boris johnson
© standard.co.uk
Otkako je Boris Džonson preuzeo funkciju novog britanskog premijera pre tri nedelje, vodio je intenzivne telefonske razgovore sa američkim predsednikom Donaldom Trampom, navodi se u medijskim izveštajima. Priča se da je u hvaljenim "specijalnim odnosima" između SAD i Velike Britanije pronađen novi žar. Međutim, ovaj navodni specijalni savez nikada nije funkcionisao na ravnopravnim osnovama. Sve se svodi na to da Velika Britanija izvršava naređenja svog gospodara iz Vašingtona. Stoga kad se ove dve zemlje međusobno tapšu po leđima, to znači potencijalnu nevolju za ostatak sveta zbog zloupotrebe moći od strane Vašingtona i njegovog poslušnog britanskog lakeja.

Intenzitet obnovljne usklađenosti između Vašingtona i Londona doprineo je da Trampov savetnik za nacionalnu bezbednost Džon Bolton ove nedelje poseti britansku prestonicu. Tokom dva dana Bolton je imao mnoštvo sastanaka sa najvišim zvaničnicima u Džonsonovom kabinetu sastavljenom od bregzit "tvrdolinijaša". To je navodno bila najviša američka delegacija u Velikoj Britaniji otkako je Džonson preuzeo funkciju u Dauning stritu broj 10 23. jula.

IZNUĐENO DODVORAVANjE

Protekle nedelje, novi britanski ministar spoljnih poslova Dominik Rab boravio je u Vašingtonu, gde ga je u Beloj kući dočekao Tramp. Rab je nakon toga entuzijastično otkrio medijima kako je američki predsednik bio "oduševljen" zbog planova Borisa Džonsona o besporazumnom napuštanju Evropske unije 31. oktobra. To je opcija takozvanog "tvrdog bregzita".

Očekuje se da će Džonson kasnije tokom ovog meseca imati svoj prvi sastanak sa Trampom u svojstvu britanskog premijera, tokom samita G7 koji će biti održan u Bijaricu, u Francuskoj. Tramp je očekivano pohvalio Džonsona kao novog britanskog lidera, posebno hvaleći njegovo tvrdo držanje prema EU po pitanju uslova razlaza. Američki predsednik imao je bahat odnos sa bivšom premijerkom Terezom Mej i često je bio oštar prema njenom predloženom "mekom" bregzitu koji uključuje prelazni carinski i trgovinski sporazum sa evropskim blokom.

Trampov prezir prema EU je u skladu sa mišljenjem Borisa Džonsona i njegovog kabineta koji se zalaže za "tvrdi" bregzit. Džonsonov kabinet u Dauning stritu i njegovi odani sledbenici, poput Dominika Raba i bregzit-planera Majkla Gouva, zalažu se za nagli izlazak u kojem Velika Britanija neće imati nikakave prelazne trgovinske odnose sa EU. Ona će, umesto toga, preći na pravila Svetske trgovinske organizacije kao samostalna trgovinska članica.

To je delimično razlog zašto se Džonson i njegova vlada uporno dodvoravaju Trampovoj administraciji. London mora da bude u milosti Bele kuće kako bi uspeo da isposluje američko-britanski trgovinski dogovor kao zamenu za EU, koja je do sada bila najveće britansko tržište za uvoz i izvoz.

Budući da nekoliko analiza ukazuje da će se Velika Britanija suočiti sa ekonomskim turbulencijama u slučaju tvrdog bregzita, Džonson se očajnički oslanja na Trampa da bi pronašao trgovinsku "žilu kucavicu" za Veliku Britaniju. To akutno oslanjanje Velike Britanije na Vašington čini Džonsona još podložnijim američkim zahtevima u odnosu na druge britanske premijere.
Američki gospodar već sada diktira uslove kako London treba da igra. Kad je ministar spoljnih poslova Dominik Rab pozvan u Belu kuću protekle nedelje, dve glavne teme razgovora na predsednikovoj agendi bile su "trgovina" i "bezbednost". To spajanje sugerisalo je da će mu biti ispostavljen zahtev quid quo pro (usluga za uslugu, prim. prev.). Zatim je britanski diplomata imao sastanke sa državnim sekretarom Majkom Pompeom i Džonom Boltonom. Rečeno je da su razgovarali o Iranu i Hongkongu.

