Klaus Schwab
Klaus Schwab
Ekonomist Ernst Wolff vjeruje da skriveni savez političkih i korporativnih čelnika iskorištava pandemiju s ciljem sloma nacionalnih ekonomija i uvođenja globalne digitalne valute.

Kako to da se više od 190 vlada iz cijelog svijeta na gotovo potpuno isti način nosi s pandemijom COVID-19, uvodeći zaključavanja, mandate obveznog nošenja maski i potvrde o cijepljenju, koji su sada posvuda uobičajeni? Odgovor možda leži u školi Mladih globalnih lidera (engl. Young Global Leaders, op.prev.), koju je osnovao i vodio Klaus Schwab iz World Economic Forum (hrv. Svjetskog ekonomskog foruma, op.prev.), a kroz koju su prošli mnogi od današnjih istaknutih političkih i poslovnih lidera na svom putu prema vrhu.

Njemački ekonomist, novinar i pisac Ernst Wolff otkrio je neke činjenice o Schwabovoj školi "Mladi globalni lideri" koje su relevantne za razumijevanje svjetskih događaja tijekom pandemije u videu iz podcasta njemačkog Odbora za koronavirus. Dok je Wolff uglavnom poznat kao kritičar globalističkog financijskog sustava, nedavno se usredotočio na razotkrivanje onoga što vidi kao skrivenu agendu iza mjera protiv Covida koje se donose diljem svijeta.

Tajanstveni počeci

Priča počinje sa Svjetskim ekonomskim forumom (WEF - World Economic Forum), nevladinom organizacijom koju je osnovao Klaus Schwab, njemački ekonomist i inženjer strojarstva, u Švicarskoj 1971. godine, kada je imao samo 32 godine. WEF je javnosti najpoznatiji po godišnjim konferencijama koje se održavaju svakog siječnja u Davosu, Švicarska, s ciljem okupljanja političkih i poslovnih čelnika iz cijelog svijeta kako bi raspravljali o problemima današnjice. Danas je to jedna od najvažnijih mreža u svijetu za globalističku elitu moći, koju financira oko tisuću multinacionalnih korporacija.

WEF, koji se prvobitno zvao European Management Forum (hrv. Europski upravljački forum, op.prev.) do 1987., uspio je okupiti 440 rukovoditelja iz 31 zemlje već na svom prvom sastanku u veljači 1971., što je, kako Wolff ističe, bilo neočekivano postignuće za nekoga poput Schwaba, koji je imao vrlo malo međunarodnog ili profesionalnog iskustva prije toga. Wolff vjeruje da razlog može biti u kontaktima koje je Schwab ostvario tijekom svog sveučilišnog obrazovanja, uključujući i studiranje sa samim Henryjem Kissingerom, bivšim savjetnikom za nacionalnu sigurnost i državnog tajnika. Wolff također ističe da je, dok je Schwab bio tamo, Harvard Business School (hrv. Poslovna škola Harvarda, op.prev.) bila u procesu planiranja vlastitog foruma za upravljanje, te je moguće da je Harvard na kraju delegirao zadatak organizacije foruma na Schwaba.

Forum je u početku okupljao samo ljude iz sfere gospodarstva, no ubrzo je počeo privlačiti političare, istaknute osobe iz medija (uključujući BBC i CNN), pa čak i poznate osobe.

Schwabovi 'Mladi globalni lideri': Inkubator Velikog reseta?

Godine 1992., Schwab je osnovao paralelnu instituciju, školu Global Leaders for Tomorrow (hrv. Globalni vođe za budućnost, op.prev.), koja je ponovno uspostavljena 2004. kao Young Global Leaders (hrv. Mladi globalni lideri, op.prev.). Polaznici škole moraju podnijeti zahtjev za upis, a zatim su podvrgnuti rigoroznom procesu odabira. Članovi prve generacije škole 1992. već su uključivali mnoge koji su kasnije postali važne liberalne političke ličnosti, kao što su Angela Merkel, Nicolas Sarkozy i Tony Blair. Trenutno ima oko 1.300 diplomanata ove škole, a na popisu bivših studenata nalazi se nekoliko imena onih koji su postali čelnici zdravstvenih ustanova svojih nacija. Četiri od njih su bivši i sadašnji ministri zdravstva Njemačke, uključujući Jensa Spahna, koji je bio savezni ministar zdravstva od 2018., i Philippa Röslera, koji je bio ministar zdravstva od 2009. do 2011., a Schwab ga je 2014. imenovao glavnim direktorom WEF-a.

