Eskalacija sukoba u Istočnoj Guti, mestu kod Damaska u kom teroristi praktično drže civile kao taoce, pokazuje da se situacija u Siriji ne može stabilizovati sve dok tamo postoji mnoštvo naoružanih formacija i suprotstavljenih interesa, kaže za Sputnjik Slobodan Janković sa Instituta za međunarodnu politiku i privredu.


Guta je, podseća Janković u emisiji "Sputnjik intervju", više puta bila mesto krize, barem u medijima, a sve optužbe za napad gasom odnosile su se upravo na Istočnu Gutu od 2012. godine.

"Nedavno se opet pričalo o tome da je navodno upotrebljen gas. Ako verujemo raznim komisijama, bilo je tih napada gasom, ali je utvrđeno i da se ne zna tačno ko je to bacio. Samo bi neko zaista naivan mogao da poveruje da je to uradila vlada, koja je ionako pod sankcijama i koju optužuju za sve i svašta", primećuje naš sagovornik.

Ruski predsjednik Vladimir Putin dao je intervju za emisiju "Megyn Kelly Today" američkog kanala NBC te se pritom osvrnuo na optužbe da je predstavljanjem novih naoružanja ponovno potaknuo utrku u naoružanju. Putin tvrdi kako nije tako te navodi kako je novu utrku u naoružanju započeo bivši američki predsjednik George W. Bush kada je 2002. godine odlučio napustiti 30 godina star sporazum o raketnoj tehnologiji koji je potpisan još za vrijeme SSSR-a.

"Moje je stajalište da oni pojedinci koji tvrde kako je počeo novi Hladni rat zapravo nisu analitičari već propagandisti. No, ako govorimo o utrci u naoružanju onda je ona započela točno u trenutku kada se SAD 2002. godine povukao iz Anti-balističkog raketnog sporazuma iz 1972. godine", istaknuo je.

Naime, Bush je tada tvrdio kako SAD više ne može biti obvezan ovim sporazumom (koji ograničava razvoj raketne tehnologije) zbog toga što isti "onemogućava SAD-u mogućnost obrane od budućih terorističkih napada ili napada odmetnutih režima".

Putin podsjeća kako je u narednim godinama SAD krenuo s "okruženjem" Rusije postavljajući raketne instalacije na prostoru Rumunjske i Poljske.

Još jednom je istaknuo kako Rusiji utrka u naoružanju nije u interesu. "Umjesto da stvaramo prijetnje jedni drugima trebali bismo udružiti svoje snage u obrani protiv terorista", poručio je.

U okviru projekta "Hladnog rata 2" Rusija i dalje pokušava zadržati ulogu promotora izgradnje nove vrste međunarodnih odnosa između Sjedinjenih Država i ostatka svijeta. Dolaskom Donalda Trumpa na vlast je sličnu ponudu Washingtonu uputio i kineski predsjednik Xi Jinping, ali je ubrzo shvatio da su to uzaludni napori. Iako se Zapad prema Rusiji odnosi kršeći međunarodno pravo, a vojne i političke operacije usmjerene na slabljenje revizionističke i agresivne Rusije nadopunjuje ekonomskim sankcijama i psihološkim ratom, vlasti u Moskvi i dalje daju veliki značaj procesu pokušaja izgradnje mostova sa "zapadnim partnerima" koji to nisu. I dok se u Europi mogu naći lideri i visoki politički dužnosnici koji razumiju važnost ovog procesa, za SAD se to ne može reći.

Osim toga, "Hladnim ratom 2" američka administraciji rješava nekoliko gorućih problema i to je glavni razlog zašto vrši pritisak na vazale i takozvane "saveznike" da je slijede u politici prema Moskvi.

