Na stolu je i mogućnost da se Rijad priključi na izraelski naftovod Eilat-Ashkelon, strateški za Saudijsku Arabiju, koja bi na taj način mogla izvoziti naftu u Europu i na druga tržišta koja izbjegavaju Hormuški tjesnac zbog napetosti između Sjedinjenih Država i Irana.
"Stvar je od obostranog interesa", ovim je riječima Kara opisao mogući dogovor s Rijadom.
Izrael je otkrio ogromne količine plina u svojim teritorijalnim vodama, ali trenutno nije u mogućnosti u potpunosti iskoristiti svoj potencijal. Iako su potpisali ugovore s komercijalnim partnerima u vrijednosti od 25 milijardi dolara, više od 80 posto njegovih rezervi i dalje je neiskorišteno.
Komentar: Više na temu plina u Mediteranu: F. W. Engdahl: Ne treba kristalna kugla da se vidi da su budući geopolitički energetski sukobi u istočnom Mediteranu unaprijed programirani
Na tom bi planu Saudijska Arabija mogla biti idealan partner za cionistički entitet. Saudijska Kraljevina je u sljedećem desetljeću planirala uložiti 160 milijardi dolara u prirodni plin. Iako jedan od vodećih svjetskih izvoznika nafte, Rijad sada kreće prema tržištu prirodnog plina što bi moglo smanjiti ovisnost zemlje od crnog zlata i tako ojačati njegovu težinu u svijetu .
Ovakvi veliki projekti zahtijevali bi formalizaciju diplomatskih odnosa između dviju zemalja, bez obzira na nepopularnost Izraela u arapskom svijetu zbog palestinskog pitanja.
U tom smislu je bilo presedana, iako neuspješnih. Godine 2016., nakon potpisivanja sličnog ugovora o prodaji prirodnog plina između Izraela i Jordana, masovni protesti su preplavili ulice Amana, izrazivši snažno protivljenje bilo kakvom sporazumu s Izraelom.
PREMA ODMRZAVANJU ODNOSA
Međutim, prema Ayoobu Kari, podrška arapskih zemalja palestinskom pitanju bila bi samo "fasada", dok u stvarnosti iste ze države rade na jačanju vojnih i ekonomskih odnosa s Izraelom kako bi se suprotstavile Iranu.
Sigurno je, međutim, da će, ukoliko bude finaliziran, sporazum između Saudijske Arabije i Izraela predstavljati važan korak ka normalizaciji odnosa dviju zemalja, uz neizbježne posljedice na šahovskoj ploči Bliskog istoka.
Na službenoj razini Saudijska Arabija i Izrael nemaju diplomatske odnose i Rijad formalno ne priznaje postojanje države Izrael. Posljednjih godina, međutim, odnosi su se zatoplili.
Već u 2017. godini dvije su zemlje vodile pregovore za potpisivanje ekonomskih sporazuma. Sljedeće godine, prema izraelskim izvorima, Rijad je planirao kupiti izraelski obrambeni sustav Iron Dome kako bi se obranio od raketnih napada Huti boraca na svoj nacionalni teritorij.
"Tajne odnose" između Izraela i Saudijske Arabije službeno je potvrdio izraelski ministar energetike Yuval Steinitz, koji je u studenom 2017. godine razloge za to naveo upravo u zajedničkom rivalstvu protiv Irana.
Obje zemlje smatraju Iran glavnom prijetnjom na Bliskom istoku i zabrinute su što Teheran širi svoj utjecaj u regiji, čak i izravnom intervencijom, kao što je slučaj u Siriji i Iraku, ali i putem svojih saveznika, na primjer, u Libanonu i Jemenu.



Komentar: Po katarskom dnevnom listu Al-Sharq čini se da zakulisano "prijateljstvo" Izraela i Saudijske Arabije traje ipak nešto duže: Saudijska Arabija potaknula okupaciju Jeruzalema: Katar otkriva tajne veze Rijada i Tel Aviva još od 1966 (2017.)