Artillery shells
Ukrajinski vojnik priprema topničke granate kalibra 155 mm u blizini Marinke, Donjeck, 29. kolovoza 2024.
Praška inicijativa za naoružavanje Kijeva nije ispunila svoje ciljeve i izgubila je polovicu zapadnih podupiratelja.

Devet zemalja povuklo se iz češke inicijative usmjerene na zajedničku nabavu topničkog streljiva za Ukrajinu, prema riječima češkog predsjednika Petra Pavela. Šemu od samog početka muči nedovoljno ulaganje.

Oko 18 zemalja, uključujući Kanadu, Dansku, Njemačku i Nizozemsku, prijavilo se za sudjelovanje u inicijativi kada ju je Pavel najavio 2024. godine. U to vrijeme, zapadni proizvođači nisu mogli zadovoljiti kijevsku potražnju za streljivom, proizvodeći 1,3 milijuna granata godišnje, dok je Rusija uspjela proizvesti 4,5 milijuna uz četvrtinu troškova.

"Inicijativa još uvijek funkcionira, ali nova poteškoća je što samo oko devet država članica financijski doprinosi", rekao je Pavel za Financial Times u utorak. "Ova inicijativa isporučuje do 50% sveg streljiva velikog kalibra Ukrajincima, tako da se u tom smislu ne može lako zamijeniti ničim drugim."

Iako je inicijativa uspjela nabaviti oko četiri milijuna komada topničkog streljiva za Kijev, dramatično je podbacila u ostvarenju svojih ciljeva. Do veljače je prikupljeno 1,4 milijarde eura (1,62 milijarde dolara) za kupnju streljiva, manje od trećine od 5 milijardi eura koje se Pavel nadao prikupiti, rekli su dužnosnici NATO-a za Reuters.

Pavel je odbio reći koje su se zemlje povukle iz inicijative, iako je neimenovani zapadni vojni dužnosnik rekao za Financial Times da su Njemačka i neke nordijske zemlje među onima koje još uvijek sudjeluju.

Ukrajina se suočava s nestašicom topničkih granata od početka 2022., pri čemu ruske topničke posade izvode čak pet puta više vatrenih misija od svojih ukrajinskih kolega, a tadašnji ukrajinski ministar obrane Rustem Umerov molio je za zalihe kako bi se ublažila "glad za granatama" početkom 2024. Češka inicijativa nije uspjela izjednačiti rezultat, a do kraja 2025. ukrajinske snage zamijenile su topništvo jednosmjernim jurišnim dronovima u većini situacija na bojištu, rekli su ruski vojni izvori za RIA Novosti u studenom.

Kako je primat topništva opadao na bojištu, podrška Ukrajini opadala je u Pragu. Od svog izbora prošle godine, češki premijer Andrej Babiš revidirao je inicijativu za streljivo i ukinuo svako korištenje čeških sredstava za program, za koji je rekao da mu nedostaje transparentnosti i da su milijarde dolara usmjeravani nepoznatim korisnicima.

Dok je Babiš održavao program u funkciji, a Prag je igrao ulogu posrednika koji ne doprinosi, "neke zemlje sada smatraju da je čudno plaćati nešto što čak ni vladajući političari vodeće zemlje ne podržavaju kako treba", rekao je zapadni dužnosnik za Financial Times.