njemačkoj, jer je na popisu talibanskog vodstva. Ali je on stigao kako bi održao najvažniji tajni sastanak, organiziran od strane BND-a i njemačkog ministarstva vanjskih poslova. Taj je sastanak obilježio početak razgovora između talibana i State Departmenta, koji je poslao svoje izaslanstvo u München.
Još u ljeto je BND pokušao pregovarati s Mulla Omarom, vođom talibana. Nijemci su ugostili dva talibanska predstavnika u hotelu Zürich u Münchenu, ali razgovori nisu uspjeli jer se Mulla Omar odbio distancirati od Al-Qaede. Ovo je samo mali dio na dugoj listi kontakata između američkih dužnosnika i talibanskih vođa, koji su se provodili izravno ili preko posrednika.
To su radili i Nijemci i drugi. U proljeće 2010. je Bernd Mützelburg, njemački posebni izaslanik u Afganistanu, prvi je put susreo čovjeka koji je trebao predstavljati talibane i Mulla Omara, Tayyab Agu, kojeg je doveo u Njemačku.
Naravno da SAD i saveznici nisu uspjeli učiniti ništa, jer su se njihovi prijedlozi uvijek svodili na ultimatume, koje talibani nisu prihvaćali. Tako da danas, gotovo 16 godina od invazije na Afganistan, imamo istu situaciju kao na početku. Talibani nisu prisutni u nekoliko najvećih gradova, iako redovito provode vojne upade i terorističke napade diljem zemlje. Drže ogromna područja u Afganistanu, iako često neka napuste da bi zauzeli druga, čime zbunjuju američke "stratege". No, za sve su krivi Rusi i Iranci.
"Rusija, vidjevši uzaludnost američkih vojnih napora, radi na stabiliziranju situacije u regiji kroz političko rješenje", izjavio je čelnik Euroazijskog analitičkog kluba Nikita Mendkovič.
"U tu svrhu je osnovan takozvani Moskovski format, koji uključuje Rusiju, Afganistan, ali i Indiju i Pakistan, jer imaju utjecaj na sukobljene strane. Pakistanska obavještajna služba je dugo podupirala talibane i izravno kontrolira mnoge oružane skupine. Cilj razgovora je postizanje neutralnosti Afganistana u sukobu regionalnih sila i da isključivanje potpore militantima iz trećih zemalja i, što je najvažnije, povratak talibana u pravno područje djelovanja. To je temelj na kojem se održavaju svi kontakti", rekao je Mendkovič.
Kremlj je prisiljen razmišljati što će se dogoditi Afganistanu nakon Sjedinjenih Država. Uostalom, ovo je područje blizu Euroazijske ekonomske unije i ključno je za gospodarski razvoj šire azijsko-pacifičke regije.
Komentar: Jako mi je teško, a vjerujem i mnogima, vidjeti ikakvi tračak nade da će Afganistanu i njegovom narodu biti bolje. No, postoji nekoliko zemalja čija bi pomoć mogla donijeti nadu u bolju budućnost:
- Rusija: Specijalni izaslanik ruskog predsjednika za Afganistan - Zamir Kabulov, izjavio je kako Rusija "dosljedno nudi cjelovito asistiranje" u postojećim sigurnosnim pitanjima. U siječnju ove godine, Rusija je isporučila afganistanskoj vojsci 10 000 jurišnih automatskih pušaka AK-47 zajedno s pripadajućim streljivom. U studenom prošle godine, Rusija je isporučila 57 kamiona KAMAZ u vrijednosti 2,5 milijuna dolara i to bez ikakve naknade. Dodatno, Afganistan je pokazao interes u lipnju ove godine za povećanjem suradnje s Rusijom protiv terorizma. Savjetnik za nacionalnu sigurnost Afganistana, Hanif Atmar, je rekao Sputniku sljedeće: "Razlog zašto sam ovdje je da tražim pomoć od Rusije (za borbu protiv Islamske države). Ruska pomoć je bila iznimno korisna i učinkovita (u borbi protiv terorizma)."
- Iran: Početkom rujna ove godine, afganistanski ministar vanjskih poslova je raspravljao o bližoj sigurnosnoj kooperaciji i zajedničkoj borbi protiv terorizma s Iranom. Afganistanov zapadni susjed je također pomogao u borbi protiv trgovine drogom. A u tijeku je i izgradnja morske luke: "Čini se da Iran prati ruski i kineski primjer te gradi morsku luku u Chabaharu (u partnerstvu s Indijom) na iranskoj obali Arapskog mora, s kojom ne samo da će se omogućiti isporuka iranskih golemih energetskih resursa u Indiju i Aziju, već će se omogućiti i koridor za Afganistan do mora kako bi mogao iskoristiti bilijarde dolara vrijedne mineralne sirovine, koje trenutno ilegalno prisvaja SAD".
- Kina: Afganistan se zajedno s Pakistanom i Tadžikistanom pridružio Kini u vojnom savezu protiv terorista. Savez je poznat pod nazivom Kvadrilateralna kooperacija i mehanizam koordinacije, a obznanjen je u kolovozu ove godine. Također postoje i planovi o konstrukciji novog "Puta svile" od strane Kine, s kojim će se omogućiti "željeznički promet od kineskog grada Kashgara do afganistanskog grada Herata nakon što pruga prijeđe Kirgistan i Tadžikistan, te spajanje s Iranom. Pristup raznim iranskim morskim lukama bi osigurao Afganistanu mogućnost puno većeg izvoza."
