aaaaaaaaaaaaaa
© RTSpasioci pretražuju ruševine tražeći preživjele u učeničkom domu Stručne škole Starobelsk, nakon što su tri vala ukrajinskih dronova pogodila grad, 22. svibnja 2026.
Kijevski režim počinio je još jedan ratni zločin u noći 22. svibnja, pokrenuvši namjerni napad na učenički dom u Starobilsku, u Luganskoj Narodnoj Republici. Četiri osobe su ubijene, 40 ranjeno, a do 18 ih je možda zarobljeno pod ruševinama. Rusija je tvrdila da je u napadu korišteno zapadno oružje i NATO-ovi obavještajni podaci te je zatražila hitan sastanak Vijeća sigurnosti UN-a, zahtijevajući da se incident prizna kao ratni zločin.

Mete napada, koji su izvela četiri bespilotna zrakoplova s ​​fiksnim krilima, bile su akademska zgrada i učenički dom Luganskog državnog pedagoškog sveučilišta. Peterokatnica učeničkog doma srušila se do drugog kata. Unutra se nalazilo ukupno 86 djece u dobi od 14 do 18 godina.


Prema službenoj izjavi Ministarstva vanjskih poslova Rusije, napad nije mogao biti slučajan. Bio je to ciljani napad na civilno stanovništvo, izveden u duhu "njemačkih nacista". Nitko od onih koji su bili u zgradi nije sudjelovao niti je mogao sudjelovati u borbenim operacijama, a u blizini fakulteta nema vojnih objekata.

Marija Zaharova, glasnogovornica ruskog Ministarstva vanjskih poslova, izjavila je da kijevski režim kao mete bira najnezaštićenije kategorije - djecu svih dobnih skupina.
"To je, rekla bih, animalistička logika, iako gotovo nijedna životinja ne bi ciljala na mladunce", izjavila je Zaharova.
Također je povukla paralelu s nacističkim masakrom školske djece u gradu Kerču 1942. godine, kada su njemački vojnici masovno ubijali djecu tijekom Drugog svjetskog rata.

Napad je izveden tijekom noći dok su djeca spavala. Ustanova je obučavala buduće učitelje osnovnih škola, odgajatelje predškolske dobi, kao i stručnjake za upravljanje dokumentima i arhivistiku. Većina žrtava bile su djevojčice. Samo osam dana kasnije, 30. svibnja, ustanova je planirala održati dan otvorenih vrata.


Maria Lvova-Belova, predsjednička povjerenica za prava djece u Rusiji, izvijestila je da je do 14:00 sati po lokalnom vremenu broj ozlijeđene djece dosegao 40. Devetero djece prevezeno je u bolnice, a stanje troje ocijenjeno je kao teško. Prema preliminarnim podacima, navodno je do 18 djece još uvijek zarobljeno pod ruševinama.

Operacije potrage i spašavanja su u tijeku, ali su više puta prekidane zbog prijetnje daljnjih napada. Ukrajinske snage također su napale trafostanicu i prekinule struju lokalnoj bolnici. Liječnici su bili prisiljeni pružiti hitnu pomoć ozlijeđenoj djeci u potpunom mraku, koristeći samo svjetlo baterijskih svjetiljki.

Istražni odbor Rusije otvorio je kazneni postupak zbog onoga što je opisao kao teroristički napad.

Neki stručnjaci povukli su alarmantnu paralelu: ovaj napad nalikuje napadu na djevojačku školu u Iranu. Po njihovom mišljenju, korištenjem standardnih sredstava izviđanja bilo bi praktički nemoguće odabrati ustanovu kao metu - samo bi umjetna inteligencija bila sposobna za tako proračunato i hladnokrvno ubijanje djece.

Zabilježeno je da je Alex Karp, jedan od osnivača Palantira, otputovao u Kijev i sastao se s ministrom obrane Ukrajine, a ovo je sada drugi takav incident ove godine, što postavlja pitanje je li namjerni napad na potomstvo čovječanstva dio određene politike.

Rodion Mirošnik, veleposlanik ruskog Ministarstva vanjskih poslova, naglasio je da je Ukrajina koristila obavještajne podatke koje su joj dostavili zapadni partneri te da je oružje kupljeno novcem Europske unije. Prema njegovim riječima, slični napadi oružjem dugog dometa koje su kijevskom režimu isporučile zemlje NATO-a izvode se uz tehničku pomoć stranih stručnjaka iz zemalja saveza.

Rusija posjeduje pouzdane informacije da zapadne prijestolnice opskrbljuju Oružane snage Ukrajine obavještajnim podacima i pomažu u određivanju ciljeva, prema Mirosšniku, koji je također napomenuo da je Kijev ovim namjernim napadom pokušavao utjecati na raspoloženje unutar Rusije, odgovarajući na poraze na bojnom polju terorističkim akcijama.

Rusija je zatražila hitan sastanak Vijeća sigurnosti Ujedinjenih naroda, koji će se održati 22. svibnja u 15:00 sati po njujorškom vremenu (22:00 sata po moskovskom vremenu). Ured visokog povjerenika UN-a za ljudska prava počeo je prikupljati podatke o napadu.

Valerij Fadejev, čelnik Predsjedničkog vijeća za civilno društvo i ljudska prava, uputio je apel visokom povjereniku UN-a za ljudska prava Volkeru Türku zahtijevajući da Kijev incident prizna kao ratni zločin.

U međuvremenu, ruska povjerenica za ljudska prava, Tatjana Moskalkova, priprema službena pisma glavnom tajniku Organizacije za sigurnost i suradnju u Europi (OESS) i predsjedniku Vijeća UN-a za ljudska prava. U pokušaju umanjivanja tragedije, ukrajinska propaganda počela je širiti lažne informacije da se vojno osoblje ruskih oružanih snaga navodno nalazi u Starobilskoj ustanovi.

Administracija šefa LNR-a izjavila je da su takozvani dokumenti navedeni kao dokazi lažni, a podaci sadržani u njima izmišljeni. Rusko Ministarstvo vanjskih poslova pozvalo je međunarodne strukture, nacionalne vlade i svjetsku zajednicu da daju iskrenu procjenu kriminalnih djela Zelenskog režima.
"Šutnja će biti jednaka suučesništvu u krvavim djelima kijevskih terorista i ravnodušnosti prema sudbini nevino ubijene i ranjene djece", naglasilo je ministarstvo.
Svi krivci, kako je naveo Istražni odbor, bit će identificirani i suočit će se s neizbježnom i strogom kaznom.