U nedavno objavljenoj novoj strategiji NATO pakta stoji i kako je nužno stvoriti Atlantsko zapovjedništvo, kojem će zadaća biti osiguravati vojne pomorske transporte od Sjedinjenih Država do europskih luka i dalje prema istoku, što znači i da bi se negdje trebala uspostaviti vojna baza iz koje će u najkraćem mogućem roku NATO snage moći reagirati na eventualnu ugrozu "neprijatelja".

"Neprijatelj" je, naravno, Rusija. Zbog sve "agresivnijih akcija Rusije i modernizacija njene podmorničke flote", stratezi NATO pakta su se sjetili Islanda. Naime, SAD namjeravaju modernizirati svoju islandsku bazu Keflavík, zatvorenu 2006. godine, ali u Reykjaviku ne pozdravljaju svi ovu ideju, a vlada zemlje se čak zalaže za povlačenje iz Sjevernoatlantskog saveza.

Obližnji grad Keflavík se nalazi u regiji Reykjanes na jugozapadu Islanda i u posljednjem popisu je imao tek nešto više od 8169 stanovnika. Ranije mali ribarski gradić se malo razvio izgradnjom zračne luke tijekom 1940. od strane američke vojske i sada je glavno islandsko prometno čvorište, dok je ranije bila značajna vojna baza NATO pakta. Ona je imala nekakav značaj tijekom Drugog svjetskog rata i Hladnog rata. Međutim, nakon raspada Sovjetskog Saveza i kada su stratezi u Washingtonu i sjedištu NATO pakta u Bruxellesu vjerovali da je stvarno došao kraj povijesti i da dolazi tisućljetna era "Pax Americana", značaj baze je doveden u pitanje i baza u Keflavíku je službeno zatvorena 2006. godine, kada je Pentagon iz nje povukao posljednjih 30 časnika i vojnika.

Međutim, suluda ratna avantura Mihaila Saakašvilija 2008. u Gruziji, kasnije svrgavanje vlade i rat u Ukrajini, ruska intervencija u Siriji su doveli do zahlađenja odnosa između Zapada i Rusije. Kako je ruska vojska krenula s modernizacijom svoje pomorske flote i izgradnjom podmornica, pozornost vojnih stratega NATO pakta je ponovo probudio zaboravljeni Island. Ipak, nisu svi u Reykjaviku sretni zbog toga.

Island za NATO nije suverena zemlja, nego je zbog svoj položaja na sjevernom dijelu Atlantskog oceana, ako se promatra s vojnog stajališta, nepokretni nosač zrakoplova. Ovaj stav je bio prilično rasprostranjen tijekom godina Hladnog rata, a Pentagon je desetljećima koristio vojnu bazu izgrađenu na Islandu kako bi se što bolje pratile sovjetske podmornice. Kada se pozornost NATO pakta i zapadnih stratega preusmjerila na Bliski istok, 2006. se baza zatvara.

Predsednik Rusije Vladimir Putin zaustavio je mogući rat Izraela i Irana telefonskim razgovorim s premijerom Izraela Benjaminom Netanjahuom posle eskalacije tenzija tokom vikenda, piše danas komentator izraelskog lista Harec.

U subotu popodne posle drugog talasa izraelskih vazdušnih napada na sirijske i iranske mete, visoki izraelski zvaničnici još uvek su razmatrali nastavak vojne akcije. Medjutim, diskusija se okončala ubrzo posle pomenutog telefonskog razgovora.

Izraelski komentator taj razgovor opisuje kao "odlučujući i sudbinski jer je odmah zaustavio eskalaciju". Komentator Hareca zaključuje da je ruski predsednik obezbedio prihvatljivo rešenje za obe sukobljene strane, navodeći da je to jasno ako se prate događaji.

Izrael je najpre u subotu rano ujutru oborio iranski dron za koji je tvrdio da je ušao na izraelsku teritoriju, a potom su izraelski borbeni avioni napali mesto odakle je bespilotna letelica lansirana. Pri tome je oboren jedan izraelski avion, koji je pao na sever Izraela, pa je usledio napad na 12 sirijskih i iranskih meta u Siriji.

Harec navodi da su izraelski napadi izazvali zabrinutost Moskve jer su gađane lokacije blizu područja gde su razmešteni ruski vojnici i savetnici, posebno u provinciji Homs. Komentator Hareca konstatuje da je stabilnost prevladala u regionu posle razgovora Putina i Netanjahua i da je ponovo izbilo na videlo ko donosi odluke na Bliskom istoku, odnosno da je Rusija ta koja odlučuje kako će stvari dešavati u regionu, dok su SAD "prisutno-odsutna" strana.

