Obrat je došao nakon iznošenja dokaza od strane vlade u Caracasu kako su Guaido i njegovi suradnici prisvojili desetine, prema nekim istragama čak stotine milijuna dolara od novca koji je bio namijenjen financiranju vojske i društvenih skupina da podrže "demokratsku revoluciju".
Nakon svega je Njemačka odlučila poduprijeti i priznati legitimnu vladu Nicolasa Madura i ponovno uspostaviti diplomatske odnose s Venezuelom.
To se događa nakon što je njemački veleposlanik u ožujku ove godine protjeran iz latinoameričke zemlje zbog uplitanja u njene unutarnje poslove.
"Venezuela signalizira početak procesa normalizacije diplomatskih odnosa s Njemačkom. Predsjednik Nicolas Maduro odobrio je povratak veleposlanika Daniela M. Krienera u zemlju kako bi se izgradio program od obostranog interesa i na temelju uzajamnog poštovanja", kazao je ministar vanjskih poslova, Venezuele, Jorge Arreaza, preko svog Twitter računa.
U priopćenju kojeg je izdao čelnik diplomacije, nacionalna vlada iz Caracasa je priopćila kako je povratak njemačkog veleposlanika dogovoren u Berlinu, na sastanku venezuelskog zamjenika ministra za Europu Yvána Gila i direktorice odjela za Latinsku Ameriku i Karibe ministarstva vanjskih poslova Njemačke, Marian Schuegraf.
Dan ranije se Arreaza u Madridu sastao s s ministrom vanjskih poslova Španjolske Josepom Borrellom.
Tijekom sastanka su diplomati ocijenili postojeće odnose između dviju zemalja i podijelili interes za napredovanjem na putu dijaloga kao jedinim načinom za jamčenje prosperiteta Venezueli.
U tom smislu, španjolski ministar vanjskih poslova Josep Borrell je izrazio svom venezuelanskom kolegi Jorgeu Arreazi čvrstu potporu svoje zemlje u procesu dijaloga koji se odvija u Oslu, u Norveškoj, jer je njegovo mišljenje da ova opcija predstavlja "najbolju alternativu" za rješavanje političkog sukoba kroz kojeg prolazi Venezuela.
Posljednji sastanak venezuelanskog i španjolskog ministra vanjskih poslova održan je u rujnu 2018. u okviru 73. sjednice Ujedinjenih naroda.
Jorge Arreaza, ministar vanjskih poslova Venezuele
Dok je bio u Rimu, ministar Arreaza je odgovorio na pitanje novinara o krađi "donacija" od strane Juana Guaidoa. Prema dokazima koje je iznio venezuelanski ministar komunikacija Jorge Rodriguez, klika Guaidóa ukrala je tri milijuna dolara samo s koncerta "Venezuela Live Aid" održanog u kolumbijskoj Cucuti 22. veljače. Nekoliko je sudionika zatražilo natrag njihove donacije od više milijuna dolara.
Među 70 milijuna dolara ukradenih od venezuelanskog naroda blokadom američke tvrtke Citgo, kao i ostatkom "donacija", samoproglašeni i njegovi lopovi su "priskrbili" 486 milijuna dolara.
U javnom priopćenju je Guaidó naveo i novac kojeg su dobili od europskih vlada. Italija je, kazao je, dala dva milijuna eura. Nije ni malo za zemlju s više od 5 milijuna ljudi koji žive u apsolutnom siromaštvu i koja tvrdi da se "urušava" zbog iskrcavanja 40 migranata. Koliko je škola i koliko bolnica moglo biti restrukturirano i gdje je otišlo tih dva milijuna eura? Je li netko pitao samoproglašenu upravu i njegovu bandu za ove podatke?
SITUACIJA U LATINSKOJ AMERICI
Prije početka prve sjednice 49. skupštine Organizacije američkih država (OAS) u Kolumbiji, glavni tajnik ove organizacije koja u pravilu polaže račune Washingtonu, Luis Almagro, rekao je da je jedan od ciljeva sastanka zemalja članica bio povećati pritisak i izolaciju protiv vlade Nicolas Madura, pa čak i usvajanje sankcija koje nije naveo.
Zbog toga su neka izaslanstva izrazila negodovanje, kao i zbog dolaska delegacije koju je predvodio Julio Borges u ime izmišljenog "predsjednika" Juana Guaidóa. Glavnu podršku je Julio Borges, naravno, dobio od Sjedinjenih Država i njihovi satelita u Kolumbiji, Peruu, Argentini, itd.
Da ne spominjem da se Venezuela zapravo povukla iz Organizacije američkih država u travnju 2017., tako da je venezuelanska delegacija uličara iz istočnog Caracasa bio još jedan neuspjeli diplomatski manevar "antichavizma", koji u očima regionalne zajednice pokušava prisvojiti funkcije države.
Delegacije Kariba, Meksika i Bolivije prosvjedovale su zbog toga, a Urugvaj se jednostavno povukao sa Skupštine OAS-a.
Tijekom zasjedanja je zamjenik ministra vanjskih poslova, Ariel Bergamino, izjavio: "Urugvaj smatra da je pokušaj nametanja priznanja za legitimnog predstavnika Venezuele tog izaslanstva ništa manje nego podčinjavanje zakonitosti OAS-a i stoga ne možemo biti protiv akcija takve prirode".
Dodao je: "Povukli smo se s ovog sastanka, ali ne i iz Organizacije američkih država."
U svakom slučaju, potpora Guaidou pada, a što je važnije, više ga za ozbiljnu zamjenu Maduru ne vide ni akteri u globalnoj političkoj areni kao što je Njemačka, čiji stav o mnogim stvarima u EU može biti presudan.
Twitter / J. Aarreaza
Komentari čitatelja
na naše novosti