Bolton je ove nedelje u Londonu naglasio vezu između trgovinskih pregovora sa Velikom Britanijom nakon bregzita sa pitanjima međunarodne bezbednosti. Međutim, američka strana povećava "cenu" za Veliku Britaniju ukoliko želi da dobije pomoć u vidu trgovinskog sporazuma sa SAD. Bolton je snažno naglasio želju Bele kuće da Velika Britanija zauzme mnogo oštriji stav prema Iranu u Persijskom zalivu, ali i prema Kini, u skladu sa američkim zahtevima.

BULDOG ĆE LAJATI I REŽATI

Smatra se da taj oštriji stav o kojem govori Bolton podrazumva da britanska mornarica rasporedi dodatne brodove da patroliraju sa američkom mornaricom u misiji pomorskog pokazivanja snage Iranu. Bivši britanski ministar spoljnih poslova Džeremi Hant, koga je Džonson porazio u unutarstranačkom nadmetanju, zalagao se za formiranje evropske pomorske misije koja će omogućiti bezbedan prolaz trgovačkim brodovima u Zalivu. Sada, međutim, Džonosnov kabinet šalje svoju mornaricu sa Amerikancima. A Bolton diže ulog za Britaniju kako bi je podstakao da pokaže mišiće. Podrazumeva se da Bolton traži od Velike Britanije da odstupi od stava EU po pitanju podrške međunarodnom nuklearnom dogovoru sa Iranom. Ako Velika Britanija odstupi od Zajedničkog sveobuhvatnog plana akcije (JCPOA), što Trampova administracija izgleda od nje zahteva, to će potkopati evropsku poziciju po pitanju podrške JCPOA i ohrabriti politiku "maksimalnog pritiska" Vašingtona prema Teheranu. To će, zauzvrat, dovesti do opasne eksalacije tenzija prema vojnom sukobu.

Još jedna "cena" koju Vašington želi da naplati Velikoj Britaniji u zamenu za trgovinski sporazum posle bregzita jeste obećanje da će se London priključiti američkim sanckijama Huaveju. Trampova administracija zahteva da Džonsonova vlada otkaže planove za partnerstvo sa Huavejem u postavljanju napredne telekomunikacione infrastrukture širom Velike Britanije. Vašington tvrdi da su njegove primedbe na kinesko prisustvo u Velikoj Britaniji i Evropi motivisane zabrinutošću za "nacionalnu bezbednost". Vašington takođe želi da Velika Britanija zauzme kritičniji stav prema Kini zbog višenedeljnih protesta u Hongkongu. Peking je već osudio "mešanje" u svoja unutrašnja pitanja od strane Vašingtona i Londona. Tako da odnosi postaju još osetljiviji.

Sve ovo znači da je Velika Britanija spremna da sledi imperijalističku spoljnu politiku Vašingtona čak i više nego što je to slučaj u uobičajenim okolnostima. Angloamerička osovina je odgovorna za brojne zločinačke ratove na Bliskom istoku i bezbroj drugih podvala. Vašington i London su zajedno radili na eskalaciji neprijateljstva i tenzija sa Rusijom.

Sa beskrupuloznim Džonsonom kao premijerom i očajničkom postbregzitovskom potrebom Britanije za američkim ekonomskim uslugama, britanski buldog neće samo pažljivo slušati glas svog gospodara. On će i gristi i lajati kako bi ga zadovoljio. A to je loš znak za stanje međunarodnih odnosa i mir u svetu.
Finian Cunningham je bivši urednik Strategic Culture Foundation i kolumnista velikih novinskih organizacija. Opširno je pisao o međunarodnim odnosima, a članci su mu bili objavljivani na nekoliko jezika.
Preveo Radomir Jovanović