sunlike star astrosphere
© X-ray: NASA/CXC/Johns Hopkins Univ./C.M. Lisse et al.; Infrared: NASA/ESA/STIS; Optical: NSF/NoirLab/CTIO/DECaPS2)Mlada zvijezda slična Suncu prvi put otkriva svoj zaštitni omotač, ili 'astrosferu', na ovoj Chandrinoj slici
Prvi mjehurić vrućeg plina viđen oko druge zvijezde uočen je oko "Motha" [Moljac, op.prev.], udaljenog samo 117 svjetlosnih godina.
Što je to: HD 61005, zvijezda slična Suncu nadimka "Moljac"

Gdje se nalazi: Oko 117 svjetlosnih godina daleko u zviježđu Krma

Kada je fotografija podijeljena: 23. veljače 2026.
Sunce kruži oko središta Mliječne staze omotano zaštitnim mjehurićem vlastite izrade, nazvanim heliosfera. I po prvi put, astronomi su uočili sličan zaštitni mjehurić koji se formira oko vanzemaljske zvijezde.

Upravo je potvrđeno da zvijezda nazvana HD 61005 ima vlastitu heliosferu ili "astrosferu". A budući da je HD 61005 mnogo mlađa od Sunca (oko 100 milijuna godina u usporedbi s 4,6 milijardi godina), otkriće također nudi astronomima rijedak uvid u to kako je naša domaća zvijezda mogla izgledati u svojim počecima.

Ova revolucionarna slika koristi rendgenske podatke iz NASA -inog rendgenskog opservatorija Chandra (ljubičasta i bijela na slici) uz infracrvena (plava i bijela) i optička (crvena, zelena i plava) promatranja s drugih teleskopa, uključujući svemirski teleskop Hubble i Međuamerički opservatorij Cerro Tololo u Čileu. Kombiniranje podataka omogućilo je astronomima da snime upečatljiv portret zvjezdanog mjehurića vjetra u akciji.
A zoomed-in view 'Moth' young sun and its astrosphere
© X-ray: NASA/CXC/John Hopkins Univ./C.M. Lisse et al.; Infrared: NASA/ESA/STIS; Image Processing: NASA/CXC/SAO/N. Wolk)Uvećani prikaz 'Moljca' i njegove astrosfere
U središtu slike nalazi se briljantna bijela rendgenska jezgra. Oko nje je neonsko-ljubičasti sjaj koji označava samu astrosferu.

Jedna od najizrazitijih značajki HD 61005 je klinasti rep prašine koji se proteže iza nje i izgleda kao par krila. Ovaj otpad, koji je ostao od formiranja zvijezde, povučen je unatrag dok zvijezda juri kroz svemir, a njegov neobičan oblik priskrbio je HD 61005 nadimak "Moljac".

"Postoji izreka o moljcu kojeg privlači plamen", rekao je Brad Snios, fizičar koji je ranije radio u Harvard & Smithsonian Centru za astrofiziku. "U slučaju HD 61005, 'Moljac' ne može lako pobjeći od plamena jer je rođen oko njega." Iako je sličan Suncu po masi i temperaturi, HD 61005 je daleko mlađi i aktivniji.

Procjenjuje se da su njegovi zvjezdani vjetrovi oko tri puta brži i 25 puta gušći od onih koje trenutno emitira Sunce. Kad bi zamijenio Sunce u Sunčevom sustavu, naša bi heliosfera bila i do 10 puta šira, prema NASA-i.

Snimanje prve izvanzemaljske astrosfere misija je koja traje od 1990-ih. Proboj je omogućen jer se snažan vjetar HD 61005 sudara s neobično gustim područjem međuzvjezdanog materijala, generirajući rendgenske zrake koje Chandra može detektirati.

To je prvi trag o tome što je možda okruživalo rani Sunčev sustav prije milijardi godina - i možda kako se mladi planetarni sustavi razvijaju u svojim kozmičkim susjedstvima.