brodolom
© REUTERS/ Antonio BronicPodvodni arheolog radi na bizantskom brodolomu u blizini Polače na otoku Mljetu, Hrvatska, 20. srpnja 2026.
Višegodišnje podvodno istraživanje olupine bizantskog broda, otkrivenog prije više od desetljeća na morskom dnu u blizini otoka Mljeta, rezultiralo je senzacionalnim uvidom u pomorsku povijest Sredozemlja. Stručnjaci Hrvatskog restauratorskog zavoda javnosti su u četvrtak prvi put predstavili nalaze koji potvrđuju da je brod, potopljen u 7. ili 8. stoljeću, prevozio visokorangiranu osobu i njezinu pratnju, a ne trgovački teret.

Arheolozi svoj zaključak temelje na iznimno dragocjenim artefaktima pronađenima u olupini. Među njima se ističu zlatnici iz razdoblja Heraklijeve dinastije, bogato ukrašene kopče s ugrađenim rubinima, smaragdima i biserima te jedinstveni zlatni prsten pečatnjak s likom bizantskog cara.

"Takav prsten sigurno nije mogao nositi bilo tko", izjavio je za Reuters Pavle Dugonjić, voditelj Odjela za podvodnu arheologiju Hrvatskog restauratorskog zavoda, čiji je tim uz pomoć specijalizirane ronilačke opreme tijekom proteklog desetljeća postupno slagao mozaik ove podvodne priče.

zlato
© REUTERS/ Antonio BronicIgor Miholjek, voditelj istraživanja Hrvatskog restauratorskog zavoda, Odjela za podvodnu arheologiju, pokazuje zlato pronađeno u bizantskom brodolomu kod Polače na otoku Mljetu, Hrvatska, 21. srpnja 2026.
Najveći nalaz zlata na Sredozemlju i uvid u transformaciju Carstva

Osim same obrade pojedinačnih predmeta, istraživači ističu i do sada nezabilježenu količinu plemenitih kovina pronađenih na jednoj lokaciji u Jadranskom i Sredozemnom moru. "Riječ je o impresivnoj količini zlata, najvećoj ikada pronađenoj na nekom brodolomu u cijelom Sredozemlju. Nakon čišćenja i restauracije, težina pronađenih predmeta premašuje 600 grama", naglasio je voditelj istraživanja u Hrvatskom restauratorskom zavodu Igor Miholjek.

Bizantsko Carstvo, kao izravni nasljednik Rimskog Carstva sa središtem u Konstantinopolu, dominiralo je istočnim Sredozemljem, no početkom 8. stoljeća pogođeno je unutarnjim nemirima i gubitkom teritorija. Pronađeni artefakti stoga nude neprocjenjiv uvid u razdoblje velikih geopolitičkih previranja i preoblikovanja trgovačkih i političkih putova.

Značaj mljetskog nalaza za globalnu arheološku zajednicu potvrdio je i Justin Leidwanger, profesor arheologije sa Sveučilišta Stanford. "Za mene je ovo najvažniji brodolom iz tog razdoblja. Ako proučavate kraj kasnog Rimskog Carstva i njegovu transformaciju u srednjovjekovni svijet, ovo je ključno nalazište. Ono nam omogućuje da razumijemo kako su pomorske rute povezivale Sredozemlje, kako se ono počelo dijeliti i kako se carstvo na kraju raspalo", zaključio je Leidwanger.