Sudeći po saopštenju Kremlja izdatom nakon razgovora, Putin je pozvao Netanjahua da se uzdrži od preduzimanja koraka koji bi mogli dovesti do novih sukoba u regionu. Izraelski bezbednosni establišment medjutim i dalje procenjuje da još sukob s iranskim snagama samo pitanje vremena iako je ova runda neprijateljstava okončana.

Sirijska protivvazdušna odbrana je naterala izraelski izviđački avion da napusti vazdušni prostor te zemlje nakon što je avion bio primećen na nebu iznad Kunejtre, javila je agencija SANA.

"Sirijska PVO se suprotstavila izraelskom izviđačkom avionu na nebu iznad grada Kunejtre i naterala ga da napusti sirijski vazdušni prostor", saopštila je agencija.

Izrelska strana nije komentarisala incident.

Agencija Sputnjik objavljuje kompletne iskaze "gruzijskih snajperista", u kojima se direktno optužuju predsednik ukrajinske Vrhovne rade Andrej Parubij i šef komiteta za odbranu ukrajinskog parlamenta Sergej Pašinski za pucnjavu na centralnom kijevskim trgu 2014. godine tokom protesta, kada su stradale 53 osobe - 49 demonstranata i četiri policajaca.

Naime, iskazi gruzijskih snajperista u skladu su sa ukrajinskim ustavom i dati su pred advokatima Aleksandrom Gorošinskim i Stefanom Reškom, koji trenutno u kijevskom sudu zastupaju interese okrivljenih pripadnika nekadašnje specijalne jedinice "Berkut" za smrt demonstranata na Majdanu.

Sjedinjene Države pokušavaju potkopati suverenitet Sirije, a UN treba istražiti njihove aktivnosti, izjavio je zamjenik ministra vanjskih poslova Sirije Faysal Mekdad.

Sirijska vlada poziva UN da istraži američke napade na suverenitet i teritorijalni integritet Sirije, izjavio je u srijedu zamjenik ministra vanjskih poslova Sirije Faisal Mekdad.

"Pozivamo UN da pokrene istragu američkih aktivnosti koje predstavljaju prijetnju suverenitetu i teritorijalnom integritetu Sirije i nastoje uništiti sirijski narod. To je suprotno ciljevima i načelima UN-a koja imaju za cilj mir između zemalja", rekao je Mekdad novinarima.

Sirijski diplomat optužio je Washington zbog produžavanja sirijskog sukoba i pomoći tisućama terorista ISIL-a da napuste zemlju, a koje je porazila Sirijska vojska.

U utorak, ravnatelj Američke nacionalne obavještajne službe (DNI) Daniel Coats izjavio je kako sirijska oporba više ne može svrgnuti predsjednika zemlje Bashar al-Assada. Prema Coatsovim riječima, u sirijskom ratu dominaciju je preuzela vlast u Damasku, no pobunjenici i članovi ISIL-a "vjerojatno imaju dovoljno sredstava za nastavak sukoba u Siriji tijekom 2018.".

Prema infografikama koje je objavio Pentagon, 30. rujna 2017. godine 1720 američkih vojnika je bilo razmješteno u Siriji.

SAD su u nekoliko zemalja obavijestile vlade i privatne tvrtke o mogućem uvođenju sankcija protiv njih u slučaju "značajnih transakcija" s ruskim tvrtkama koje su uključene na popis američkih sankcija.

"Provedbom pritiska na Rusiju američki Kongres pokazuje zabrinutost zbog ruske agresije protiv Ukrajine, uplitanja u unutarnje poslove drugih država i kršenja ljudskih prava. Ovo je upozorenje vladama i privatnim tvrtkama u drugim zemljama koje mogu biti kažnjene ako se utvrde značajne transakcije s ruskim tvrtkama koje su uključene u popis američkih sankcija", izjavio je američki veleposlanik u Erevanu u intervjuu za armenski list " "Aikakan žamanak" (Айкакан жаманак).

U prosincu 2017. godine je armenski predsjednik Serž Sargsjan potpisao je zakon o ratifikaciji sporazuma o državnom izvoznom zajmu za obranu od 100 milijuna dolara, novac kojim će se kupiti rusko oružje. Rusija je prethodno Armeniji dodijelila državni izvozni zajam od 200 milijuna dolara za kupnju ruskog oružja.

