Plan Vašingtona da izoluje Moskvu u obeležavanju Dana pobjede nad fašizmom je propao, ocijenio je predsednik spoljnopolitičkog odbora ruske Dume Aleksej Puškov.

O tome svjedoči konflikt između predsednika Češke Miloša Zemana i ambasadora SAD u Pragu Endrjua Šapiroa, rekao je Puškov.

„Sudeći po histeriji ambasadora SAD u Češkoj, u Vašingtonu se nerviraju zbog putovanja lidera zemalja Zapada 9. maja u Moskvu. Boje se - izolacija neće uspjeti“, napisao je na njegovom nalogu na „Tviteru“ Puškov, a prenosi TAS S.

Ruska agencija podsjeća da je Zeman ranije nazvao nedopustivim Šapiroove kritike povodom njegovog predstojećeg učešća u obilježavanju 70. godišnjice pobjede u Moskvi.

„Ne mogu da zamislim da bi češki ambasador u Vašingtonu savjetovao američkom predsjedniku gde treba da ide. Neću dozvoliti nijednom ambasadoru da se miješa u program mojih poseta inostranstvu“, rekao je Zeman za parlamentarni portal.

Šapiro je nedavno izjavio češkoj TV da će prisustvo Zemana na obilježavanju jubileja u Moskvi diskreditovati poziciju Zapada povodom Ukrajine, a da je odluka o učešću lidera jedne od članica EU „nedalekovida“, podseća TAS S.

Poljska planira da podigne šest osmatračkih tornjeva za 24-časovni nadzor granice sa Rusijom i očekuje da će taj projekat biti završen do juna, javili su danas poljski mediji.

Kako je prenio radio Poljske, tornjevi će biti visoki između 35 i 50 metara i pokriće područje od 200 kilometara granice s Rusijom duž Kalinjingradske oblasti.

Informacije sa osmatračnica biće proslijeđene lokalnim stanicama za graničnu kontrolu.

„Trenutno smo u fazi testiranja tehničkih instalacija tornjeva“,izjavila je novinskoj agenciji PAP portparol regionalne Granične straže Miroslava Aleksandrovic.

Ona je dodala da je planirano da tornjevi „u potpunosti budu operativni do juna“. Investicija je vrijedna 14 miliona poljskih zlota (oko 3,5 miliona evra), a 75 odsto sredstava biće obezbijeđeno iz fonda Evropske unije za spoljne granice.

Zamjenik grčkog ministra finansija Dimitris Mardas izjavio je da Njemačka duguje Grčkoj gotovo 279 milijardi evra odštete za nacističku okupaciju zemlje, javlja Rojters.

Odnosi između Njemačke i Grčke se pogoršavaju od kad grčke vlasti pokušavaju da obnove pregovore o finansijskim uslovima, pa se Berlin plaši da će Atina odbaciti ranije dogovorene finansijske obaveze.

Grčki premijer Aleksis Cipras je optužio Njemačku da koristi pravne trikove, kako bi izbjegla plaćanje ratne odštete za Drugi svjetski rat.

Grčka vlada, suočena sa velikim finansijskim problemima, nedavno je zatražila od Njemačke da joj isplati obeštećenje za događaje tokom nacističke okupacije u Drugom svjetskom ratu, što Berlin odbija.

Portal ruske televizije „Raša tudej“ koju Zapad naziva propagandnom alatkom Kremlja objavio je spisak „herojskih dela“ Vladimira Putina zbog kojih je ruski predsednik postao „trn u oku SAD“.


Prva stavka odnosi se na pokušaj sprečavanja Sjedinjenih Država da započnu otvoreni rat sa Sirijom. Prema oceni „Raša tudeja“, Putin je „samo želeo da pregovara u ime mira“, ali su Amerikanci na kraju ipak bombardovali Siriju.

Uz blagoslov ruskog predsednika, Edvard Snouden je dobio azil u blizini Moskve, dok SAD zahtevaju njegovo izručenje. Još jedan potez koji je navodno razbesneo Vašington bile su „uspešno“ održane Olimpijske igre u Sočiju.

- Apokaliptična predviđanja zapadnih medija nisu se obistinila - ocenjuje novinar „Raša tudeja“.

Na njegovom spisku našle su se i „činjenice“ da Putin „brani tradicionalne vrednosti“ i da „ne raspiruje ratne sukobe u svetu“.

Lider ukrajinskih neonacista i vođa Desnog sektora - Dmitrij Jaroš - postavljen je za savetnika glavnokomandujućeg Oružanim snagama Ukrajine.

Odluku o postavljenju je potpisao načelnik ukrajinskog Generalštaba Viktor Muženko, koji trenutno i jeste glavnokomandujući ukrajinskom armijom.

Desni sektor je odigrao možda najključniju ulogu u državnom prevratu izvedenom februara prošle godine.

