Postavlja se pitanje tko je režiser krize u Makedoniji. Hipotetički, postoji više opcija. Prva opcija je da je ukupna kriza u Makedoniji rezultat slabosti, korumpiranosti i dužine vladanja VMRO-DPMNE i konfliktnosti sa opozicionim SDSM. Druga solucija je da "potpis" za političke proteste i alarmiranje albanskog terorizma nose pojedine obavještajne službe susjednih država Makedonije, prije svega Albanije, kao i CIA i BND, koje kontroliraju Balkan. Treća opcija je mješavina prve dvije. Na temelju informacija, dinamika krize u Makedoniji vodi ka padu vlade Gruevskog, ali i pritisku albanskog faktora za federalizaciju države. Situacija u Makedoniji je "trusna". Po ocjeni potpredsjednika Sobranja i bivšeg ministra vanjskih poslova Makedonije, Antonija Milososkog, trenutna sigurnosna situacija u Makedoniji je pod kontrolom, ali ipak je osjetljiva. "Plan je bio da se podjele i izvrše napadi na tim lokacijama. Cilj je bio da se izazove opća panika, da bude žrtava, ukratko, destabilizacija države. Izabrali su da igraju na kartu gdje smo ranjivi, a to su međuetnički i međureligijski odnosi", kaže Milososki.
Mediji prenose informacije da su srpski vojne službe sigurnosti upozorile makedonske službe još u travnju oko mogućnosti eskalacije albanskog terorizma, ali se tim informacijama VBA, u tajnim službama u Skoplju nije davala značajna pažnja. SAD su zainteresirane za Balkan kao realnu ili potencijalnu zonu djelovanja islamskog, ali uvelike albanskog faktora, koji drži Balkan pod tenzijama i kontrolom SAD i NATO. Islamski radikalizam sve više osvaja Balkan i to preko Albanije, Turske, Kosova i BiH. Turska aktualizira neo-osmanizam na Balkanu, širi se u praksi ideja "velike Albanije". Po izvješću australskog Instituta za ekonomiju i mir, sa portala "Biznis insajder", Balkan je rizična zona terorističkih projekcija. U vrhu opasnosti po Europu i Balkan je Kosovo, koje se nalazi na 54. mjestu od 162 zemlje, po opasnosti od različitih oblika terorizma, a od zemalja u okruženju, potencijalna opasnost prijeti Bugarskoj (60. mjesto), Makedoniji (75. mjesto) , dok su ostale zemlje bivše Jugoslavije daleko iza. Srbija (bez Kosova) se nalazi na 89. mjestu, odmah iza BiH i Crne Gore (86. i 87. mjesto), dok se Hrvatska, Albanija i Slovenija ne nalaze u prvih 100. Zapadne obavještajne službe koje kontroliraju Balkan posebno Kosovo, Makedoniju i Albaniju, imaju uvid u djelovanje i strukturu bivše OVK, koja nikada nije ugašena već su dijelovi prevedeni u Kosovski zaštitni korpus, a drugi segmenti u klanovske i partijske paraformacije i strukture mafije Tačija, Haradinaja i Aljbina Kurtija.
Obavještajne zajednice poput CIA ili BND, koje su dobro upoznate sa strukturama albanskog pokreta i OVK, morale su da imaju saznanje o dinamici djelovanja ove ekstremne grupe, koja broji na desetke obučenih i pripremljenih veterana-terorista, koji su više tjedana pripremali teren za terorističku akciju. Posebno je inidikativno da tajne službe Makedonije nisu bile "brifovane" od zapadnih tajnih službi niti su reagirale na mogućnost veće akcije, iako su dobile neke informacije iz Srbije, preko VBA. Teroristička skupina koja je obučena za akcije šireg karaktera imala je svoje "pacovske kanale" u Kumanovu, ali i Preševu, kao i na Kosovu i Albaniji, a moguće je da je imala i podatke i iz insajderskih struktura MUP-a i tajne službe Makedonije.