"Kažnjene mogu biti uglavnom neruske tvrtke koje imaju značajne transakcije s vojnim i obavještajnim sektorom Rusije. Cilj ovih sankcija je da je Rusija snosi posljedice za svoje postupke. Ograničavanjem sposobnost drugih zemalja da steknu vojnu i obavještajnu opremu mi oduzimamo Rusiji prihode od prodaje koji se mogu koristiti za nastavak provedbe međunarodne kampanje negativnog utjecaja i destabilizacije", izjavilo je američko veleposlanstvo u Erevanu.

Ministarstvo obrane Armenije je izjavilo da je ovo pitanje u nadležnosti armenskog Ministarstva vanjskih poslova. Zauzvrat je glasnogovornik Ministarstva vanjskih poslova Armenije Tigran Balajan izjavio "kako Erevan cijeni suradnju s partnerskim zemljama".

U međuvremenu je armenski ministar financija Vardan Aramjan izjavio kako postoji opasnost od izricanja sankcija.

Nakon gotovo sedam godina rata, posebno zbog aktera koji u njemu sudjeluju, nevjerojatno je da netko rat u Siriji naziva građanskim. Ovo je rat koji će odrediti budući model međunarodnih odnosa i prvo veliko suprotstavljanje vojnom i političkom nasilju kojeg su diljem svijeta provodile SAD i američki saveznici od pada Berlinskog zida naovamo. Gledati sirijski rat analizirajući jednu bitku, dobivenu ili izgubljenu od strane bilo kojeg aktera u sukobu ili kao video igru koja je zanimljiva samo s brdom leševa i uništene tehnike, najblaže rečeno je infantilno.

Trenutno se u Sjedinjenim Američkim Državama vode rasprave o saveznom proračunu, a Bijela kuća za sljedeću godinu želi probiti dug i traži dodatne 984 milijarde dolara za savezni deficit. Skoro 1000 milijardi dolara na postojećih 20 630 milijardi dolara duga i ne izgleda puno, ali je problem što je prisutan usprkos predloženim rezanjima Obaminih programa u zdravstvu, subvencijama za hranu i manjim proračunima saveznih agencija.

Od Kongresa se za fiskalnu godinu 2019. traži izdvajanje za obranu od 716 milijardi dolara. Od tog iznosa 617 milijardi dolara bilo bi za "osnovne potrebe" američke vojske i 69 milijardi dolara za nastavak okupacije i agresija na u Afganistan, Irak, Siriju, Jemen, Somaliju i druge zemlje.

Sjedinjene Američke Države su u siječnju ove godine uspjele osigurati 216 milijuna dolara samo za YPG snage u sjevernoj Siriji, iako se ova pomoć službeno zove podrška koalicijskim "Sirijskim demokratskim snagama", koje će Pentagon financirati i naoružavati "kako bi djelovale kao predstavnici svojih lokalnih zajednica".

Nakon što su svi akteri u sukobu proglasili pobjedu nad "Islamskom državom", koja je doslovno zbrisana s lica zemlje, rat u Siriji je samo promijenio oblik i on će se nastaviti. Neki od terorista su uništeni, a drugi dio se presvukao u uniforme "oružane opozicije Assadovom režimu". Ovi novopridošli "gerilci" dobro su opremljeni američkim oružjem, uključujući i prijenosne protuzračne sustave. Ovo presvlačenje uniformi znači da će rat u Siriji trajati, možda i duže nego što mnogi očekuju.

Glavna urednica novinske agencije Sputnjik i televizije RT Margarita Simonjan, komentarišući izveštaj direktora američkih nacionalnih obaveštajnih agencija, upitala se: "Na čemu su oni tamo?".

"Kancelarija direktora nacionalne obaveštajne službe Sjedinjenih Američkih Država izdala je još jedan izveštaj o tome da je demokratija u opasnosti, da Rusija planira da se meša u međuizbore za Senat. A RT će, naravno, u tome aktivno učestvovati. Stoprocentna informacija. Redakcija ima dva pitanja. Šta su 'međuizbori' i na čemu su oni tamo u američkoj nacionalnoj obaveštajnoj službi?", napisala je Simonjanova na svom nalogu na Tviteru.

​Ranije su direktor CIA Majk Pompeo, direktor Agencije za nacionalnu bezbednosti Majk Rodžers i direktor Nacionalne obaveštajne službe Denijel Kouts govorili na saslušanju u Odboru Senata za obaveštajna pitanja. Direktori su upitani da li su videli pokušaje Rusije da utiče na predstojeće izbore u SAD i sva trojica su odgovorila potvrdno.