To su jačanje geopolitičkog utjecaja u postsovjetskom prostoru i državama koje graniče s Rusijom, kao što je slučaj u Gruziji, Ukrajini i baltičkim zemalja. Potom stvaranje napetosti i kriznih žarišta, a odnedavno i sankcije protiv zemalja koje se odluče na kupnju ruskog oružja, čime se osigurava povećanje prodaje oružja američkog vojno-industrijskog kompleksa, koje podržava američko gospodarstvo. Ova vrsta rata osigurava stabilan tečaj američke nacionalne valute i spekulativni rast burze, bez obzira na povremene padove. "Zajednička prijetnja" omogućava Washingtonu da vrši stalni politički pritisak na saveznike, zapravo na zemlje koje su u potpunosti politički ovisne o Sjedinjenim Državama.

Dakle, ruski faktor je postao neizostavni element unutarnje američke politike, koja ima način da sve probleme i odgovornost prebaci na vanjskog neprijatelja i preusmjeri pozornost javnosti od stvarnih uzroka negativnih posljedica za SAD kao državu.

Zapravo se na ruševinama Sovjetskog Saveza i na štetu nove Rusije gradi "Novi svjetski poredak", što nije nikakva nova ideja i nova politička misao u Washingtonu. To je prethodno iskreno govorio američki geopolitički strateg Zbigniew Brzezinski, koji je preminuo u svibnju prošle godine.

Sredinom veljače je američki predsjednik Donald Trump od Kongresa za troškove Pentagona za fiskalnu godinu 2019. zatražio 716 milijardi dolara, što je najveći proračun za "obranu" u povijesti.

Sada je za fiskalnu godinu 2019. zatražio i najveći iznos sredstava ikada dodijeljen američkim obavještajnim službama, koje su vlade navodno "zanemarivale" od 2007. godine.

Administracija Donalda Trumpa je za američke obavještajne operacije zatražila 81,1 milijardu dolara za fiskalnu 2019. godinu, koja počinje 1. listopada 2018. To je najveći iznos sredstava za obavještajne službe od kada je vlada počela upućivati takve zahtjeve 2007. godine, piše The Washington Times.

Od tih sredstava, 59,9 milijardi dolara će ići za Nacionalni obavještajni program (NIP), priopćio je u utorak ured direktora Nacionalne obavještajne službe Sjedinjenih Država. Ovaj dio proračuna pokriva sve nevojne napore i uključuje sredstva za pružanje podrške američkim obavještajnim operacijama u inozemstvu.

Osim toga, uprava je za fiskalnu godinu 2019. zasebno zatražila 21,2 milijarde dolara za Vojni obavještajni program (MIP).

Ova proračunska komponenta pokriva obavještajne aktivnosti Pentagona, uključujući programe koje provode jedinice poput američkog Zapovjedništva specijalnih operacija i Pomorske obavještajne službe.

Ukupno je zatraženo 81,1 milijardu dolara, što je porast od 3,4% u usporedbi sa 78,4 milijarde dolara koje je uprava Donalda Trumpa za ovu stavku dobila za fiskalnu 2018. godinu.

Nema sumnje da se novi Hladni rat koristilo kao argument za povećanje proračuna američkih obavještajnih službi.

Ruske medijske kuće RT i Sputnik mnogo češće pišu o genetski modificiranim proizvodima od zapadnih medija, izvještava Sustainable Pulse. Do tog je zaključka došlo osoblje američkog Sveučilišta u Iowi, koje u napisima ruskih medija vide pokušaj da se američka i svjetska javnost okrenu protiv GMO-a i tako nanese šteta američkom agroindustrijskom kompleksu.

Ovog tjedna su istraživači sa Sveučilišta u Iowi objavili znanstvenu studiju u kojoj pokreću kampanju protiv ruskih medija koji objavljuju članke i izvješća o GMO. Autori studije su otkrili da su RT Sputnik kraticu GMO koristi mnogo češće nego ostalih pet izvora informacija zajedno, a to su The Huffington Post, Fox News, CNN, Breitbart News i MSNBC.

Autori studije su viši predavač s Fakulteta za sociologiju Shawn Dorius i viši predavač Odsjeka za poljoprivredu, genetiku, razvoj i staničnu biologiju Carolyn Lawrence-Dill, čiji laboratorij djelomično financira američka Nacionalna udruga uzgajivača kukuruza (NCGA) koja odobrava uporabu GMO-a.

"Pokušaji da se američko i svjetsko javno mnijenje okrene protiv uporabe GMO-a očito ima negativan utjecaj na sektor američke poljoprivrede i mogu pružiti prednosti Rusiji", rekao je Shawn Dorius.

Nažalost po njih, prema organizaciji "Food and Water Watch", osoblje Sveučilišta Iowa već nekoliko godina prima izdašna financijska sredstva za promicanje GMO-a.

U srijedu je direktor portala Sustainable Pulse Henry Rowlands rekao: "Zaposlenici Sveučilišta u Iowi se nisu upitali zašto američki mediji tako rijetko pišu o pitanju GMO-a, unatoč porastu interesa potrošača za ovu temu i negativnog stava prema GMO-u. Nekima se to može činiti čudnim, ali u ovom području ruski mediji imaju više slobode nego američki", rekao je Henry Rowlands.

Rusija ima sve više odgovora na vojne izazove Zapada. Testovi nekoliko vrsta najnovijih tajnih oružja su obavljeni uspješno i sada se radi na borbenoj opremi Ministarstva obrane Ruske Federacije, rekao je ruski predsjednik Vladimir Putin tijekom obraćanja Saveznoj skupštini.

Govorio je o trenutnoj situaciji u svijetu, rizicima i prijetnjama te naglasio da su SAD odbile sve prijedloge Rusije o zajedničkom radu na proturaketnoj obrani. U tom smislu, prema Putinu, Rusija je poduzela brze korake u stvaranju novog strateškog oružja od kojeg se nemoguće sakriti i koje može pogoditi bilo koji cilj bilo gdje u svijetu.

Iako vojnim analitičarima nije jasno kojim oružjem, ljudstvom i resursima, konačno i novcem, bez kojeg se ne vodi nijedan rat, Kijev to misli postići, 24. Veljače je načelnik oružanih snaga Ukrajine Viktor Muženko najavio "kako se zemlja priprema za odbijanje nadolazeće agresije iz Rusije". Prema izvješćima novinara, ukrajinski vojni stručnjaci trenutno procjenjuju borbenu sposobnost Rusije za puni rat u naredne tri godine.

"Trebali bismo biti spremni sada, sutra, za tjedan dana, za godinu i tri godine, sve dok slična prijetnja Ukrajini ne nestane", rekao je Viktor Muženko.

Ukrajinski general je također rekao da je Kijev izradio planove za nekoliko mogućih ratnih scenarija.

Načelnika Glavnog stožera Ukrajine je ovo rekao ubrzo nakon što je predsjednik Petro Porošenko 20. veljače potpisao "zakon o reintegraciji".

Ključni dio ovog dokumenta je što ukrajinska politika više ne daje naglasak na "borbu protiv separatista", nego na "borbu protiv inozemne agresije", a službeno je za "agresora" proglašena Rusija.

Već drugi dan je prekinuta takozvana "Antiteroristička operacija Ukrajine" i pokrenuta "Operacija ujedinjenih snaga". U okviru ovog zakona je Služba sigurnosti Ukrajine (SBU) upravljanje vojnim operacija u Donbasu predala Oružanim snagama Ukrajine.

"Operacija ujedinjenih snaga" je u praksi proglašavanja rata na području samoproglašenih republika Donbasa i na graničnim područjima Donbasa pod kontrolom Ukrajine.

Uz otvorene izjave o ratnom zakonu, Kijev se istovremeno mora baviti s nizom ozbiljnih unutarnjih problema. Osim toga, ovaj zakon znatno otežava dobivanje međunarodnih zajmova, koji su Ukrajini nužni za preživljavanje. Zato je odabrana terminologija "Operacija ujedinjenih snaga", kojom se pokušava prikriti prava priroda odluke Kijeva.

Poruke koje je ruski predsednik Vladimir Putin poslao u obraćanju Federalnoj skupštini, prikazavši najnovije tipove naoružanja, potvrđuju da Rusija odgovara asimetrično na pretnje sa Zapada, kaže vojno-politički komentator Miroslav Lazanski.

Rusi su, podseća Lazanski, još pre desetak godina, nakon Minhenske konferencije na kojoj je Putin upozorio Zapad da svet nije samo njihov, rekli da neće ići u novu trku u naoružavanju sa Amerikancima, nego da će odgovoriti asimetričnim metodama.

"Amerikanci su instalirali protivraketni štit u Rumuniji i Poljskoj, na Aleutima, ili THAD u Južnoj Koreji. Rusi ne odgovaraju antiraketnim štitom, nego asimetrično, time što poboljšavaju svoj ofanzivni raketni potencijal - napravili su raketu 'Sarmat', koja ima više bojevih glava, koje se nezavisno usmeravaju na ciljeve. Iz jedne bojeve glave izlazi osam do deset blokova i svaki leti na poseban cilj, svaki za vreme leta manevriše, menja putanju, visinu, zakrivljenost", objašnjava Lazanski za Sputnjik.

Kako ističe, to je nešto što ne može da prati, niti da obori nijedan protivraketni sistem.

Druga humanitarna pauza koja je uvedena u Istočnoj Guti završila se bez željenog rezultata, a civili nisu uspeli da napuste teritoriju zbog konstantnog granatiranja od strane terorista, izjavio je predstavnik ruskog Centra za primirje u Siriji Vladimir Zolotuhin.

Kako je rekao, nijedan civil nije uspeo da iskoristi humanitarni koridor i da napusti Istočnu Gutu.


On je istakao i da će autobusi i kola hitne pomoći nastaviti da dežuraju kod humanitarnog koridora u blizini mesta Muhajam el Vafidin.

Zolotuhin je takođe rekao da je jutros oko 300 civila pokušalo da prođe kroz koridor, ali da su tog trenutka teroristi ponovo počeli da ispaljuju granate, zbog čega su se civili vratili u skloništa.

Podsetimo, predsednik Rusije Vladimir Putin naložio je da se u Istočnoj Guti uvede humanitarna pauza koja će svakog dana trajati od devet časova ujutru do dva posle podne kako bi civili mogli da napuste područje koje granatiraju teroristi.

To područje je i dalje jedno od poslednjih uporišta terorista koje kontrolišu grupe Džejš el islam, Ahrar el Šam i Nusra front.

Samo tri tjedna prije predsjedničkih izbora u Rusiji, neki kandidati za ruskog predsjednika započeli su žustru raspravu koja ne priliči budućem predsjedniku. Konkretno, Ksenija Sobčak, kandidatica Stranke za građansku inicijativu i Vladimir Žirinovski iz LDPR-a, u srijedu su pokrenuli pravi verbalni rat tijekom televizijske debate. Kandidati su se sastali kako bi uvjerili svoje birače da su upravo oni najbolji izbor i alternativa aktualnom predsjedniku Putinu.

Ruski gledatelji su svjedočili verbalnom sukobu Ksenije Sobčak i Vladimira Žirinovskog, poznatog po svojoj ekscentričnosti. Vladimir Žirinovski je intervenirao dok je svoja razmišljanja iznosio treći kandidat Sergej Baburin (Ruska narodna unija). Ksenija Sobčak se umiješala i zamolila Žirinovskog da se smiri i ponaša uljudno, što je bilo dovoljno da ovaj ekscentrični političar eksplodira.

"Prestani pričati", zatražila je Ksenija Sobčak. "Idiotkinja", vratio joj je Vladimir Žirinovski. Voditelj programa Vladimir Soloviov inzistirao je da ne bi trebao vrijeđati ženu, podsjećajući da troše vrijeme Sergeja Baburina.

Nezaustavljivi Žirinovski je nastavio: "Ona je glupa! Nema mozak!", nakon čega ga je Ksenija Sobčak polila čašom vode. Žirinovski nije bio dezorijentiran već je nastavio: "Vidite što radi! Kakva idiotkinja, izvadite je van!".