Studija je također utvrdila da se psihijatrijski problemi adolescenata koji su došli s pitanjima o svom rodnom identitetu nisu smanjili nakon medicinske 'tranzicije'. Osim toga tijekom razdoblja praćenja kod osoba koje su prošle kroz' tranziciju' znatno je porasla potreba za specijaliziranim psihijatrijskim liječenjem.
Potrebe pacijenata za psihijatrijskom pomoći povećale su se nakon 'tranzicije'
Kritičari tzv. "rodno afirmativne skrbi" često ističu činjenice koje je potvrdila finska studija. Već dugo upozoravaju na nekritički pristup socijalnim, medicinskim i kirurškim intervencijama kod pacijenata, uključujući adolescente s rodnom disforijom, te traže detaljniju provjeru mogućih štetnih ishoda.
Istraživači navode da su adolescenti imali znatno višu razinu psihijatrijskih poremećaja u usporedbi s drugim mladima koji nisu prolazili takvu medicinsku obradu, i prije i nakon njezina početka. Potrebe za liječenjem "često su se nastavile, pa čak i pojačale nakon medicinskih intervencija", ističu.
Upozorili su i da kod nekih adolescenata intervencije "tranzicije 'mogu čak imati i negativan učinak". Naglasili su da nalazi upućuju na potrebu temeljite psihijatrijske procjene i kontinuiranog liječenja tijekom cijelog procesa medicinske "promjene spola".
Studija je pokazala da je kod adolescenata koji su prošli medicinske postupke "promjene spola" došlo do poteškoća poput depresije, anksioznosti i poremećaja povezanih s povećanom upotrebom alkohola ili droge.
Psihički problemi se ne smanjuju niti nestaju nakon medicinskog procesa 'promjene spola'
Istraživači su zabilježili da su se mentalni problemi kod adolescenata nakon 'tranzicije' povećali šest puta: s 9,8 posto na 60,7 posto u skupini mladih koji su tražili prijelaz u ženski spol. U skupini koja je tražila prijelaz u muški spol porast je pak bio s 21,6 posto na 54,5 posto, navodi studija.
Istraživači su uzeli u obzir jesu li ti mladi i ranije imali psihijatrijsko liječenje. Nakon toga su utvrdili da adolescenti koji su upućeni u specijalizirane zdravstvene službe zbog pitanja vezanih uz rodni identitet imaju povećan rizik od psihijatrijskih poremećaja.
Zaključak studije je da su ozbiljni psihijatrijski poremećaji česti među adolescentima koji dolaze na procjenu zbog pitanja rodnog identiteta. Ti su problemi još izraženiji kod onih koji su se javili u posljednje vrijeme, kada je broj takvih slučajeva porastao.
Dugoročna studija na bazi registara
Studija pod naslovom "Psihijatrijski poremećaji među adolescentima i mladim odraslima koji su kontaktirali specijalizirane službe za rodni identitet u Finskoj od 1996. do 2019." obuhvatila je nacionalnu skupinu svih osoba mlađih od 23 godine. One su u razdoblju od 1996. do 2019. upućene na procjenu zbog pitanja rodnog identiteta. To je uključilo 2.083 pacijenata i 16.643 usporedivih kontrolnih ispitanika u dugoročnom praćenju temeljenom na registrima.
Istraživači navode da su adolescenti upućeni zbog rodnih pitanja, neovisno o spolu, imali znatno više psihijatrijskih poteškoća u usporedbi s mladima iz opće populacije koji nisu bili uključeni u takvo upućivanje ili liječenje. Istodobno, oni koji su upućeni nakon 2010. godine pokazivali su izraženije probleme nego ranije skupine.
U izjavi za GB News, klinička psihologinja dr. Dionne Joseph rekla je da "robustna" finska studija predstavlja dokaz koji pokazuje kako je rodno afirmativna skrb katastrofa.
"Jasno je da se mentalno zdravlje mladih znatno pogoršava u okviru takve skrbi, uključujući i kirurške zahvate poput faloplastike (kirurške izgradnje penisa) te druge medicinske postupke", tvrdi Joseph. Dodala je i da je došlo do "katastrofalnog pogoršanja" njihovog mentalnog zdravlja i svakodnevnog funkcioniranja.
Također je ustvrdila da se roditelje dovodilo u zabludu kada im se govorilo da će "promjena spola" smanjiti suicidalnost kod adolescenata.
Najgore su prošli oni koji su prolazili 'tranziciju' do ženskog spola
U zaključku studije autori navode da je "značajno povećanje potrebe za psihijatrijskim liječenjem uočeno kod adolescenata koji su u procesu tranzicije tražili prijelaz prema ženskom spolu".
Također se navodi da estrogen može potencijalno izazvati simptome depresije kod "cisrodnih" i "trans" žena, što bi djelomično moglo objasniti povećanu potrebu za psihijatrijskom pomoći u toj skupini.
S druge strane, testosteron može privremeno poboljšati raspoloženje. No unatoč tome i kod osoba koje su prošle 'tranziciju' prema muškom spolu, zabilježene su znatno veće psihičke poteškoće.
Zaključno se navodi da se dodatno opterećenje mentalnog zdravlja može pojaviti i kada rezultati liječenja ne ispune očekivanja.
Stručne rasprave i kontroverze
Autorica Cass Reviewa, barunica Hilary Cass, ranije je upozorila da društvene mreže mogu navesti djecu da pogrešno zaključe kako su transrodna.
Prema njezinim riječima, djeca koja se ne uklapaju u stereotipne rodne obrasce - primjerice djevojčice koje vole "muške" aktivnosti ili dječaci koji se igraju "ženskim" igračkama, mogu pogrešno zaključiti da su "trans", iako su to normalni oblici ponašanja i identiteta, piše Gript.ie.
Komentari čitatelja
na naše novosti