švedski vojnik
Švedska vlada predložila je produženje roka svog vojnog kontingenta u Iraku, ali takva bi odluka mogla uvući Stockholm u regionalnu igru velikih sila, pišu Rolf Andersson, Anders Björnsson i Lars-Gunnar Liljestrand u svom članku za list Svenska Dagbladet.

Prema njihovim riječima, obzirom na to da su snage proameričke koalicije u regiji raspoređene na vrlo sumnjivim osnovama, a švedske trupe su u nepotrebnom riziku, njihova prisutnost na Bliskom istoku ne odgovara nacionalnim interesima zemlje.

Švedska vlada podnijela je parlamentu prijedlog za produženje boravka švedskih trupa u Iraku u sklopu operacije pod američkim patronatom. To znači da Švedska od ovog trenutka postaje sudionik u širem sukobu na Bliskom istoku, koji je turskim napadom na Siriju ušao u novu, aktivnu fazu.

"Veza sa Sirijom je očigledna i opasna", u svom članku za list Svenska Dagbladet pišu Rolf Andersson, Anders Björnsson, i Lars-Gunnar Liljestrand, urednici koji zagovaraju nesvrstanost Švedske u vojnim blokovima.

Štoviše, koalicija nema mandat za održavanje mira od Vijeća sigurnosti Ujedinjenih naroda. Sjedinjene Države i Rusija nisu bile zainteresirane za njega, što je omogućilo tim zemljama da štite vlastite interese. Istovremeno, švedska vlada odgovara na poziv Iraka iz 2014. godine, smatrajući to legitimnim opravdanjem za sudjelovanje u operaciji, što je vrlo dvojbeno i ne opravdava sudjelovanje Švedske u igri velikih sila.

U regiji su intervenirale obje velike sile. Američka koalicija u Iraku i Siriji, dok je Rusija samo u Siriji. Istodobno, nastavljaju autori, Rusija je dobila poziv sirijske vlade, izgleda vrlo opravdano, dok je američka koalicija intervenciju izvela ilegalno i bez poziva.

Koalicija sponzorirana od SAD-a pokrenula je zračne napade u Siriji, ne samo radi uništavanja ISIL-a i drugih terorističkih skupina, već i zbog borbe protiv sirijske vlade. Sjedinjene Države podržale su razne grupe, uključujući islamske fundamentaliste, koje su pokušale svrgnuti vladu u Damasku, pišu švedski novinari.

Nakon neuspjelih pokušaja pronalaska pouzdane alternative sirijskoj vladi, Sjedinjene Države odlučile su podržati Kurde na sjeveru Sirije. Iako se Washington sada odrekao te strategije, koalicija je nekako pokušala opravdati svoju prisutnost na sjeveru Sirije.

"Međutim, nikad nije bilo razloga za to ", naglašavaju Andersson, Björnsson i Lillestrand.

Švedska je od samog početka podržavala protuterorističku operaciju. 2016. je ministrica vanjskih poslova Margot Wallström izjavila sljedeće: "Zajedno s ostalim koalicijskim partnerima nastojimo dugoročno stabilizirati situaciju u Iraku i Siriji raznovrsnom pomoći, koja uključuje političku i vojnu potporu, kao i razvojnu pomoć."

"Stockholm je također odlučio pridonijeti uspjehu sirijske oporbe. Međutim, sada znamo da je ta podrška, najvjerojatnije, otišla na skupine koje su se borile protiv sirijske vlade vojnim sredstvima, kao i na takozvanu Slobodnu sirijsku vojsku, turske plaćenike koji se bore protiv Kurda na sjeveru Sirije", priznaju Andersson, Björnsson i Lillestrand.

Istovremeno, autori vladine inicijative izbjegavaju spominjati "ilegalnu intervenciju koalicije u Siriji". Na primjer, prijedlog sadrži frazu: "Vojna akcija koalicije u Iraku naziva se operacijom potpore. Međutim, čitatelj je ovdje zaveden, jer u okviru operacije nema razlike između operacija u Iraku i Siriji." Švedska vlada tvrdi da će ostati u Iraku zato što bi se ISIL mogao vratiti.

"Međutim, ovo je neuvjerljiv argument. Još u prosincu 2017. je iračka vlada objavila pobjedu nad ISIL-om u ovoj zemlji", podsjećaju autori.

Podrška akcijama strane vojske u Iraku vrlo je dvojbena. Istovremeno, nekoliko glavnih iračkih stranaka već je zatražilo povlačenje trupa svih stranih država s teritorija svoje zemlje.

"Postoje razlozi za vjerovanje da je vlada spremna udovoljiti američkim zahtjevima za očuvanjem koalicije. Takva će služba imati svoju cijenu, ali je vrijednost mala", kažu Andersson, Björnsson i Liljestrand.

U slučaju da Švedska pristane ostaviti trupe u Iraku, to bi moglo dovesti do njenog uvlačenja u beskrajni regionalni sukob. Inicijativa napominje da je, kada su tenzije između Washingtona i Teherana dovele do "povećanja ukupne razine prijetnje", švedska vojska "obustavila svoju aktivnost". Drugim riječima, govorimo o riziku da bude uvučena u sukob, kao i o prijetnji napada proiranskih milicija, koje bilo koji strani kontingent u Iraku smatraju dijelom američke skupine.

"Kako se švedsko vodstvo može upuštati u tako rizične eksperimente, ako uzmemo u obzir činjenicu da istinski švedski interesi nemaju nikakve veze s tim, apsolutno je nerazumljivo", ogorčeno pišu autori članka.

Nitko ne zna kako će se situacija razvijati na Bliskom istoku, regiji u kojoj se međusobno bore regionalne i svjetske sile. Američka operacija je element ove igre, a Švedska sudjeluje u tome.

"Stoga parlament mora odustati od očuvanja švedskog vojnog kontingenta u Iraku i držati se podalje od Sirije", pozivaju Rolf Andersson, Anders Björnsson i Lars-Gunnar Liljestrand.