Druga značajna imena na popisu škole su Jacinda Ardern, premijerka Novog Zelanda, čije su stroge mjere zaključavanja hvalile svjetske zdravstvene vlasti; Emmanuel Macron, predsjednik Francuske; Sebastian Kurz, koji je donedavno bio kancelar Austrije; Viktor Orbán, premijer Mađarske; Jean-Claude Juncker, bivši premijer Luksemburga i predsjednik Europske komisije; te Annalena Baerbock, čelnica njemačkih Zelenih koja je bila prva kandidatkinja te stranke za kancelarku na ovogodišnjim saveznim izborima, i koja se još uvijek natječe za Merkelinu nasljednicu. Na listi nalazimo i guvernera Kalifornije Gavina Newsoma, kojeg je škola izabrala 2005. godine, kao i bivšeg predsjedničkog kandidata i sadašnjeg američkog ministra prometa Petera Buttigiega, koji je nekadašnji student, izabran za generaciju 2019. Svi ovi političari koji su bili na vlasti tijekom protekle dvije godine favorizirali su oštre odgovore na pandemiju COVID-19, a što je također značajno povećalo moć njihovih vlada.

Gavin Newsom Angela Merkel
lijevo: Gavin Newsom, Young Global Leaders, generacija 2005
desno: Angela Merkel, Global Leaders for Tomorrow, generacija 1992
Peter Buttigieg Emmanuel Macron
lijevo: Peter Buttigieg, Young Global Leaders, generacija 2019
desno: Emmanuel Macron, Young Global Leaders, generacija 2017
No popis bivših studenata ove škole nije ograničen samo na političke lidere. Nalazimo također mnoge voditelje iz privatne industrije, uključujući Microsoftovog Billa Gatesa, Jeffa Bezosa iz Amazona, Richarda Bransona iz Virgina i Chelsea Clinton iz Zaklade Clinton. I ponovo, svi su izrazili potporu globalnom odgovoru na pandemiju, a mnogi su kao rezultat tih mjera ubrali znatnu dobit.

Jeff Bezos Bill Gates
lijevo: Jeff Bezos, Global Leaders for Tomorrow, generacija 1998
desno: Bill Gates, Global Leaders for Tomorrow, generacija 1993
Wolff vjeruje da su ljudi koji stoje iza WEF-a i škole Global Leaders ti koji stvarno određuju tko će postati politički lider, iako naglašava da ne vjeruje da sam Schwab donosi te odluke, već da je samo posrednik. Nadalje, ističe da među bivšim studentima škole nisu samo Amerikanci i Europljani, već i ljudi iz Azije, Afrike i Južne Amerike, što ukazuje da je njezin doseg doista u cijelom svijetu.

Schwab i WEF su 2012. godine osnovali još jednu instituciju, "Global Shapers Community" (hrv. "Zajednica globalnih oblikovalca", op.prev.), koja okuplja one osobe iz cijelog svijeta za koje su identificirali/prepoznali da imaju liderski potencijal i koji su mlađi od 30 godina. Do danas, otprilike 10.000 sudionika je prošlo kroz ovaj program, a redovito održavaju sastanke u 400 gradova. Wolff smatra da je to još jedan poligon na kojem se budući politički lideri biraju, provjeravaju i dotjeruju prije nego što se pozicioniraju u svjetski politički aparat.
Ernst Wolff
Ernst Wolff
Wolff ističe da vrlo malo diplomanata Global Leaders škole to i navodi u životopisima. Kaže da je to vidio samo kod jedne osobe: i to kod njemačkog ekonomista Richarda Wernera, koji je poznati kritičar establišmenta. Wolff sugerira kako se čini da škola voli uključiti čak i kritičare sustava u svoje redove, jer je drugo ime među njezinim diplomantima Gregor Hackmack, njemački šef Change.org-a, koji je bio generacija iz 2010. godine. Wolff vjeruje da je to zato što se organizacija želi predstaviti kao poštena i uravnotežena, iako također želi osigurati da njezini kritičari budu kontrolirana oporba.

Druga stvar koja je zajednička diplomantima Global Leaders škole jest ta da većina njih ima vrlo oskudne životopise prije nego što su sudjelovali u programu i prije nego što su bili uzdignuti na položaje moći, što može ukazivati ​​na to da je njihova povezanost sa Schwabovim institucijama odlučujući faktor u pokretanju njihove karijere. To je najočitije onda kada se bivše studente škole javno ispituje o pitanjima o kojima nisu unaprijed poučeni/naloženi da govore, a njihova borba da dođu do odgovora često je sasvim očita. Wolff tvrdi da je njihova uloga samo da djeluju kao glasnogovornici onih govornih točaka o kojima oni u sjeni žele da se raspravlja u javnoj raspravi.

Schwabovi "Da" ljudi u akciji

S obzirom na rastuće nezadovoljstvo mjerama protiv Covida koje u praksi provode diplomanti škole koji su sada nacionalni čelnici, Wolff vjeruje da je moguće da su ti ljudi odabrani zbog svoje spremnosti da rade što im se kaže, te da im se namješta da dožive neuspjeh kako bi se naknadna reakcija mogla iskoristiti da se opravda stvaranje novog globalnog oblika vladavine. Doista, Wolff primjećuje da su političari s jedinstvenim osobnostima i snažnim, originalnim stavovima postali rijetkost, i da je karakterističan karakter nacionalnih vođa u posljednjih 30 godina bio njihova krotkost i privrženost strogoj globalističkoj liniji diktiranoj odozgo. To je posebno došlo do izražaja u odgovoru većine zemalja na pandemiju, gdje su političari koji nisu ništa znali o virusima do prije dvije godine iznenada proglasili da je Covid teška zdravstvena kriza koja opravdava zatvaranje ljudi u njihove domove, zatvaranje njihovih tvrtki i uništavanje cijelog gospodarstva.

Teško je odrediti kako škola točno funkcionira, ali Wolff je uspio naučiti nešto o njoj. U ranim godinama, škola je organizirala da se članovi svake generacije sastanu nekoliko puta tijekom godine, uključujući desetodnevnu "obuku za rukovodstvo" na Poslovnoj školi u Harvardu. Wolff smatra da tu diplomanti, upoznajući svoje kolege iz generacije i postajući dio šire mreže, uspostavljaju kontakte na koje se oslanjaju u kasnijoj karijeri. Danas, školski program uključuje tečajeve koji se nude tijekom pet godina u nepravilnim intervalima, koji se u nekim slučajevima mogu preklapati s počecima političke ili profesionalne karijere nekih polaznika - što znači da će oni redovito posjećivati ​​Davos. Emmanuel Macron i Peter Buttigieg, na primjer, izabrani su u školu prije manje od pet godina, što znači da je moguće da su redovito pohađali programe vezane uz Young Global Leaders dok su bili na političkoj dužnosti, a možda ih i danas pohađaju.

Svjetska mreža bogatstva i utjecaja

Diplomirani iz škole Young Global Leaders, i oni iz Global Leaders for Tomorrow prije njih, nalaze se u vrlo dobroj poziciji s obzirom na to da imaju pristup WEF-ovoj mreži kontakata. Trenutačni Upravni odbor WEF-a uključuje zvijezde poput Christine Lagarde, bivše direktorice Međunarodnog monetarnog fonda i sadašnje predsjednice Europske središnje banke; Kraljica Rania od Jordana, koju je rangirao Forbes kao jednu od 100 najmoćnijih žena na svijetu; i Larry Fink, izvršni direktor BlackRocka, najveće međunarodne korporacije za upravljanje ulaganjima i koja upravlja s približno 9 bilijuna dolara godišnje. Prateći veze između diplomanata škole, Wolff tvrdi da možete vidjeti da se oni i dalje oslanjaju jedni na druge u podršci svojim inicijativama i dugo nakon što su sudjelovali u Global Leaders programima.

Wolff vjeruje da mnoga elitna sveučilišta igraju ulogu u procesu koji je odredio WEF i da ih se više ne bi trebalo promatrati kao da djeluju izvan polja politike i ekonomije. Navodi primjer Poslovne škole Harvard, koja svake godine prima milijune dolara od donatora, kao i Harvardove Škole za javno zdravstvo, koja je preimenovana u Harvard TH Chanova škola za javno zdravstvo nakon što je dobila 350 milijuna dolara od milijardera Geralda Chana rođenog u Hong Kongu. Isto vrijedi i za Johns Hopkinsovu školu za javno zdravstvo, koja je postala Johns Hopkins Bloomberg škola za javno zdravstvo nakon što je medijski mogul Michael Bloomberg 2018. donirao školi 1,8 milijardi dolara.

Wolff navodi da je utjecaj WEF-a širi od samo onih koji su prošli kroz programe Global Leaders i Global Shapers, s obzirom da je broj ljudi koji sudjeluju na godišnjim konferencijama u Davosu mnogo veći nego što mnogi sumnjaju; spominje da je obaviješten da oko 1500 privatnih zrakoplova svake godine dovodi sudionike na događaj, preopterećujući švicarske zračne luke.

Savez velikih poduzeća i vlada

Wolff smatra da je glavni cilj aktivnosti WEF-a olakšati i nastaviti suradnju na visokoj razini između velikih poduzeća i nacionalnih vlada, što već vidimo da se događa. Viviane Fischer, još jedna sudionica podcasta Corona odbora, ističe da britanska tvrtka Serco, između mnogih drugih aktivnosti, obrađuje migrante za britansku vladu te također upravlja zatvorima diljem svijeta. Međunarodni doseg farmaceutske industrije također je značajan: Wolff spominje da je, na primjer, bivši student Global Leaders škole, Bill Gates već dugo poslovao s Pfizerom, jednim od glavnih proizvođača kontroverznih mRNA anti-Covid cjepiva, kroz javnozdravstvene inicijative njegove Zaklade u Africi mnogo prije početka pandemije. Možda nije slučajnost da je Gates postao jedan od najistaknutijih pobornika karantena i cjepiva protiv Covida otkako su postala dostupna, a The Wall Street Journal je izvijestio da je njegova zaklada zaradila otprilike 200 milijardi dolara u "socijalnim beneficijama" prije nego što je pandemija uopće počela. Može samo zamisliti koliki je njegov profit od cjepiva danas.

Digitalna tehnologija, koja je sada sveprožimajuća, također igra istaknutu ulogu u globalnom dizajnu elite. Wolff ističe da je BlackRock, kojeg vodi bivši član Global Leaders škole, Larry Fink, trenutno najveći savjetnik svjetskih središnjih banaka i prikuplja podatke o svjetskom financijskom sustavu već više od 30 godina, te nedvojbeno bolje razumije kako sustav radi nego same središnje banke.

Jedan od ciljeva sadašnje politike koju provode mnoge vlade, smatra Wolff, jest uništiti poslovanje malih i srednjih poduzetnika kako bi multinacionalne korporacije sa sjedištem u Sjedinjenim Državama i Kini mogle posvuda monopolizirati poslovanje. Posebno je Amazon, koji je donedavno vodio diplomant Global Leaders škole, Jeff Bezos, ostvario enormne zarade kao rezultat mjera zaključavanja koje su devastirale srednju klasu.

Wolff tvrdi da je krajnji cilj ove dominacije velikih platformi uvođenje digitalne valute. Samo u posljednjih nekoliko mjeseci, kineski Međunarodni financijski forum, koji je sličan WEF-u, predložio je uvođenje digitalnog juana, koji bi zauzvrat mogao biti internacionaliziran putem mreže valuta temeljene na Diem blockchainu. Zanimljivo je da je Diem nasljednik Libre, kriptovalute koju je prvi objavio Mark Zuckerbergov Facebook, naznačujući da će globalna valuta nadmašiti moć dolara ili juana, i upravljana suradnjom kineske, europske i američke poslovne mreže, o čemu se trenutno raspravlja. Nadzorni odbor Međunarodnog financijskog foruma uključuje imena poput Christine Lagarde iz WEF-a; Jean-Claude Tricheta, bivšeg predsjednika Europske središnje banke; i Horst Köhlera, bivšeg čelnika Međunarodnog monetarnog fonda.

Wolff dalje objašnjava da su zaključavanja i kasnije novčane sanacije/spašavanja koje su primjećene diljem svijeta u posljednje dvije godine dovela mnoge nacije na rub bankrota. Kako bi izbjegle ekonomsku katastrofu, vlade svijeta pribjegle su povlačenju 650 milijardi specijalnih prava vučenja ili SDR-a, što su dopunske devizne rezerve kojima upravlja Međunarodni monetarni fond. Kada taj novac na kraju dođe na naplatu, to će te iste vlade ostaviti u teškoj situaciji, zbog toga je moguće da je uvođenje digitalne valute postao iznenadan prioritet - a to je možda i bila skrivena svrha zaključavanja od početka.

Wolff kaže da su dvije europske zemlje već spremne da započnu koristiti digitalnu valutu: Švedska i Švicarska. Možda nije slučajno da Švedska praktički nije imala zaključavanja zbog pandemije, a Švicarska je poduzela samo vrlo lagane mjere. Wolff vjeruje da bi razlog tome mogao biti taj što dvije zemlje nisu morale uništiti svoja gospodarstva mjerama zaključavanja jer su već bile spremne početi koristiti digitalnu valutu prije nego što je pandemija počela. On tvrdi da se možda sprema novi krug zaključavanja koji će zauvijek dokrajčiti svjetska gospodarstva, što će dovesti do velike nezaposlenosti i, zauzvrat, uvođenja univerzalnog osnovnog dohotka i upotrebe digitalne valute kojom upravlja središnja banka. Ova valuta može biti ograničena, kako u smislu na što je pojedinci mogu potrošiti, tako i u vremenskom okviru u kojem je netko mora potrošiti.

Nadalje, Wolff ukazuje da je inflacija, koja se trenutno događa u svijetu, neizbježna posljedica činjenice da su nacionalne vlade, nakon što su uzele zajmove od središnjih banaka, u globalno gospodarstvo ubacile približno 20 bilijuna dolara u manje od dvije godine. Dok su prijašnji paketi sanacija/spašavanja bili usmjereni na tržišta, ovaj posljednji krug je pogodio obične ljude, i kao rezultat, podigao cijene proizvoda na koje obični ljudi troše svoj novac, posebice na hranu.

Demokracija je otkazana

Konačni zaključak koji se iz svega ovoga može izvući, prema Wolffu, jest da se demokracija kakvu smo poznavali tiho ušutkava i da je, iako se čini da se u našim zemljama održava privid demokratskih procesa, činjenica da ispitivanje na koji način danas funkcionira upravljanje diljem svijeta pokazuje da elita super-bogatih i moćnih pojedinaca učinkovito kontrolira sve što se događa u politici, što je naročito vidljivo u vezi odgovora na pandemiju.

Najbolji način za borbu protiv njihovih dizajna, kaže Wolff, je jednostavno educirati ljude o tome što se događa i da shvate da je priča o "superopasnom virusu" laž koja je osmišljena kako bi ih se izmanipuliralo da prihvate stvari koje su u suprotnosti s interesima opće populacije. Ako čak 10% običnih građana toga postane svjesno i odluči nešto poduzeti, to bi moglo spriječiti planove elite i možda otvoriti prozor da obični građani ponovno preuzmu kontrolu nad vlastitom sudbinom.

Video intervju

U ovoj seriji video-intervjua, Ernst Wolff intervjuira dr. Reinera Fuellmicha, njemačkog odvjetnika i političara koji vodi podcast pod nazivom Corona Ausschuss (Korona odbor), koji kritički ispituje odgovor njemačke vlade na pandemiju. Ovi videozapisi su preuzeti s jednog od njihovih podcasta. Također su u grupnom chatu sa Viviane Fischer, poslovnom odvjetnicom i ekonomisticom sa sjedištem u Berlinu koja je redovita sudionica Corona odbora; i sa Wolfgangom Wodargom, bivšem njemačkom zastupniku Socijaldemokratske stranke, koji je bio glasan u protivljenju njemačkoj vladi vezano uz mjere zaključavanja i cijepljenja.

1. dio


2. dio


3. dio