Bivši američki potpredsjednik Joe Biden održao je govor u sklopu međunarodne sigurnosne konferencije u Munchenu - pritom se oštro obrušio na Rusiju hvaleći u isto vrijeme svjetski poredak u kojem dominira SAD.

U govoru je poručio kako ruski predsjednik Vladimir Putin predstavlja prijetnju "liberalnom svjetskom poretku". Također je rekao kako se NATO članice moraju oduprijeti ovim "zlokobnim aktivnostima" te kako moraju očuvati svoje vrednote".

"Rusija je zemlja u strmom padu.. Ovise samo o nafti i plinu, a svoju mrežu partnera održavaju samo prisilom. Nadalje, ruska populacija je sve starija i smanjuje se..." - samo su neke od izjava iz Bidenovog govora koji je zvučao poprilično hladnoratovski.

Dakako, mnogi koji su slušali govor uočili su kako je SAD zapravo sila koja često prisilom drži svoje partnere na okupu, a nepodobne silom eliminira (Libija, Irak...). Tu su i stotine američkih vojnih baza diljem svijeta. No Bidenu to malo znači jer on je već dugi niz godina političar koji u potpunosti slijedi ideologiju tzv. "američke izuzetnosti", što je u ovom govoru još jednom pokazao.

No, možda ovo nije tek jedan u nizu napada na Rusiju - neki smatraju kako Biden polako otvara mogućnost kandidature za predsjednika na idućim izborima koji će se u SAD-u održati 2020. godine.

Šta je pokazao Bezbednosni forum 2018. u Minhenu? Osim povišenih tenzija između Izraela i Irana i već poslovične rusofobije od strane SAD i Ukrajine, Evropska unija pokazuje prve znakove zamora od praćenja američkih poteza prema Rusiji. Odnosno, nekima je u EU već dosta štete koju trpe od trenutka državnog udara u Ukrajini 2014. godine.

Pošto su podržali pučiste, podržali sankcije Rusiji, sada plaćaju ekonomsku cenu tih poteza.

Možemo li onda da pretpostavimo, sada možda zvuči fantastično, da će u nekom budućem vremenu neki događaji u Rusiji i neki događaji u Ukrajini dovesti do toga da ove dve države opet požele da se ujedine? Ili suprotno, zašto ono što je započelo sa Jugoslavijom 1991. godine i odmah zatim sa Sovjetskim Savezom i Čehoslovačkom ne može da se nastavi dalje? Odakle uverenje da će Evropa večno biti stabilna? Odnosno, zašto Ukrajina ne može da se raspadne? Istina, ona je već ostala bez Krima, jer tamo je od 1991. postojalo nezadovoljno stanovništvo koje je težilo ujedinjenju sa Rusijom i onda je to i dočekalo. U istočnoj Ukrajini, uz Ruse i većina Ukrajinaca govori ruski jezik, no to više liči na Irce koji govore engleski, ali sebe ipak smatraju Ircima, ili kao u Belgiji gde polovina stanovništva govori francuski, a sebe smatra Belgijancima.

Tijekom cijele noći sa 17. na 18. veljače odjekivale su eksplozije granata u Pojasu Gaze i samom glavnom gradu ove palestinske enklave.

Najprije su bile daleko, a zatim su postajale sve jače. Bila je bombardirana i gradska četvrt Zeitun. Izraelske zračne snage su gađale i sjever, ciljeve na Beit Hannounu, u središtu, istočno i južno, od Gaze do Deir El-Balaha, Khan Younisa i Abasan El-Kabira.

Zrakoplovne snage izraelskog režima bombardiraju s neba, tako da ubijajući Palestince ne zaprljaju svoje "časničke" uniforme krvlju, ako ima išta "časno" u ovoj odmazdi?

Zašto ovaj novi pokolj?

Samo zato što su četiri izraelska vojnika ranjena u eksploziji dok su pokušavali ukloniti palestinsku zastavu koja je bila uzdignuta kraj Abasan El-Kabira, na palestinskoj granici opkoljenog Pojasa Gaze.

Bila je to zamka, zastava je bila povezana s eksplozivom i tko je kanio ukloniti platio bi to ranjavanjem ili možda smrću. Možda su na to morali misliti oni koji su pripremili ovu akciju, jer je bilo za pretpostaviti da će se režim židovske države osvetiti. No, čini se da ovo i nije bila dobro organizirana akcija, koliko čin diktiran pretjeranom spontanošću.

Odgovor je bio munjevit. Izraelski tenkovi su pucali da unište neprijateljske pozicije, ali u njihovom domu, ne u Izraelu, što nije beznačajan detalj.

Ali što se onda dogodilo? Došlo je do stvarne odmazde. Cijele noći i praktički duž cijelog Pojasa Gaze je Izrael navodno gađao 18 položaja Hamasa.

Rusija i Kina razvili su oružje koje bi moglo onemogućiti američke vojne i komercijalne satelite, navodi Daniel Coats, direktor Američke nacionalne obavještajne agencije.

Američka obavještajna agencija objavila je svoje godišnje izvješće o procjeni prijetnji širom svijeta, usmjeravajući se na stvarne prijetnje sigurnosti Sjedinjenih Država.

Pored međunarodnog terorizma i aktualnih cyber prijetnji, izvješće se usredotočuje na efikasno oružje koje su razvili Rusija i Kina kako bi onemogućili američke satelite. To su "posebne antisatelitske jedinice" koje međunarodnu konjunkturu mogu učiniti "napetom".

"Rusija i Kina rade na stvaranju anti-satelitskih oružja kako bi se smanjio vojni potencijal Sjedinjenih Država i njenih saveznika", navodi se u izvješću.

Prema autoru, Rusija i Kina mogli bi ovo oružje koristiti u budućnosti protiv Sjedinjenih Država, a u slučaju vojnih sukoba. Dakle, SAD sada razmatraju povećanje razine sigurnosti svojih komercijalnih, civilnih i vojnih satelita. U prijevodu, traži se još veći vojni proračun.

"Vreće novca isporučene u hotele u Rimu kako bi se favorizirali kandidati na izborima u Italiji. Skandalozne priče dijeljene stranim novinama da se utječe na izbore u Nikaragvi. Milijuni pamfleta, plakata i naljepnica tiskanih kako bi se porazili nepoželjni kandidati u Srbiji. Duga ruka Vladimira Putina? Ne, samo mali dio povijesti intervencije Sjedinjenih Država na stranim izborima", početak je članka kojeg je za nedjeljno izdanje The New York Timesa napisao Scott Shane.

Prilično čudno, obzirom na histeriju koja trese Sjedinjene Države od predsjedničkih izbora 2016. Ipak The New York Times piše kako je dokazano da se CIA više od 80 puta uplitala u izbore drugih zemalja.

Od svog početka je CIA pomagala u svrgavanju izabranih lidera u drugim zemljama, podržavala udare, organizirala ubojstva iz političkih razloga i podržavala antikomunističke vlade, piše The New York Times.

Američka Središnja obavještajna agencija (CIA) je intervenirala na izborima u različitim državama od početka njezine rada, otkriva Scott Shane, pozivajući se na američke stručnjake i bivše vladine dužnosnike.

"Mi radimo to, jer je CIA osnovana je 1947. godine. Mi dijelimo plakate, brošure, distribuiramo promotivne materijale i objavljujemo ​​lažne informacije u stranim novinama", rekao Loch Johnson, koji je karijeru u Senatu započeo '70-ih istražujući rad CIA-e.

Prema članku, zahvaljujući CIA-i, SAD su svrgnule izabrane vođe u Iranu i Gvatemali '50-ih, podržale državne udare u nekoliko zemalja '60-ih. CIA je također organizirala politička ubojstva i podržavala antikomunističke vlade u Latinskoj Americi, Africi i Aziji.

Američka vojska kupuje 150 000 granata kalibra 155 mm, piše Defence News. Narudžba je veća 8 puta u odnosu na sve prethodne. Ranije je američka vlada zatražila 6,3 milijarde dolara za provedbu "vojne inicijative zastrašivanja u Europi". U odnosu na 2015. godinu, iznos je povećan za 85%. Dakle, može se pretpostaviti da se SAD priprema za prodaju granata ili uporabu ovog streljiva za sukob protiv neke zemlje. U pravdanje "kako se stare granate moraju zamijeniti jer su dugo u skladištima i nisu pouzdane ili upotrebljive" malo tko vjeruje.

Najvjerojatnije mogućnosti su rat protiv Sirije i Irana, uključujući libanonski Hezbollah, dok je drugo ratište ukrajinsko i slanje streljiva za "rješavanje problema" Donbasa, Krima i Rusije.

Amerikanci se neće boriti protiv nikoga. Protiv Irana mogu uključiti postrojbe Saudijske Arabije i Izraela, zajedno s ekspedicijskim snagama NATO pakta. Protiv Rusije su "prirodni saveznici" oružane snage Ukrajine i NATO. SAD uvijek provode operacije brzo i s velikim intenzitetom. Zapravo koriste taktiku "Blitzkriega", ali se služe najmodernijim tehničkim sredstvima i oružjima. Međutim, nakon Vijetnama američka vojska ulazi u bojno polje samo kada nema prijetnji i kada preliminarni "prljavi posao" obave saveznici, bolje rečeno vazali.

Nedavni napad američkih snaga na sirijske provladine milicije, među kojima su bili i pripadnici ruske vojne tvrtke "Wagner", a navodno ih je ubijeno pet, potvrđuje da su američki generali spremni za rat s Rusijom, ali kada se dosegne određeni prag neranjivosti.

Američko vodstvo svjesno eskalira sukob s Iranom i Rusijom. Ovo je još jasnije ako shvatimo da Washington ciljeve više ne može ostvariti isključivo ekonomskim i političkim sredstvima, stoga treba očekivati ​​nastavak vojne eskalacije u Siriji, što je ujedno borba protiv Irana, te u Donjecku protiv Rusije.