U Sjedinjenim Američkim Državama u novembru 2018. godine će biti održani međuizbori. Na tim izborima biće izabrani novi sastav Predstavničkog doma Kongresa i trećina Senata, kao i brojni guverneri i lokalne zakonodavne skupštine.

Rusija je više puta odbacivala optužbe da pokušava da utiče na izbore u različitim zemljama, a portparol Kremlja Dmitrij Peskov ih je nazvao "apsolutno neosnovanim". Ruski ministar spoljnih poslova Sergej Lavrov, govoreći o navodnom mešanju Rusije u izbore u SAD, Francuskoj i Nemačkoj, rekao je da nema činjenica koje to potvrđuju. Predsednik Rusije Vladimir Putin istakao je da se SAD po celom svetu mešaju u tuđe političke procese, ali su uznemireni zbog Rusije, koja se navodno mešala u njihove izbore, iako za Rusiju takvo mešanje nema smisla.

Zamjenik ministra vanjskih poslova Rusije Mihail Bogdanov je odbacio tvrdnje izraelskog režima o postojanju iranske vojne baze u blizini Palmire u središtu Sirije. Izrael tvrdi kako je iranska bespilotna letjelica koja je navodno ugrožavala sigurnost židovske države poletjela iz zrakoplovne baze T-4 u blizini Palmire, koja je pretvorena u "iranski vojni objekt".

"Ne, nemam takve informacije", rekao je ruski zamjenik ministra vanjskih poslova u ponedjeljak, odgovarajući na pitanje o optužbama glasnogovornika vojske izraelskog režima, bojnika Avichaya Adraeea.

Osim toga, na izraelsku agresiju na sirijski teritorij, koja je izazvala obaranje izraelskog zrakoplova F-16 od strane sirijske vojske, Mihail Bogdanov je pozvao obje strane "da izbjegnu opasnu eskalaciju na Bliskom istoku".

Najavio je da bi mjere u zaštićenim područjima u Siriji mogle biti produžene, objašnjavajući da Moskva insistira na poštivanju sporazuma o tim područjima i očuvanju teritorijalnog integriteta Sirijske Arapske Republike, iako je prioritet Rusije borba protiv terorizma.

U tom kontekstu, ruski diplomat je istaknuo da je stvaranje četiri zaštićena područja u Siriji od strane Teherana, Moskve i Ankare oduvijek smatrao privremenom mjerom koja služi da se uspostave povoljniji uvjeti za politički proces.

Ova četiri zaštićena područja su nastala u okviru mirovnog procesa koji se odvija u Astani, glavnom gradu Kazahstana, kako bi se okončao sukob između sirijskih snaga i "oružane opozicije" u Siriji, da se ojača primirje i odvoje "pobunjenici" od terorističkih skupina.

Moskva je demantovala medijske izveštaje o pogibiji stotine Rusa u napadu međunarodne koalicije koju predvode Sjedinjene Američke Države u Siriji.

- Informacije o stotinama poginulih Rusa su klasična dezinformacija - izjavio je novinarima izvor u Ministarstvu spoljnih poslova Rusije.

Predsedavajući odbora za odbranu Državne dume Rusije Vladimir Šamanov je istakao da objavljivanjem informacija o poginulima u napadu u provinciji Deir ez Zor neko namerno preuveličava situaciju.

U noći 8. februara koalicija je izvela napad na sirijske ustanike koji su vodili operaciju protiv "spavajuće" ćelije ID.

Alijansa je izjavila da je uzrok napada bio "neizazvani napad" na štab Sirijskih demokratskih snaga.

U napadu je ranjeno 25 osoba. Pri tome su američki mediji izveštavali o "stotinama poginulih", među kojima su i Rusi.

Neregistrovana organizacija Druga Rusija saopštila je o pogibiji njihovog aktiviste Kirila Ananjeva, napominjući da se on nalazio u Siriji kao dobrovoljac.

Ranije je portparol ruskog predsednika Dmitrij Peskov, na zahtev novinara da prokomentariše informacije koje su se javile u medijima da je u Siriji od početka operacije poginulo do 600 Rusa, izjavio da Kremlj nema podataka o Rusima koji bi mogli da se nalaze u Siriji i da ima samo podatke o pripadnicima Oružanih snaga Rusije koji se trenutno nalaze u toj bliskoistočnoj zemlji.