Pitanje što učiniti je izazvalo mnogo neslaganja u američkoj upravi. Naravno, neki zbog grešaka žele smijeniti zapovjednika američkih snaga u Afganistanu, generala Nicholsona, a drugi zahtijevaju novu strategiju u najkraćem mogućem roku. Pentagon, kao i uvijek, već ima strategiju. Ali je ona kratkoročna i bez ikakvih izgleda da zemlji donese dugoročnu stabilnost.
"Ne osvajamo rat u Afganistanu i namjeravamo popraviti to situaciju što je prije moguće", rekao je američki ministar obrane James Mattis.
Saveznici su također spremni za bacanje svojih vojnika u afganistanski živi pijesak. NATO je već najavio da je spreman povećati kontingent s dodatnih 3000 do 5000 vojnika. Osim toga, moguće je tražiti dodatne vojnike iz zemalja koje žele surađivati sa Sjedinjenim Državama, na primjer iz Ukrajine, koja se nekako mora iskupiti za optužbe u opskrbu raketnom tehnologijom Sjeverne Koreje.
Formalno, porast vojnika je potreban kako bi se "ojačala borbu protiv terorista i obučila afganistanska vojska". Neformalno, cilj je samo povećati broj trupa u regiji. Neki političari već su podržali povećanje broja vojnika.
"Svaki vojnik u Afganistanu jamči sigurnost američkog teritorija", rekao je senator Lindsey Graham, koji bi, da može, poslao ne pet, nego pedeset tisuća i afganistanske provincije s nekoliko nuklearnih projektila sravnio sa zemljom.
Međutim, stručnjaci su skeptični oko ove opcije. Prema mnogima, ova strategija neće dati brz učinak i trebat će najmanje 3 do 4 godine rata i priprema, neizbježnih gubitak vojnika, pilota i specijalnih snaga. I konačno, riječ je o dodatnoj stavci u vojnoj potrošnji.
Pentagon je spreman promijeniti svoj plan kako bi smanjio najosjetljiviju potrošnju - ljudsku, jer Amerikanci ne vole gledati lijesove svojih vojnika. Zbog toga američka vojska nudi da se njeno osoblje zamijeni s plaćenicima. Moskva je već kritizirala ovu mogućnost.
"Ova odluka neće dovesti do ničega dobrog, zato što će plaćenici jednostavno trčati. Zaposliti ih iz cijelog svijeta za novac. Kako će oni ići u borbu protiv talibana?", istaknuo je Zamir Kabulov, posebni predstavnik predsjednika Putina za Afganistan.
Politolozi nisu oduševljeni ovom idejom. Plaćenici se bore za novac i u stanju su ubiti par stotina talibana, ali nisu obučeni niti žele osvojiti srca i umove stanovništva, a to je jedini ključ uspjeha u afganistanskom ratu. Uostalom, deklarirani cilj Sjedinjenih Država je da afganistanske vlasti same mogu jamčiti vlastiti opstanak.
Međutim, Bijela kuća ima i drugu mogućnost. Jednostavno može odbaciti afganistansku vladu i povući trupe. Naravno, Kabul neće biti prepušten sam sebi i lokalne vlasti će se pokušati spasiti s financijskom pomoći. Ta bi pomoć bila dovoljna da Kabul i opstane neko vrijeme. Naravno, ovaj je plan podržala Rusija.
"Ruska strana nikad nije prisiljavala američke vojnike na povlačenje iz Afganistana. Međutim, zbog činjenice da američka vojska ne može učiniti ništa, neka napusti Afganistan. Kampanja Washingtona u Afganistanu jednostavno nije uspjela", nedavno je rekao Zamir Kabulov.
Talibani su 15. kolovoza uputili službeno pismo Donaldu Trumpu s prijedlogom da "ode iz Afganistana". Prema mišljenju militanata, a to mišljenje dijele i mnogi američki stručnjaci, 16 godina američke hegemonije je Afganistan pretvorilo u najnestabilniju zemlju u pogledu sigurnosti, najkorumpiraniju u smislu uprave i najsiromašniju u pogledu ekonomije.
Talibani sebe smatraju odgovornom silom, sposobnom za povratak reda, iako taj red podrazumijeva i vraćanje u srednji vijek, jer ih je većina zatrovana vehabijskom ideologijom koju je izdašno financirala i promovirala Saudijska Arabija.
Međutim, SAD i dalje odbijaju takvu "velikodušnu ponudu", ali ne zato što im nešto znači hoće li Afganistan živjeti u "demokraciji" ili pod talibanskim režimom.
Naime, odlaskom iz regije SAD gubi tri zračne baze u kojima se nalazi strateško zrakoplovstvo. Osim toga, SAD i NATO gube ionako narušeni ugled, jer su sve zemlje nakon "izvoza demokracije" potonule u kaos i krvoproliće.
Ako bi Washington prvi gubitak nekako i mogao zamaskirati i pomiriti se s njim, potonji je vrlo opasan, posebno u pozadinu korejske krize. Pokazujući nemogućnost rješavanja sigurnosnih problema, a to bi se dokazalo odlaskom iz Afganistana, mnogi bi se zapitali kome NATO uopće može jamčiti sigurnost? Ta bi situacija mogla izazvati nepovjerenje među američkim saveznicima, čak stvoriti preduvjete za raspada NATO pakta.
Najvjerojatnije će se usvojiti izmjena plana Pentagona, koji uključuje povećanu financijsku, vojnu i političku potporu režimu u Kabulu. Sjedinjene Države još nisu sazrele da priznaju vlastiti poraz u kampanji protiv terorizma.
Komentar: Povezano: