znanstvenici
Ispod je naša lista od dvanaest medicinskih stručnjaka čija mišljenja o epidemiji koronavirusa proturječe službenim izjavama MSM-a.

Dr Suharit Bhakdi je specijalista za mikrobiologiju. Bio je profesor na Univerzitetu Johannes Gutenberg u Mainzu i šef Instituta za medicinsku mikrobiologiju i higijenu i jedan od najcitiranijih naučnika u njemačkoj istoriji.

Šta on kaže:
"Bojimo se da će milion infekcija novim virusom dovesti do 30 smrtnih slučajeva dnevno u narednih 100 dana. Ali ne shvatamo da 20, 30, 40 ili 100 pacijenata pozitivnih na normalne koronaviruse već umire svaki dan."

"Vladine mjere protiv koronavirusa su groteskne, apsurdne i veoma opasne. Životni vijek miliona se skraćuje. Zastrašujući uticaj na svjetsku ekonomiju prijeti postojanju bezbroj ljudi. Posljedice po medicinsku njegu su velike. Već su smanjene usluge pacijentima kojima su potrebne, operacije otkazane, ordinacije prazne, bolničko osoblje se smanjuje. Sve će to duboko uticati na cijelo naše društvo."

"Sve ove mjere vode ka samouništenju i kolektivnom samoubistvu na osnovu samo sablasne priče."

Dr Wolfgang Wodarg je njemački ljekar, specijalizovan za pulmologiju, političar i bivši predsjedavajući Parlamentarne skupštine Savjeta Evrope. 2009. godine pozvao je na istragu navodnog sukoba interesa oko reakcije EU na pandemiju svinjske gripe.

Šta on kaže:
"Političare uvažavaju naučnici, naučnici koji žele da budu važni kako bi dobili novac za svoje institucije. Naučnici koji samo plivaju duž glavnog toka i žele svoj dio toga. A ono što trenutno nedostaje je racionalan način gledanja na stvari."

"Trebali bismo postavljati pitanja poput "Kako ste saznali da je ovaj virus opasan?", "Kako je bilo prije?", "Nismo li imali istu stvar prošle godine?", "Da li je to čak nešto novo?"
To nedostaje."


Komentar: Izloženi citat, iako je zanimljiv, nije najdublji uvid koju dobar liječnik kaže u klipu. Toplo preporučujemo da se isječak pogleda u cijelosti.


Dr Joel Kettner, profesor nauka i hirurgije u zajednici na Univerzitetu Manitoba, bivši glavni službenik za javno zdravlje provincije Manitoba i medicinski direktor Međunarodnog centra za zarazne bolesti.

Šta on kaže:
"Nikada nisam vidio nešto slično, ništa slično negdje u blizini. Ne govorim o pandemiji jer sam ih vidio 30, svake godine. Zove se grip. A drugi virusi respiratornih bolesti, mi ne znamo uvijek šta su oni. Ali nikada nisam vidio ovu reakciju, i pokušavam da razumijem zašto."
...

"Brinem o poruci javnosti, o strahu od kontakta s ljudima, boravka u istom prostoru sa ljudima, rukovanja, održavanja sastanaka s ljudima. Brinem se za mnoge, mnoge posljedice vezane za ovo."
...

"U Hubei, u provinciji Hubei, gdje je do sada bilo najviše slučajeva zaraze i smrtnih slučajeva, aktuelni broj prijavljenih slučajeva je 1 na 1000 ljudi, a stvarna stopa prijavljenih slučajeva je 1 na 20.000. Možda bi to moglo pomoći da se stvari stave u perspektivu."



Komentar: Za referentnii audio intervju posjetite izvorni članak .


Dr John Ioannidis, profesor medicine, zdravstvenih istraživanja i politike i nauke o biomedicinskim podacima, na Medicinskom fakultetu Univerziteta u Stanfordu i profesor statistike na Univerzitetu Stanford, humanističkih nauka. Direktor je istraživačkog centra u Stanfordu i ko-direktor inovacijskog centra za meta-istraživanje u Stanfordu (METRICS).

Takođe je glavni i odgovorni urednik Evropskog časopisa za klinička istraživanja. Bio je predsjedavajući na Odjelu za higijenu i epidemiologiju Medicinskog fakulteta Univerziteta u Ioannini, kao i pomoćni profesor Medicinskog fakulteta na Univerzitetu Tufts.

Kao ljekar, naučnik i autor dao je doprinose medicini zasnovanoj na dokazima, epidemiologiji, nauci o podacima i kliničkim istraživanjima. Pored toga, pokrenuo je oblast metaistraživanja. Pokazao je da veliki dio objavljenih istraživanja ne zadovoljava dobre naučne standarde dokaza.

Šta on kaže:
"Pacijenti koji su testirani na SARS-CoV-2 nesrazmjerno su oni sa teškim simptomima i lošim ishodima. Kako većina zdravstvenih sistema ima ograničen kapacitet testiranja, pristranost odabira može se čak pogoršati u bliskoj budućnosti."

"Jedina situacija u kojoj je testirano čitavo zatvoreno stanovništvo bilo je krstarenje brodom Diamond Princess i njegovi putnici u karantinu. Stopa smrtnih slučajeva bila je 1,0%, ali ovo je uglavnom starije stanovništvo, u kojem je stopa smrti od koronavirusa mnogo veća."
...

"Može li stopa smrtnosti za slučaj Covid-19 biti tako niska? Ne, neki kažu, ukazujući na visoku stopu kod starijih ljudi. Međutim, čak i neki takozvani blagi koronavirusi ili prehlade koji su poznati decenijama mogu imati stopu smrtnosti od čak 8% kada zaraze starije ljude u staračkim domovima."
...

"Da nismo znali za novi virus vani i da nismo provjerili ljude PCR testovima, broj ukupnih smrtnih slučajeva uslijed epidemije "nalik gripi" ove godine ne bi izgledao neobično. U većini slučajeva možda bismo slučajno primijetili da gripa u ovoj sezoni djeluje malo gore od prosjeka."



Komentar: Pogledajte cijeli članak gore citirani (vrlo preporučljivo): Fiasko u nastajanju? Dok traje kondenusna pandemija, mi donosimo odluke bez pouzdanih podataka


Dr Yoram Lass je izraelski ljekar, političar i bivši generalni direktor Ministarstva zdravlja. Radio je i kao pomoćnik dekana Medicinske škole univerziteta u Tel Avivu i tokom 1980-ih predstavio naučno zasnovanu televizijsku emisiju Tatzpit.

Šta on kaže:
"Italija je poznata po ogromnom obolijevanju od respiratornih problema, više nego tri puta od bilo koje druge evropske zemlje. U SAD u redovnoj sezoni gripe umre oko 40 000 ljudi, a do sada je od koronavirusa umrlo 40-50 ljudi, od kojih je većina u staračkom domu u Kirklandu u Vašingtonu."
...

"U svakoj zemlji više ljudi umire od redovnog gripa u poređenju s onima koji umiru od koronavirusa."
...

"Postoji jedan dobar primjer koji svi zaboravljamo: svinjska gripa 2009. To je virus koji je stigao u svijet iz Meksika i do danas nema vakcine protiv njega. Ali kako? U to vrijeme nije postojao Facebook ili možda jeste, ali je još uvijek bio u povojima. Koronavirus je, nasuprot tome, virus u odnosima sa javnošću."
Dr Pietro Vernazza je švicarski ljekar specijalizovan za zarazne bolesti u kantonalnoj bolnici St. Gallen i profesor zdravstvene politike.

Šta on kaže:
"Imamo pouzdane podatke iz Italije i rad epidemiologa, koji je objavljen u renomiranom naučnom časopisu "Science", koji je ispitivao širenje u Kini. Ovo jasno daje do znanja da se oko 85 odsto svih infekcija dogodilo bez da je neko primijetio infekciju. 90 odsto umrlih pacijenata vjerovatno je starije od 70 godina, a 50 odsto preko 80 godina."
...

"U Italiji, svaka deseta osoba s dijagnozom umre, prema nalazima naučne publikacije, što je statistički jedna od svakih 1.000 zaraženih. Svaki pojedinačni slučaj je tragičan, ali često - slično kao sezona gripa - utiče na ljude koji su na kraju svog života."
...

"Ako zatvorimo škole, spriječićemo djecu da brzo postanu imuna."
...

"Trebali bismo bolje integrisati naučne činjenice u političke odluke."
Frank Ulrich Montgomeri je njemački radiolog, bivši predsjednik Njemačkog ljekarskog udruženja i zamjenik predsjednika Svjetske medicinske asocijacije.

Šta on kaže:
"Nisam ljubitelj zaključavanja. Svako ko ovako nešto nametne mora takođe reći kada i kako to ponovo otključati. Pošto moramo pretpostaviti da će virus još dugo biti s nama, pitam se kada ćemo se vratiti u normalu? Ne možete zadržati škole i dnevne centre zatvorene do kraja godine. Jer će proći barem toliko vremena dok ne dobijemo vakcinu. Italija je uvela blokadu i ima suprotan efekat. Brzo su dostigli granice svojih kapaciteta, ali nisu usporili širenje virusa unutar blokade."
Profesor Hendrik Streeck je njemački istraživač HIV-a, epidemiolog i klinički ispitivač. Profesor je virologije i direktor Instituta za virologiju i istraživanje HIV-a na Univerzitetu Bonn.

Šta on kaže:
"Novi patogen nije toliko opasan, čak je i manje opasan od Sars-1. Posebna stvar je što se Sars-CoV-2 replicira u predjelu gornjeg grla i zbog toga je mnogo infektivniji, jer virus tako skače iz grla u grlo. Ali to je i prednost: Budući da se Sars-1 replicira duboko u plućima, nije toliko zarazan, ali definitivno dolazi do pluća, što ga čini opasnijim."
,,,

"Takođe morate uzeti u obzir da su smrtni slučajevi Sars-CoV-2 u Njemačkoj bili isključivo stariji ljudi. Na primjer, u Heinsbergu je 78-godišnji muškarac sa ranijim bolestima umro od zatajenja srca i to bez učešća Sars-2 na pluća. Otkad je zaražen, prirodno se pojavljuje u statistici koronavirus. Ali pitanje je da li bi ionako umro, čak i bez Sars-2."
Dr Yanis Roussel et. al. - Tim istraživača iz Instituta Hospitalo-universitaire Infection Mediterranee, Marseille i Institut de Recherche pour le Developpement, Assistance Publikue-Hopitauk de Marseille, proveo je recenzirano istraživanje o smrtnosti od koronavirusa za vladu Francuske u okviru "Investicija za program Budućnost.

Šta kaže::
"Problem SARS-CoV-2 vjerovatno je precijenjen, jer 2,6 miliona ljudi umre od respiratornih infekcija svake godine u poređenju sa manje od 4000 smrti od SARS-CoV-2 u ovom trenutku."
...

"Ova studija je uporedila stopu smrtnosti od SARS-CoV-2 u zemljama OECD (1,3%) sa stopom smrtnosti od uobičajenih koronavirusa utvrđenih kod AP-HM pacijenata (0,8%) od 1. januara 2013. do 2. marta 2020. Chi-kvadrat test izvršen, a P-vrijednost je bila 0."
...

"Treba napomenuti da su sistematske studije drugih koronavirusa (ali još ne za SARS-CoV-2) otkrile da je procenat asimptomatskih nosača jednak ili čak veći od procenta simptomatskih pacijenata. Uskoro će biti dostupni isti podaci za SARS-CoV-2, što će dodatno smanjiti relativni rizik povezan sa ovom specifičnom patologijom."
Dr David Katz je američki ljekar i glavni direktor istraživačkog centra za prevenciju na Yale Univerzitetu.

Šta on kaže:
"Duboko sam zabrinut što će socijalne, ekonomske i zdravstvene posljedice ovog gotovo potpunog raspada normalnog života - škole i preduzeća zatvorena, okupljanja zabranjena - biti dugotrajni i štetni, vjerovatno ozbiljniji od direktnog nametanja virusa. Berza će se vremenom oporaviti, ali mnoga preduzeća nikad neće. Nezaposlenost, osiromašenje i očaj koji će vjerovatno biti rezultat biće javnozdravstveni problemi prvog reda."
Michael T. Osterholm je regentski profesor i direktor Centra za istraživanje i politiku zaraznih bolesti na Univerzitetu u Minnesoti.

Šta on kaže:
"Razmislite o efektu gašenja kancelarija, škola, saobraćajnih sistema, restorana, hotela, prodavnica, pozorišta, koncertnih dvorana, sportskih događaja i drugih prostorija u neograničenom roku, a sve svoje radnike ostavite bez posla i na javnom nivou. Vjerovatni rezultat ne bi bio samo depresija, već potpuni ekonomski slom, sa bezbroj trajno izgubljenih poslova, mnogo prije nego što je vakcina spremna ili se stekne prirodni imunitet."

"Najbolja alternativa vjerovatno će podrazumijevati puštanje onih sa niskim rizikom za ozbiljne bolesti da nastave sa radom, da nastave poslovanje i proizvodnju i "upravljaju" društvom, a istovremeno savjetovanje pojedinaca s višim rizikom da se zaštite fizičkim distanciranjem i jačanje naših zdravstvenih kapaciteta što je agresivnije moguće. Pomoću ovog plana borbe mogli bismo postepeno izgraditi imunitet bez uništavanja finansijske strukture na kojoj počivaju naši životi."
Dr Peter Goetzsche je profesor dizajna i analize kliničkih istraživanja na Univerzitetu u Kopenhagenu i osnivač Cochrane Medical Collaboration. Napisao je nekoliko knjiga o korupciji u oblasti medicine i moći velikih farmaceutskih kompanija.

Šta on kaže:
"Naš glavni problem je što niko nikada neće praviti probleme zbog previše drakonskih mjera. Upašće u probleme samo ako urade premalo. Dakle, naši političari i oni koji rade sa javnim zdravstvom rade mnogo više nego što bi trebali."

"Nisu primijenjene takve drakonske mjere tokom pandemije gripa 2009. i one se očigledno ne mogu primjenjivati svake zime, što je tokom cijele godine, jer je negdje uvijek zima. Ne možemo trajno zatvoriti cijeli svijet."

"Ako se ispostavi da će epidemija ubrzo prestati, doći će na red ljudi koji žele da preuzmu zasluge za to. I možemo biti prokleto sigurni da će se drakonske mjere primijeniti ponovo sljedeći put. Ali zapamtite šalu o tigrovima. "Zašto pušeš u rog?" "Da tigrove držim podalje." "Ali ovdje nema tigrova." "Eto vidiš!"