"Domino efekt" albanskog terorizma i interesa
Državni dužnosnici u Skoplju tvrde da je napad u Kumanovu počinila jedna od najopasnijih kriminalnih skupina s političkim ambicijama u regiji, koja je ušla u Makedoniju s ciljem napada na državne institucije i strateške ciljeve i sa namjerom da izazove strah i nestabilnost. Sve skupine s čijim organiziranjem se neposredno dovodi u vezi Daut Haradinaj, rođeni brat Ramusha Haradinaja i zastupnik njegove stranke u Skupštini Kosova, imale su kao glavnokomandujućeg, Malića Ndrecaja. U napad su bile uključene i skupine iz Makedonije, kojima su zapovijedali Džezair Shaqiri, Skenderbeg Habibi i Dževat Hasani. Oni su sudjelovali i u napadu na makedonsku karaulu Gošnica, na granici s Kosovom u travnju. Pošto su u terorističku akciju umiješane strukture Albanaca is Kosova, albanski premijer Edi Rama i ministar vanjskih poslova Kosova, Hashim Thaci, otkazali su najavljenu posjetu Makedoniji. Prema ranijoj najavi, Rama i Thaci trebalo je da se sastanu s čelnicima vodećih političkih formacija makedonskih Albanaca - čelnicima Demokratske unije za integraciju (DUI) Ali Ahmetijem i Demokratske stranke Albanaca (DPA) Menduhom Thacijem. Posljednjih nekoliko mjeseci i iz Prištine i iz Tirane stižu prijetnje oko potrebe stvaranja "prirodne" ili "Velike Albanije". Ako sagledamo da su vođe razbijene terorističke skupine, Dene Shehu i Beg Rizaj, bili tjelohranitelji čelnika vladajuće makedonske stranke Demokratske unije za integraciju, Alija Ahmetija, i haškog optuženika Ramusha Haradinaja, onda je riječ o vidu političke zavjere i pripremanja građanskog i etničkog sukoba koji urušava , ne samo Makedoniju, već širi sukob u regiji, prije svega prema Srbiji na jugu, u općinama Preševo i Bujanovac. Radikalne stranke, prije svega Haradinaja, i pokret Samoopredeljenje, prave okvir za destabilzaciju Kosova s opasnim zaoštravanjem prema srpskim zajednici i "miniranju" Briselskog sporazuma Srbije i Prištine.
Sa druge strane, otvara se pandorina kutija albanskih ciljeva na jugu Srbije, što može utjecati na destabilizaciju Srbije. Upravo zbog toga država Srbija angažira snage MUP-a, žandarmerije i Vojske Srbije na zaštiti granica i sigurnosti Srbije. U slučaju Makedonije, strane službe, koje imaju precizne podatke o ekstremistima s Kosova, nisu alarmirale makedonske vlasti, što je izazvalo ugrožavanje sigurnosti Makedonije. Postoji mogućnost da na Kosovu, Albaniji i u Makedoniji djeluju još neke skupine terorista, povezane s albanskom mafijom i nekim drugim interesima, koji mogu dodatno djelovati. Isto to vrijedi i u Srbiji, na jugu, u Preševu. Nekome očito ne odgovara stabilnost Balkana. Zato nije ni čudno što lider Liste za prirodnu (veliku) Albaniju, Kočo Danaj, smatra da je došlo vrijeme za ujedinjenje Albanaca.
Pad vlade Makedonije?
Ipak, najveća poruka EU i Zapada je da sadašnja vlada Gruevskog podnese ostavku i pripremi uvjete za prijevremene izbore. Potpredsjednik Europskog parlamenta, Aleksandar Graf Lamsdorf, pozvao je premijera Makedonije, Nikolu Gruevskog, da podnese ostavku kako bi pridonio smirivanju situacije, a skupina veleposlanika pozvala je lidera oporbene SDSM, Zorana Zaeva, da se vrati u parlament i smiri političku strast koja vodi državu u nekontrolisana stanja. Lider Socijaldemokratskog saveza Makedonije (SDSM), izjavio je da će se njegova stranka vratiti u Sobranje kada premijer Nikola Gruevski podnese ostavku. Očigledno je moguć pritisak Zapada na vlast i oporbu da se "zbog balkanske stabilnosti" dogovore oko prijevremenih izbora.
Komentar: Zapad najprije destabilizira situaciju na Balkanu, a onda nudi "riješenje" koje njima odgovara. Klasičan primjer kako funkcioniraju.
George Soros i obojena revolucija u Makedoniji
Zbog aktualne situacije oko Kumanova, Srbija je pojačala sigurnost granice prema Makedoniji, zbog sprječavanja "prelijevanja sukoba". Isto je učinila i Bugarska. "Bugarska vojska je na granici i priprema taktiku za slučaj da se stanje u Makedoniji pogorša", rekao je Borisov u parlamentu u Sofiji. Ta država je spremna, kako je kazao, da u slučaju potrebe primi oko 90.000 Makedonaca koji imaju bugarske putovnice.
Komentar: Pogledajte također: SAD - Rusija, 3. runda: Borba za Makedoniju