Znanstvena služba Bundestaga: Američki, Francuski i udar Velike Britanije na Siriju je bio kršenje međunarodnog prava
Znanstvena služba njemačkog Bundestaga je na zahtjev ljevičara stranke Die Linke analizirala napad Sjedinjenih Država, Velike Britanije i Francuske na Siriju i priznala je da se radilo o kršenju međunarodnog prava, piše njemački dnevnik Die Welt. Od tri zemlje koje su sudjelovale u vojnoj agresiji, koju je deklarativno podržala i Njemačka, samo je Velika Britanija svoje postupke pokušala opravdati na pravnoj osnovi. Međutim, stručno mišljenje resorne službe Bundestaga je da su argumenti Londona neuvjerljivi.

"Upotreba vojne sile protiv strane države kako bi se istu kaznilo za kršenje međunarodne konvencije kršenje je međunarodnog prava koje brani uporabe sile", dio je stručnog izvješća od 11 stranica koje je sastavljeno na zahtjev stranke Die Linke.

Pravna obrazloženja Velike Britanije, koja je vojnu odmazdu pravdala kao reakciju na hipotetsku uporabu kemijskog oružja armije predsjednika Bashara Al-Assada, dokument je proglasio "neuvjerljivima".

Britanska je strana inzistirala da međunarodni zakon u iznimnim slučajevima dopušta takve mjere kako bi se okončale patnje ljudi, objašnjava Die Welt.

Međutim, prema znanstvenicima Bundestaga, za takve akcije uopće nije bilo preduvjeta, ističe Die Welt.

Osim toga, znanstvena služba njemačkog parlamenta smatra upitnu tvrdnju "da su vojni udari zapravo prikladni kako bi se spriječile daljnje patnje ljudi, pogotovo ako uzmete u obzir vjerojatne buduće žrtve sirijskog sukoba".

Njemački dnevni list podsjeća da su udari protiv Sirije provedeni bez dopuštenja Vijeća sigurnosti Ujedinjenih naroda u kojem Sirija, uz druge države, ima podršku i Rusije.

Njemačka nije sudjelovala u vojnom napadu, ali je kasnije pružila političku podršku svojim ključnim saveznicima iz NATO pakta. Njemačka vlada parlamentu i javnosti nije dala obrazloženje po kojoj je pravnoj osnovi tako postupila.

Od svih zemalja sudionica, samo je Velika Britanija svoje sudjelovanje u napadu pravdala s gledišta međunarodnog prava.

Međutim, nakon napada na Siriju je i u Velikoj Britaniji došlo je do spora oko toga je li premijerka Theresa May prije početka vojne operacije trebala zatražiti mišljenje parlamenta. Njeno objašnjenje je da je odluku donijela sama, jer je bilo potrebno djelovati brzo.

"Ipak, razlog može biti taj da premijerka nema većinu u parlamentu ", kaže Die Welt, što je bio slučaj kada je bivši premijer David Camerom isti prijedlog pred parlament iznio 2013. i većina zastupnika je bila protiv vojne intervencije u Siriji.

Kada su napali Siriju, SAD su koristile krstareće projektile "Tomahawk", koji su lansirani s bombardera i ratnih brodova. Britanski i francuski zrakoplovi koristili su krstareće projektile tipa Storm Shadow, a Francuska je koristila nove projektile s ratnih brodova.

Die Welt podsjeća i da su dva neeksplodirana krstareća projektila pala u ruke ruske vojske, iako je točnije da ih je pronašla sirijska vojska i predala ruskim kolegama. Oružje je poslano u Rusiju, gdje će ih istražiti stručnjaci ruske vojske, piše Die Welt, pozivajući se na svoje izvore u njemačkom Bundeswehru.


Ruski vojni stručnjak Aleksej Leonkov kaže kako će se sada moći odrediti dizajn projektila i da ruske stručnjake naviše interesira elektronika, odnosno računalna tehnologija kojom se određuju koordinate cilja i kako se cilj definira vizualno.

Izvor: Die Welt