Američki savjetnik za nacionalnu sigurnost H.R. McMaster poručio je danas kako "javne informacije" potvrđuju da je sirijski predsjednik Bashar al-Assad koristio kemijsko oružje. Također je poručio kako je "došlo vrijeme da međunarodna zajednica počne držati sirijsku Vladu odgovornom".

"Javne informacije i fotografije jasno pokazuju kako Assad i dalje koristi kemijsko oružje", istaknuo je McMaster za vrijeme današnje međunarodne sigurnosne konferencije koja se održava u njemačkom Münchenu.

"Vrijeme je da sve nacije počnu držati sirijski režim odgovornim, kao i njihove sponzore, za ove poteze, te da daju potporu za Organizaciju za prohibiciju kemijskog oružja", rekao je.

Nije pojasnio o kakvim se "javnim informacijama i fotografijama" zapravo radi, no očito je kako je ovaj govor danas imao određeni cilj - izgradnju argumenta za predstojeći američki vojni obračun sa sirijskim vladinim snagama (koji je već i počeo ako se računa veliki zračni napad prije desetak dana). Da je taj argument u stvaranju pokazuje i nedavna reakcija francuskog predsjednika Macrona koji je rekao kako je Francuska spremna vojno intervenirati ako se potvrdi uporaba kemijskog oružja u Siriji.
Komentar:

Bivši američki ministar obrane, William Perry, rekao je u razgovoru za ruski RT kako naglo širenje NATO-a nije nužno ojačalo ovu vojnu alijansu dok u isto vrijeme ističe kako bi SAD trebao revidirati svoj neprijateljski stav prema Rusiji.

Perry također navodi kako je širenje NATO-a prema istoku, koje se odvijalo i za vrijeme njegovog bivanja na dužnosti, "pogreška" te kako je upravo ta činjenica uvelika odgovorna za aktualnu konfrontaciju između Moskve i Washingtona. Podsjetimo, William Perry bio je na funkciji američkog ministra obrane u periodu od 1994. do 1997. u administraciji tadašnjeg predsjednika Billa Clintona.

Istaknuo je i kako je skeptičan po pitanju tvrdnji da će ulazak Makedonije i Crne Gore u NATO doprinijeti jačanju alijanse.

"Moglo bi se reći da dolazi do razvodnjavanja učinkovitosti organizacije ukoliko u istoj sudjeluje previše država, stoga smatram da smo ili na samom kraju ili blizu samog kraja daljnje NATO eskpanzije", rekao je Perry koji vjeruje da je NATO gotovo sigurno odustao od ideje širenja na Ukrajinu.

Iako su odnosi između SAD-a i Rusije danas na vrlo niskim razinama Perry smatra kako ne mora biti tako. "Nema razloga da ruski i američki narod budu međusobno neprijatelji. Postoji povijest prijateljstva i suradnje među nama. Dok sam ja bio na funkciji zajedno smo imali trupe u Bosni. Imalo smo ruske i američke vojnike koji su patrolirali na prostoru Bosne i to je funkcioniralo jako dobro. Također smo surađivali s Rusijom na nuklearnom razoružanju. Za vrijeme tog perioda razmontirali smo 8,000 nuklearnih bombi - 4,000 u SAD-u i 4,000 na prostoru bivšeg SSSR-a", poručio je.

Ruski ministar inostranih poslova Sergej Lavrov izjavio je da, sve dok Moskva ne vidi dokaze o navodnom mešanju Rusije u američke izbore, te optužbe su "lupetanja u prazno".

"Sve je moguće objaviti, baš sve. Svedoci smo kako se množe optužbe, izjave. Zbog toga, dokle god ne dobijemo činjenice, sve ćemo smatrati lupetanjem u prazno, izvinite za nediplomatski izraz", rekao je Lavrov na marginama Minhenske konferencije o bezbednosti.

Istovremeno, Lavrov je rekao da je Rusija spremna za partnerske odnose kako sa SAD, tako i sa EU, ali na ravnopravnim osnovama, kako bi se pronašli odgovori na sve izazove koje nosi današnjica.

Američki specijalni tužilac Robert Miler podigao je u petak optužnice protiv 13 Rusa i tri organizacije iz Rusije zbog navodne umešanosti u predizbornu predsedničku kampanju u SAD 2016. godine. Optužnice su podignute po više tačaka, među kojima su "zavera protiv SAD" i "prevara".

Amerika namjerava od ostatka zemlje odvojiti ogroman komad Sirije, stvarajući autonomni entitet oslanjajući se na Kurde, rekao je ruski ministar vanjskih poslova Sergej Lavrov u intervjuu za televiziju Euronews.

"Jasno je da SAD imaju neku strategiju kojom se sa svojim oružanim snagama, kako ja mislim, žele trajno nastaniti u Siriji. Isto ono što sada žele učiniti, učinili su u Iraku i Afganistanu, unatoč svim prethodno danim obećanjima", rekao je Lavrov.

