FATCA
Svatko tko bude u bankama otvarao bilo kakav račun, štedni, tekući ili žiro, tražio karticu, ugovarao kod osiguravatelja policu životnog osiguranja, uplaćivao dobrovoljnu mirovinsku štednju u treći stup ili polog u investicijskim fondovima, ubuduće će morati dokazivati da (ni)je Amerikanac!

Vrijedi to za građane i tvrtke, za buduće, ali i za sve stare klijente s postojećim računima u bankama, osiguravajućim društvima, dobrovoljnim mirovinskim fondovima i investicijskim fondovima na kojima imaju neku imovinu: morat će dati podatke koji se od njih traže i potpisati izjave o svojem poreznom SAD-statusu.

Banke će to rješavati za postojeće klijente, kako koja, tražit će podatke pismeno ili kad nekim poslom dođete u poslovnicu, a ako klijenti ne daju podatke, banka može odbiti novog klijenta ili raskinuti ugovore za stare klijente. Ono što će pitati svakog klijenta jesu pitanja koja su indikatori za utvrđivanje američkog poreznog statusa: gdje ste rođeni, koji vam je telefonski broj, adresa, radno mjesto, zbrojit će vam godišnji prihod na računima, plaće, štednju i priljev na žiro računu. Isprintat će desetak papira koje ćete potpisati.

Podaci se već prikupljaju

Postavljat će vam pitanja kojima je bitno utvrditi jeste li rođeni i jeste li živjeli u SAD-u, imate li američko državljanstvo ili ste američki rezident, imate li adresu u Americi, važeći telefonski broj u SAD-u, trajni nalog za prijenos sredstava na račun u SAD, jeste li za račun dali punomoć osobi u SAD-u. Pozitivan odgovor na jedno od ovih pitanja čini vas klijentom čije će podatke s podacima o financijskoj imovini proslijediti američkim poreznicima.

Kada će banke i na koji način, izravno ili preko poreznika, razmjenjivati podatke s američkim poreznim vlastima, još se ne zna, no od srpnja prošle godine počele su prikupljati podatke o klijentima. SAD je prije pet godina donio FATCA-u, Foreign Account Tax Compliance Act, zakon kojim nastoje spriječiti američke porezne obveznike da preko inozemnih računa izbjegnu plaćanje poreza jer im godišnje tako “odleprša” oko 100 milijardi dolara. O provedbi tog zakona i razmjeni podataka pregovaraju ili su potpisali sporazume s mnogim zemljama, pa i sa svim članicama Europske unije.

Hrvatska je u pregovorima, sporazum o provedbi FATCA-e još nije potpisala, ali američko ministarstvo financija uvrstilo ju je na popis zemalja koje su u visokom stupnju usuglašenosti i smatra da je sporazum sklopljen.

- Imate li tetu ili strica u Americi, to ne znači ništa. Rodbina u Americi nije indikator američkog poreznog statusa. Pitanja koja se traže tiču se osobno klijenta i njegovih računa. Nećete biti potencijalni porezni obveznik ako imate tetu u Americi, no hoćete ako imate račun ili adresu u SAD-u - objašnjava nam jedan financijski stručnjak koji se bavi implementacijom FATCA-e koji je želio ostati anoniman.

Govori nam da je mnogo toga još u sivoj zoni i nejasno, sporazum još nije potpisan, pa se ne zna hoće li banke i ostale institucije o klijentima za koje utvrde američki porezni status direktno obavještavati američku poreznu upravu ili podatke slati hrvatskim poreznicima.

Objašnjava nam da će implementacija pravila i ažuriranje milijuna računa u bankama i ostalim financijskim institucijama potrajati, provodi se u koracima, a sve će, procjenjuje, biti gotovo za nekoliko godina. Inače, sporazum otvara vrata da hrvatski poreznici traže podatke o hrvatskim državljanima s računima u SAD-u.

Ovaj nam stručnjak kaže da je sve ovo još mačji kašalj prema onome što financijske institucije čeka kad počne primjena konvencije o administrativnoj pomoći u poreznim stvarima koju smo lani potpisali s 36 zemalja.

- Ubuduće će vas odmah nakon ulaska u banku pitati čiji ste državljanin. Banke već sad imaju gomilu posla oko hrpe novih dokumenata i papirologije, zbog čega će neke vjerojatno odbijati klijente koji im ne budu željeli dati podatke i izjave o svojem SAD statusu. Riječ je o međunarodnim pravilima kojima se svim bankama nameću strogi kriteriji, pa neće ni biti mjesta za banke koje ih ne budu htjele primjenjivati - kaže nam ovaj financijski stručnjak.

Šutnja u Ministarstvu

Inače, još 29. siječnja poslali smo pitanja Poreznoj upravi i Ministarstvu financija o sporazumu i svemu onome što ide uz njega, kada će se i kako razmjenjivati podaci, hoće li banke ustezati porez s računa svojih klijenata za američke porezne vlasti, zbog čega se i građanima koji nemaju nikakve veze s SAD-om zbraja kompletni godišnji prihod te im se ti podaci daju na potpis. Odgovor nismo dobili. Sporazum nije potpisan, pa nije za objavu, a primjenjuje se i građane se svakodnevno u bankama propituje o mjestu rođenja i prihodima i vezama sa SAD-om.