Drone Destroyed
© Public Domain
Obaranje ukrajinskog drona od strane NATO-ovog ratnog zrakoplova iznad Estonije ovog tjedna pokazuje koliko je posrednički rat s Rusijom blizu eskalaciji na europskim teritorijama.

NATO i vodstvo EU potiču baltičke države da eskaliraju rat s Rusijom. Možda je vrijeme da Moskva djeluje preventivno kao najbolji način za izbjegavanje sveopćeg rata.

To je bio prvi prijavljeni slučaj presretanja ukrajinske bespilotne letjelice (UAV) od strane NATO-ovog borbenog zrakoplova. Estonski ministar obrane Hanno Pevkur objavio je: "Odlučili smo da je moramo srušiti... trebala je pogoditi ruske ciljeve."

Njegove primjedbe odaju nervozu među baltičkim državama oko toga kamo ih vodi njihova podrška Ukrajini nakon što je Rusija upozorila da je spremna ispuniti prijetnje odmazdom zbog dopuštanja Ukrajini da koristi njihov zračni prostor za pokretanje napada. Učinkovito, formiraju novu frontu protiv Rusije, s odjecima Operacije Barbarossa kada je nacistički Treći Reich napao Rusiju u opkoljavanju kroz iste te države 1941. Međutim, u trenutnoj situaciji nisu sigurni u posljedice. Rusija bi ih možda ionako morala osloboditi sumnji prije nego što bude prekasno.

Ruska vanjska obavještajna služba (SVR) ovog je tjedna tvrdila da baltičke države - Estonija, Latvija i Litva - dogovaraju s Ukrajinom duboke napade dronovima unutar Rusije. Ta tvrdnja dolazi u trenutku kada je Ukrajina pojačala zračne napade na ruske gradove, uključujući glavni grad Moskvu, ubijajući civile i uništavajući ključnu naftnu infrastrukturu. Ogroman zajam od 90 milijardi eura od Europske unije namijenjen je povećanju proizvodnje dronova u Ukrajini u partnerstvu s europskim proizvođačima.

Posljednjih tjedana došlo je do porasta broja incidenata s dronovima koji se pojavljuju na nebu iznad baltičkih država.

Nekoliko iskusnih promatrača, uključujući Johna Mearsheimera i Glenna Diesena, predviđaju da Kremlj možda neće imati drugog izbora nego da eskalira napadima na centre donošenja odluka u Baltiku kako bi obnovio odvraćanje. Iako bi takva odmazda mogla riskirati izravan rat s NATO-om prema paktu o kolektivnoj obrani saveza predvođenog SAD-om.

Baltičke države, čini se, igraju ciničnu dvostruku igru ​​pod iluzijom da će ih njihova dvoličnost poštedjeti kinetičkih posljedica. Tvrde da nisu dopustile Ukrajini da koristi njihov zračni prostor za napad na Rusiju. Kijevski režim također je tvrdio da nije tražio takvo dopuštenje.

Kijevski režim tvrdi da lansira dronove izravno kroz ruski zračni prostor i da rusko elektroničko ratovanje ometa bespilotne letjelice kako bi ih preusmjerilo na baltički teritorij. Navodno da Rusija ovo koristi kao propagandu kako bi inkriminirala baltičke države i opravdala neprijateljstvo prema njima. Estonija, Latvija i Litva podržale su narativ Kijeva.

Takve tvrdnje nadilaze lakovjernost. Uostalom, to je isti režim koji tvrdi da Rusija napada nuklearnu elektranu Zaporožje, koju Rusija kontrolira, pa čak i kada dolazne topničke granate pokazuju da se za pogađanje elektrane koriste američki HIMARS-ovi, riskirajući nuklearnu katastrofu za Europu.

Za početak, estonske vlasti priznale su da je posljednji upad dronova bio od strane bespilotne letjelice koja je došla s latvijskog teritorija, a ne ruskog.

Drugo, kijevski režim se brzo ispričao svojim "baltičkim prijateljima" zbog "nenamjernih incidenata" ulaska dronova u njihov zračni prostor. Ako je to ruska propaganda, zašto isprika iz Kijeva?

Logičan zaključak je da ukrajinski operativci namjerno koriste Baltik kao skrivenu putanju za napad na Rusiju. Pratite i novac. Nedavni porast napada dronovima Ukrajine na Rusiju poklopio se s vojnom pomoći EU od 90 milijardi eura, koja se otvoreno proglašava podrškom za pojačavanje napada bespilotnim letjelicama.