Ministar vanjskih poslova Rusije je podsjetio na želju Washingtona da se zauvijek naseli u Siriji, što već čini odvajajući veliki komad sirijskog teritorija, kojeg žele izolirati od ostatka zemlje, čime krše suverenitet i teritorijalnu cjelovitost Sirijske Arapske Republike.

SAD, prema Lavrovu, "stvaraju neke kvazilokalne vlasti i na sve načine nastoje stvoriti neku vrstu autonomnog entiteta, oslanjajući se na Kurde".

U međuvremenu je u srijedu, 14. veljače, čelnik američkog State Departmenta Rex Tillerson govorio o potrebi "da u Siriji zavlada mir, da se obnovi zemlja, njezin teritorijalni integritet i demokracija, te da vladaju ljudi koje će odabrati sirijski narod".

Ranije je Lavrov je već govorio o američkim planovima da se podijeli Sirija, a ključni korak realizaciji plana je stvaranje marionetske tvorevine "Sirijskog Kurdistana".

Optužbe SAD protiv 13 ruskih državljana zbog navodnog mešanja u izbore u ovoj zemlji predstavljaju apsurd i odražavaju savremenu američku političku realnost, izjavila je u petak portparolka Ministarstva inostranih poslova Rusije Marija Zaharova.

"Njih je, kako se ispostavlja, bilo 13, prema mišljenju Ministarstva pravde SAD. Trinaestoro ljudi se mešalo u izbore u SAD?! Trinaest protiv budžeta specijalnih službi vrednog milijarde? Protiv obaveštajne i kontraobaveštajne službe, protiv najnovijih tehnologija? Apsurd? Da", navedeno je u komentaru Zaharove,objavljenom na društvenoj mreži Fejsbuk.

Ministar inostranih poslova Sergej Lavrov govorio je danas za "Juronjuz" u intervjuu koji je odjeknuo planetom samo nekoliko sati nakon njegovog prikazivanja.

Rusija nije bila u zamci nekakvih očekivanja od predsedničkog mandata Donalda Trampa, svi razgovori o tome da je Rusija na izborima u SAD 2016. godine stavila ulog na njega i izgubila - predstavljaju spekulacije, izjavio je šef ruske diplomatije Sergej Lavrov u intervjuu za "Juronjuz".

Naravno da je bilo za očekivati kako se najveća svjetska velesila, SAD, i jedna od najvažnijih regionalnih država - Turska, koje su, k tome, i saveznice u NATO-u, nakon međusobnih razgovora na visokoj državnoj razini nisu mogle javno razići svaka na svoju stranu i da je izjava o poboljšanju odnosa jedino mogla i morala biti opcija. To se i dogodilo nakon današnjeg, drugog dana posjeta američkog državnog tajnika Rexa Tillersona Turskoj.

Dvije su se zemlje dogovorile o normalizaciji odnosa, izjavio je u petak turski ministar vanjskih poslova Mevlut Cavushoglu na zajedničkoj konferenciji za medije s američkim državnim tajnikom Rexom Tillersonom, održanoj u glavnom gradu Turske, Ankari.

Šef turske diplomacije smatra kako atmosfera povjerenja između Ankare i Washingtona može biti uspostavljena nakon povlačenja kurdskih snaga "Postrojbe narodne samozaštite" (YPG) iz sirijskog grada Manbija (smješten na sjeveru Sirije, zapadno od rijeke Eufrat, u kojemu se sada, osim kurdskih snaga, nalazi i neutvrđeni broj američkih specijalaca, op. GN.).

"Za to je u prvom redu nužno povući postrojbe YPG iz Manbija", naglasio je Cavushoglu.

U zajedničkoj deklaraciji, objavljenoj nakon razgovora dvojice šefova diplomacije, navedeno je, kako su Ankara i Washington privrženi načelu zašte teritorijalne cjelovitosti i jedinstva Sirije. U deklaraciji se naglašava, kako su se dvije strane spremne odgovorno suprostaviti bilo kakvim pokušajima promjene etničkog sastava sirijskog stanovništva i uspostavi novog statusa-quo u toj zemlji.

Jučer je u Bakuu, glavnom gradu Azerbejdžana, održan četvrti sastanak Savjetodavnog vijeća "Južnog plinskog koridora". Sudionici sastanka potpisali su zajedničku deklaraciju.

Štoviše, namjeru o suradnji su potpisali kompanija SOCAR Balkans iz Azerbejdžana i albanska tvrtka Albgaz. Pismo namjere su potpisale tvrtke Plinacro iz Hrvatske, Albgaz, BH Gas i Montenegro Bonus.

"Južni plinski koridor" jedan je od prioritetnih projekata za EU i osigurava transport 10 milijardi kubnih metara azerbejdžanskog plina iz Kaspijskog mora preko Gruzije i Turske u Europu, priopćeno je nakon sastanka, iako se odavno traži odgovor na pitanje koliko uopće ima plina u azerskih poljima "Shah Deniz ".

