Slika
Iz Ministarstva poljoprivrede predlažu da se u Srbiji dozvoli promet genetski modificiranih organizama, iako su deklaraciju "Za Srbiju bez GMO" usvojile skupštine 122 općine u Srbiji. Na 200.000 hektara u Srbiji zasađena je soja koja nije genetski modificirana, što našu zemlju čini najvećim europskim izvoznikom prirodne soje, ali se procjenjuje da je, unatoč restriktivnom zakonu koji ne dozvoljava uzgoj i promet GMO, na privatnim farmama zasađeno oko 5.000 GMO soje.

Nedavno je najavljena izmjena Zakona o genetski modificiranim organizmima kako bi se udovoljilo zahtjevu Svjetske trgovinske organizacije, koja na tome inzistira. Iz Ministarstva poljoprivrede predlažu da se u Srbiji dozvoli promet genetski modificiranih organizama, ali ne i njihovo gajenje.

O izmjeni zakona i štetnom utjecaju GMO Sputnjik je razgovarao s profesorom Poljoprivrednog fakulteta i počasnim profesorom Volgogradskog agrarnog sveučilišta Miladinom Ševarlić.

Da li je izmjena zakona uvjet za prijam Srbije u Svjetsku trgovinsku organizaciju i iz koje zemlje stižu pritisci? - Najveći pritisci stižu iz SAD, što je i očekivano budući da je Amerika centar u kome se nalazi najveća GMO kompanija. Ne radi se o tome da Svjetska trgovinska organizacija zahtjeva slobodu prometa GMO, ona zapravo zahtijeva slobodu svih proizvoda za koje ne postoji zabrana prometa. Zemlje EU koje su i članice Svjetske trgovinske organizacije imaju dva pristupa glede GMO. Jedan se odnosi na promet, a drugi se odnosi na uzgoj. Promet je dozvoljen uz obavezno obilježavanje i naznaku da se radi o proizvodima koji su bazirani na temelju genetski modificiranih organizama. Što se tiče zabrane uzgoja, donedavno je postojala suglasnost na razini EU o zabrani uzgoja. Međutim, zbog komplicirane procedure ukidanja te zabrane, SAD su bile nezadovoljne. Novi predsjednik Europske komisije Jean Claude Juncker, koji je prije toga bio ministar financija Luksemburga i koji je štitio velike multinacionalne kompanije od obveze plaćanja poreza, sada je pod pritiskom Amerike izdejstvovao da se unutar EU zajedničko odlučivanje uz potpunu suglasnost svih 28 država-članica o tom pitanju, zamijeni pojedinačnim odlučivanjem svake države članice. I sada je lakše postići cilj, vršeći pritisak na svaku državu pojedinačno.

Da li postoje znanstveni dokazi o štetnom utjecaju GMO? - Postoje brojni dokazi, a navešću posljednji i najznačajniji. Istraživački tim iz Francuske je 2012. godine uradio dvogodišnje ispitivanje. Analiza je vršena na četiri generacije eksperimentalnih štakora, ispitivan je utjecaj genetski modificiranog kukuruza. Konstatirano je da u drugoj generaciji dolazi do promjene na unutarnjim organima, u trećoj generaciji dolazi do značajnog porasta broja jedinki koje imaju rak, au četvrtoj generaciji posljedica je besplodnost životinja, unatoč njihovom vrlo lakom načinu razmnožavanju u prirodi. A pošto je čovjek na vrhu lance prehrane, sve ono što zadesi biljke i životinje, neminovno će zadesiti i ljude.

U kojoj mjeri se u Srbiji poštuje Zakon o genetski modificiranim organizmima, da li se u našoj zemlji gaje GMO biljke? - Zakon se deklarativno poštuje, a jednim dijelom se i ne provodi jer je u Srbiji prisutan nezakoniti uzgoj genetski modificirane soje oko pet tisuća hektara. To je procjena na bazi uzorka koji je utvrdila republička poljoprivredna inspekcija. GM soja se uzgaja na privatnim parcelama i uglavnom završava u proizvodima kojima se hrani perad, svinje i tovna junad. Što se tiče Zakona o GMO, on se u Srbiji ne poštuje, kao što se ne poštuju i mnogi drugi zakoni. Poljoprivredna inspekcija je vrlo tolerantna prema onima koji nezakonito uzgajaju GM soju. Nikada do sada nisu objavljena imena poljoprivrednika koji krše zakon, ministarstvo nikada nije objavilo odluku da će prekršitelje izbaciti iz sustava subvencija za registrovana poljoprivredna gazdinstva. Inspekcija se također ograđuje da je u njihovoj nadležnosti samo podnošenje prijave, a da sudovi pokreću postupke i donese odluke. I ja do danas nisam čuo da je objavljena i jedna presuda protiv poljoprivrednika koji krše zakon. Primjenjivane su sporadično samo minorne prekršajne kazne od 20.000-50.000 dinara. U Hrvatskoj su recimo kazne pet do sedam puta veće nego u Srbiji. Inače, gajenjem GMO sjemena kontaminira se i okolno zemljište, okolne parcele, dolazi do vrlo velike kontaminacije vodotoka, biljaka, odnosno kompletnog biodiverziteta uključujući i životinje. Naročito korištenjem totalnog herbicida ROUNDUP, koji sadrži kancerogeni sastojak glifosat. Postoji čak i film o štetnom utjecaju glifosata na kome se vidi kako zec koji je pretrčao preko parcele zaprašene herbicidom koji sadrži glifosat, umire u najstrašnijim mukama. Inače, Svjetska zdravstvena organizacija je nedavno potvrdila da je glifosat potencijalno kancerogen.

Interesantno je da i pored restriktivnog zakona u Srbiji već godinama djeluje tvrtka "Monsanto". Čime se oni bave na teritoriju Srbije? - "Monsanto" je svjetski gigant koji proizvodi agrohemikalije uključujući i zloglasni ROUNDUP herbicid koji sadrži glifosat, zatim proizvodi GM sjeme, ali i sjeme koje nije genetski modificirano, a također se bave i proizvodnjom farmaceutskih lijekova. U Srbiji oni službeno trguju sjemenom koje nije genetski modificirano.

U Srbiji, pored zakona koji je na snazi, mnoge općine su se izjasnile protiv GMO usvajanjem deklaracije "Za Srbiju bez GMO" - Deklaraciju "Za Srbiju bez GMO" usvojile su skupštine općine 122 grada u Srbiji. I sve različite političke opcije od Vranja do Subotice jednoglasno su bile za usvajanje deklaracije. Na taj način je praktično osigurano plebiscitarno administrativno izjašnjavanje, jer se radi o skupštinama općina, a ne o nevladinim organizacijama. I pitam se kako će sada i na temelju čega zastupnici izmijeniti zakon o GMO. Imaju li moralno pravo i demokratski kredibilitet da eventualno podrže izmjenu ovog zakona.