Američki predsjednik Donald Trump obrušio se na FBI poručivši kako previše vremena troše nastojeći dokazati zavjeru između Rusije i njegove kampanje umjesto da se bave važnijim pitanjima kao što su potencijalni masovni ubojice u američkim školama.

Naime, njegov komentar dolazi neposredno nakon što je Nikolas Cruz (19) ubio 17 osoba u masovnoj pucnjavi na prostoru jedne srednje škole na Floridi. Nedugo nakon masakra otkriveno je kako je Cruz ranije na društvenim mrežama ostavljao uznemirujuće poruke poput "želim u školi napraviti masovnu pucnjavu" - iako su korisnici prijavili te poruke FBI-u čini se kako američka organizacija nije poduzela ništa konkretno.

"Vrlo je tužno da je FBI propustio uočiti sve znakove koje je slao ubojica s Floride. To nije prihvatljivo. FBI previše vremena provode nastojeći dokazati dosluh između Rusije i Trump kampanje - nema nikakvog dosluha. Vratite se osnovama i učinite nas ponosnima!", poručio je američki predsjednik Trump putem svog Twittera.

Jedinstvo i suverenost Sirije mora da se održi kako bi se izbjegao proces dijeljenja na manje fragmente, poznatiji kao "balkanizacija", na Bliskom istoku, izjavio je specijalni izaslanik UN za Siriju Stafan de Mistura.

On je tokom 54. Bezbjednosne konferencije u njemačkom gradu Minhenu rekao da je fragmentacija najveća opasnost za Siriju i da se, ukoliko se ne održi suverenitet Sirije kao ujedinjene zemlje, rizikuje da dođe do "hronične balkanizacije" u regionu.

De Mistura je izjavio da po prvi put u četiri godine vidi da su se velike sile umiješale u sukobe u Siriji i da to može da dovede do incidenata.

"Prisutno je veliko kretanje vojske, ali to su odgovorne zemlje i siguran sam da će se ponašati odgovorno", dodao je De Mistura.

Izaslanik UN je naglasio potrebu za obimnim političkim procesom, a to su izbori pod nadzorom UN.

"To će spriječiti pojavu novih jedinica Islamske države, koja bi bila rezultat fragmentacije. Ovo će pružiti priliku političkom procesu", zaključio je De Mistura.

Poraz DAEŠ-a u Siriji, već je sasvim izvesno, neće označiti i kraj rata u toj državi, već znači da rat sada ulazi u novu, možda i opasniju fazu, ne samo za Siriju već i za region, pa i za čitav svet.

Na severozapadu zemlje, u kantonu Afrin, u toku je operacija "Maslinova grančica", ofanziva turske vojske protiv kurdskih snaga koje kontrolišu taj deo Sirije. Na severoistoku i istoku Sirije, na prostoru od Eufrata do granice s Irakom, stacionirane su kurdske snage i njihovi američki saveznici. A na jugozapadu Izrael vrši česte vazdušne napade, uz nov momenat, obaranje izraelskog aviona od strane sirijske protivvazdušne odbrane, što je prvi takav slučaj od početka rata.

U četvrtak i petak u poseti Ankari boravio je američki državni sekretar Reks Tilerson. On se sastao sa predsednikom Redžepom Tajipom Erdoganom i šefom diplomatije Mevlutom Čavušogluom, s kojim je postigao dogovor o normalizaciji odnosa između dva NATO saveznika, odnosa koji su - prema ocenama turskih zvaničnika uoči Tilersonovog dolaska - zbog američke podrške Kurdima bili dovedeni do tačke pucanja.

Kakve će konkretne posledice izazvati tursko-američki dogovor i da li se u njegovu održivost uopšte može verovati? Da li se Amerika povukla pred Turskom, zašto pokušava da sprovede faktičku podelu Sirije i kako će na to reagovati zvanični Damask, a kako Rusija i Iran?

O ovim su pitanjima u "Novom Sputnjik poretku" govorili Vladimir Ajzenhamer sa Fakulteta za bezbednost i publicista Nemanja Starović.

Lider Čečenske Republike Ramzan Kadirov izjavio je da bi Vladimir Putin trebao doživotno da upravlja Rusijom.

Također, Kadirov je zahvalio Putinu na svemu što je učinio za Čečeniju i to napisao na svom nalogu na društvenoj mreži Telegram.

Kadirov je rekao da je tokom 11 godina svoje vladavine Čečenijom stalno imao motiv da opravda povjerenje ruskog predsednika.

"Želim našem predsjedniku, našem vrhovnom komandantu da doživotno upravlja Rusijom, a mi da mu vjerno služimo i rješavamo sve zadatke na najvišem nivou", rekao je čečenski predsjednik.

Kadirov je ocijenio i da je, zahvaljujući Putinu, Čečenija u potpunosti iskorijenila terorizam i riješila brojne socijalne i ekonomske probleme.

"Čečenija je republika koja cveta, stvoreni su svi uslovi za rad, obrazovanje i adekvatni odmor", zaključio je Kadirov.