U početnoj fazi bi se plin proizvodio u sklopu druge faze razvoja azerbejdžanskog polja "Shah Deniz", koji je smatran glavnim izvorom projekata Južnog plinskog koridora.

Drugi se izvori također mogu povezati s ovim projektom, ali u kasnijoj fazi. Međutim, kasnije je dokazano da su rezerve u azerskim ležištima višestruko manje od onih kako se procjenjivalo i da će biti nužno povezati se s dobavljačima iz Turkmenistana.

U svakom slučaju, dogovoreno je da će se ovaj plin izvoziti u Tursku i na europska tržišta preko Južnog Kavkaza i izgradnjom plinovoda TANAP preko Turske i "Transjadranskog plinovoda " (TAP).

Kao što se vidi, sastanak je održan pod pokroviteljstvom EU i Sjedinjenih Država, a na njemu su sudjelovali predstavnici Azerbejdžana, Crne Gore, BiH, Hrvatske, Rumunjske, povjerenik za energetiku Europske komisije i predstavnici Turkmenistana, zemlje koja bi se u naknadnoj fazi razvoja trebala pridružiti projektu.

Znakovito je da je sastanak održan dan poslije neopozive odluke njemačkih plinskih operatera o izgradnji plinovoda "Eugal", koji bi plin iz "Sjevernog toka 2" trebao isporučiti na granicu s Češkom, te dalje u srednju u južnu Europu.

Turska je u srijedu u sirijsko područje Afrina navodno poslala stotine vojnika specijaliziranih za urbano i gerilsko ratovanje, a cilj je preuzeti ono kurdsko uporište. Prema izvješćima, turska vojska je rasporedila ove elitne snage, obučene za urbano ratovanje, za napad na kurdsko uporište Jindris, na jugozapadu takozvanog kantona Afrin.

Ako turske snage, koje su nekoliko kilometara blizu Jindrisa, uđu u grad, to će biti prva veća pobjeda Erdogana i turske vojske u četiri tjedna invazije na tom području sjeverne Sirije.

Spomenimo i da su prema nekim izvješćima, koje jedni potvrđuju, a drugi opovrgavaju, Kurdi htjeli da sirijska vojska uđe u Afrin, ali su pregovori propali.

Različita izvješća navode da je sirijska vlada odbila zahtjev vlasti kurdskog kantona Afrin da rasporedi svoju vojsku u tom području kako bi se suprotstavila turskoj ofenzivi, a razlog je što su Kurdi iz Afrina odbacili uvjet Damaska da predaju oružje. Pregovori su propali, izvijestio je arapski ured ruske kuće RT i televizija Hezbollaha Al-Manar. Kurdi su, navodno, zahtjev podnijeli Damasku još u siječnju, ali bez uspjeha.

Četvrti tjedan se nastavlja zajednička operacija turskih postrojbi i proturskih islamističkih jedinica takozvane "Slobodne sirijske vojske" u regiji Afrin na sjeverozapadu Sirije. Počevši 20. siječnja, "antiteroristička misija " pod imenom "Maslinova grančica" razvija se sporo. Ovo je začuđujuće, posebno nakon što je Robert Fisk za The Independent napisao "da bi turska vojska, potpomognuta sirijskim islamističkim milicijama, da je htjela, mogla ući u Afrin za pola sata".

Na određenim dijelovima fronta protiv kurdskih YPG snaga, tursko-islamske snage su napredovale u dubini od 7 kilometara. U skoro mjesec dana borbe, skupina od 25 000 boraca, uz pomoć zračnih udara, masovno granatiranje i napade turskih specijalnih snaga, nije uspjela preuzeti kontrolu nad jednim velikim naseljem u Afrinu. Kao uspjeh se navelo zauzimanje grada Bulbula, na sjeveru regije Afrin, ali govorilo o malo većem selu u kojem živi manje od 1500 ljudi.

Afganistanski Talibani objavili su pismo u kojem osuđuju novu strategiju američkog predsjednika Donalda Trumpa (koji planira povećati broj američkih trupa u Afganistanu). U pismu Talibani, koji ratuju protiv američke vojske još od 2001. godine, poručuju kako bi Amerikanci i američki zastupnici trebali lobirati kod Trumpa da umjesto nastavka sukoba prihvati pregovore ističući kako u suprotnom rat može komotno potrajati još "i sto godina".

U pismu na 10 stranica iznose se i razne statistike koje bi trebale utjecati, kako se navodi, "na američki narod i miroljubive zastupnike", da izvrše pritisak na Bijelu kuću kako bi se započeli pregovori. Podsjetimo, Trump je pak javno odbacio bilo kakvu ideju pregovora.

"3,546 Amerikanaca i stranih vojnika je ubijeno, a proizvodnja heroina porasla je 87% u 2017. godini. Ako se politika uporabe sile nastavi još i sto godina rezultat će i dalje biti isti... kao što se moglo vidjeti i u zadnjih šest mjeseci od početka Trumpove nove strategije", navodi se u pismu.