Tome se dodaje i ruska vanjska obavještajna služba koja uvjerljivo tvrdi da se Latvija nudi kao nova fronta za ukrajinske zračne napade. Rusija kaže da su ukrajinski operativci stacionirani na latvijskom teritoriju kako bi izvršili lansiranja. Ruske tvrdnje su u skladu s kontekstom.

Rusija je ovog tjedna upozorila da ima koordinate lansirnih mjesta u Latviji i drugim baltičkim državama te da je spremna pogoditi te ciljeve.

To vjerojatno objašnjava zašto su Estonci ovog tjedna odlučili uništiti dron na putu prema Rusiji. NATO-ov borbeni zrakoplov F-16 pozvan je da ga obori. Ovdje se sugerira da su donositelji odluka u Tallinnu shvatili da je zemlja u opasnosti da bude uhvaćena sa spuštenim hlačama u provođenju rata protiv Rusije.

To također sugerira da su vodstvo EU i NATO-a očajni i u kaosu zbog ovog više od četverogodišnjeg posredničkog rata koji uništava njihova gospodarstva.

S jedne strane, njihova rusofobija ih tjera da pojačaju ukrajinske napade dronovima na Rusiju i raspoređuju baltički teritorij kako bi maksimizirali ofenzivni doseg i štetu. Nema sumnje da u baltičkim zemljama postoje proturuski ratni huškači koji su spremni pristati na ovu eskalaciju iako ih ona iracionalno ostavlja ranjivima na odmazdu.

Raspad latvijske koalicijske vlade prošlog tjedna ilustrira strateške napetosti. Premijerka Evika Silina dala je ostavku nakon smjene ministra obrane zbog ponovljenih incidenata pada "zalutalih" ukrajinskih dronova. U bijesu, Silina je rekla: "Nešto je pošlo po zlu. Ne možemo si priuštiti da se ova situacija nastavi."

Smijenjeni ministar obrane Andris Spruds pretvara se da ukrajinski dronovi nekako slučajno narušavaju zračni prostor Latvije. No, politički slom u Rigi ukazuje na to da postoje oprečne zabrinutosti da dosluh s Ukrajinom u napadu na Rusiju stavlja zemlju na metu ruske odmazde.

Baltički ratni huškači sa svojim urođenim antiruskim mentalitetom teško da djeluju sami. EU, predvođena osobama poput Ursule von der Leyen, bivše njemačke ministrice obrane, i šefice vanjskih poslova Europske unije Kaje Kallas, bivše estonske premijerke, vrši pritisak za povećanje ukrajinskih sposobnosti dronova u novom nepromišljenom kockanju kako bi porazila Rusiju.

Na dan neuspjelog napada dronom na Rusiju iz estonskog zračnog prostora, u utorak, 19. svibnja, prijavljeno je da su tri NATO-ova nadzorna zrakoplova patrolirala iznad baltičkog teritorija. Među izviđačkim zrakoplovima bio je i američki Bombardier Challenger 650 Artemis II koji je poletio iz Rumunjske. F-16 koji je srušio dron također je potjecao iz Rumunjske. To implicira da je dron bio koordiniran s NATO-ovom obavještajnom službom.

Kijevski režim odustao je od bilo kakvog pretvaranja o političkim pregovorima o okončanju sukoba, kako je ovog tjedna istaknuo ruski veleposlanik pri UN-u Vasilij Nebenzja. Korumpirani Zelenskov režim ide do bankrota ubrizgavanjem sredstava za izradu dronova s ​​europskim partnerima. Za kijevsku neonacističku mafiju nema ništa poželjnije od uvlačenja NATO-a u otvoreni rat protiv Rusije. A elementi unutar vodstva NATO-a i baltičkih država su susretljivi.

Rusija je prisiljena udariti na novu frontu kako bi obnovila odvraćanje i izbjegla potpunu eskalaciju, kako su zaključili ruski stratezi poput Sergeja Karaganova. Đavolska dinamika koju demonstrira baltički dogovor s dronovima dokazuje tako ozbiljan zaključak. Ako Moskva odbije, NATO-ovi ratni huškači samo će postati još hrabriji u svojoj ludoj agresiji.