"To je jedan od naših ključnih prioriteta nacionalne sigurnosti. Neću reći da se radi o definitivno nultoj stopi, ali naša je odluka da nikoga nećemo izuzeti", upozorio dužnosnik State Departmenta koji j e dao priopćenje za medije.
Na pitanje hoće li sve zemlje morati ukinuti uvoz nafte do 4. studenoga, odgovorio je potvrdno.
Taj je diplomat posjetio brojne europske i azijske zemlje, a uskoro odlazi u Kinu i Indiju kojima će postaviti jednake zahtjeve, iako su ove dvije zemlje već poručile kako se neće pridržavati sankcija i sklapaju aranžmane s Teheranom o isplatama u nacionalnim valutama u eurima.
"Tražit ćemo od Kine i Indije da njihov uvoz nafte iz Irana padne na nulu", inzistirao je i precizirao da smanjenje mora početi odmah, kako bi bilo potpuno prekinuto 4. studenoga.
Podsjetimo, američki predsjednik Donald Trump je 8. svibnja najavio povlačenje iz nuklearnog sporazuma kojeg je s Iranom 2015. sklopilo šest svjetskih sila i kojim se osiguralo da Iran ne stekne nuklearno oružje, nego da nuklearni energiju može koristiti u civilne svrhe i pod nadzorom Međunarodne agencije za atomsku energiju (IAEA).
Trumpova administracija je u suradnji s Izraelom, dijelom i Saudijskom Arabijom, ocijenila "kako je sporazum loš, jer u njemu nije predviđen mehanizam za otkrivanje i kažnjavanje prijevara, kao i da ne pokriva razdoblje nakon 2025. godine".
Washington je ponudio alternativu i novi sporazum, prema kojem bi se Iran morao odreći vojnog balističkog programa, prihvatiti proširenje mandata međunarodnih inspektora na veći dio iranskih vojnih objekata koji nikada nisu imali veze s nuklearnim programom i druge uvjete koje je Teheran, sasvim razumljivo, odbio.
Nakon toga je Washington potvrdio uvođenje svih američkih sankcija koje su bili ukinute tim sporazumom, uključujući i sekundarne sankcije koje zahvaćaju strane kompanije koje i dalje budu surađivati s Teheranom.
© valdaiclub.comAmeričke, europske i sankcije Ujedinjenih naroda
Rusija, Indija, Kina, Europska unija, ali i Ujedinjeni narodi, kao sudionici iranskog nuklearnog sporazuma, nisu se pridružili američkoj odluci o sankcijama, ali kompanije koje posluju u Sjedinjenim Državama ili tamo imaju imovinu su u strahu od odmazde počele napuštati iransko tržište. Međutim, upitno je koliko će ove prijetnje zaista pogoditi Iran, koji pod sankcijama živi desetljećima.
Osim toga, Iran ne izvozi naftu i rafinirane proizvode u SAD, nego najvećim dijelom u Aziju i Pacifik (80%) i Europu (20%). Moguće je da EU popusti pred američkim prijetnjama, što znači da bi oko 400 000 barela dnevno iranskog izvoza i proizvodnje bilo izloženo riziku, a ograničeni pristup kapitalu i tehnologijama bi dodatno mogao zaustaviti budući rast proizvodnje energenata Irana. No, udio kojeg je Total imao u plinskim poljima Južni Pars je već uzela Kina, što znači nastavak radova na ovom najvećem plinskom polju na svijetu.
Što se tiče cijena, skupina OPEC+ je postigla sporazum kojim će nadoknaditi eventualni manjak isporuka nafte iz Irana i to po modelu kojim će kontrolirati cijene nafte na svjetskom tržištu, zbog čega američki Kongres priprema novi zakon o sprečavanju monopola protiv skupine zemalja izvoznika nafte, prema kojem bi američki sudovi mogli zamrznuti i oduzeti imovinu u Sjedinjenim Državama onih zemalja i kompanija koje sporazumno diktiraju svjetske cijene nafte "na štetu Sjedinjenih Država".
Azijske rafinerije će bez sumnje nastaviti kupnju iranske nafte, a kapital azijskih državnih naftnih kompanija bi na kraju mogao nadoknaditi i ublažiti ograničenja u priljevu novčanih sredstava. Iako se razmatrao i scenarij o vraćanju sankcija Ujedinjenih naroda, on za sada ne izgleda ostvariv, obzirom na veto kojeg bi u Vijeću sigurnosti gotovo sigurno uložili Rusija i Kina.
Ako pogledate spisak sankcioniranih svjetskih zemalja od strane Sjedinjenih Država i Europske unije, čak i Ujedinjenih naroda, koji uglavnom uvode embargo na izvoz oružja, osim slučaja Sjeverne Koreje, onda je primjetno koliko široko se koriste sankcije i nametanja embarga u ostvarivanju geopolitičkih interesa Washingtona i njegovih vazala, koji prije ili kasnije popuste pred pritiskom.
Ovdje je lista sankcioniranih zemalja od strane Sjedinjenih Država, EU i Ujedinjenih naroda, uz napomenu da UN sankcije ne uvodi, osim ako određena zemlja ne krši međunarodno pravo ili ako u njoj traju oružani sukobi i u pravilu se usvoji embargo na izvoz oružja u ratne zone.
Komentar: Budući da je energetsko tržište tako nestabilno, a padom utjecaja Sjedinjenih Država, Trump je vjerojatno izabrao borbu na međunarodnoj sceni u kojoj neće pobijediti ... osim ako je ova mjera namjenjena daljem distanciranju SAD-a od ostatka svijeta.