Jaroš se prethodnih dana pohvalio da se pod njegovom kontrolom nalazi čak 17 jedinica koje se nalaze u takozvanoj „zoni antiterorističke operacije” (Donbas).

U ovom kontekstu, značajna je izjava američkog političkog analitičara Erika Zisea da su SAD državni prevrat u Ukrajini bile isplanirale „znatno pre događaja na kijevskom majdanu koji su se završili pučem”.

Zise posebno ukazuje da su Amerikanci za izvođenje prevrata prethodno dobili podršku ukrajinskih nacionalista, uključujući i najekstremnije.

Zise tvrdi da je prevrat bio detaljno isplaniran znatno pre nego što je bivši predsednik Ukrajine, Viktor Janukovič, saopštio 20. novembra 2013. da obustavlja pripreme za potpisivanje sporazuma o asocijaciji sa Evropskom unijom.

U Njujorku su uhapšene dvije žene, pristalice džihadističke organizacije Islamska država, pod optužbom da su planirale da naprave bombu i da izvedu napad u SAD.

Noel Valencas (28) i Asja Sadiki (31), obje Amerikanke, živjele su donedavno u istom stanu u Kvinsu.

Optužene su za planiranje napada s upotrebom oružja za masovno uništavanje i prijeti im doživotni zatvor.

„Barem od avgusta 2014. optuženice su se dogovarale o izradi bombe kojom su htjele da izvedu napad u SAD-u“, rekla je savezna državna tužiteljka Bruklina, Loreta Linč.

Dvije mlade žene koje je od 2013. pratio tajni agent FBI, „više puta su izrazile podršku nasilnom džihadu“, dodala je Linč.

Sidiki je „imala višekratne kontakte s članovima terorističke organizacije Al Kaide na arapskom poluostrvu kojima je nudila pomoć“, navodi se u optužnici.

Optužene su u decembru prošle godine kupile đubrivo, znajući da ono može poslužiti u izradi bombe, i kalijev glukonat.

Valencas je, osim toga, preko interneta htjela provjeriti je li „prijatelj“ kome se povjerila možda agent FBI-ja.

Sidiki je 2009. napisala pjesmu koju je objavila Al Kaida na arapskom poluostrvu, u kojoj poziva čitaoce da se priključe džihadu.

Osim toga „posjedovala je veliki broj plinskih boca i uputa o tome kako da od njih napravi eskplozivne naprave“, navodi se u optužnici.

Četiri boce je čuvala u stanu.

U razgovoru koji je snimio agent FBI-ja, Valencas govori da je „sklonija napadima na vojne ili vladine izvore, a ne na civile“.

Međutim, u optužnici se ne pominju nikakve određene mete.

Valencas, očigledno zagriženija od Sidiki, puno puta je pretraživala Internet u vezi s izradom bombi i s materijalima korišćenim u ranijim napadima, na primer u Bostonu 2013.

Obje su uhapšene u četvrtak rano ujutro a tokom dana su se pojavile u saveznom sudu u Bruklinu.

Zadržane su u pritvoru.

Krajem februara direktor FBI-ja rekao da američka savezna policija istražuje o više-manje radikalnim simpatizerima ID u 50 američkih država.

Zbog očite političke pozadine ocjena američkih rejting agencija Kina je osnovala svoju vlastitu agenciju Dagong, Rusija za unutarnje potrebe također ne želi usluge agencija Standard & Poor's, Moody's i Fitch i u tu svrhu ima svoju nacionalnu agenciju RusRating, a početkom ove godine su Peking i Moskva dogovorili stvaranje agencije Universal Credit Rating Group (UCRG), koja će se postaviti uz bok postojećih agencija Moody's, S & P i Fitch.

"Uspostava agencije Universal Credit Rating Group je u završnoj fazi, a kada krene s poslom biti će spremna osporiti odluke "velike trojke" koja trenutno dominira na globalnoj razini", početkom ove godine je izjavio generalni direktor agencije RusRating, Aleksandr Ovchinnikov.

No, izgleda da ni to nije kraj. Eksperti skupine BRICS pregovaraju o mogućnosti osnivanja svoje unutarnje rejting agencije "koja bi mogla doprinijeti većoj konkurentnosti skupine na svjetskom tržištu rejting usluga". Time će se stvoriti dodatna alternativa američkim agencijama, koji nisu uvijek bile nepristrane.

Ovu je vijest potvrdio posebni izaslanik ruskog Ministarstva vanjskih poslova i izvršni tajnik Međuresorne komisije za sudjelovanje Rusije u radu skupina G20 i BRICS, Vadim Lukov, prenose RIA Novosti.

Nedavno je ruski ministar financija, Anton Siluanov, rekao "kako ocjene agencija Standard & Poor's, Moody's i Fitch kao da pišu John McCain ili Joe Biden".

Iako Tursku razdiru brojni unutarnji problemi koji su posljedica načina vladavine predsjednika Recepa Tayyipa Erdoğana, što se vidjelo i iz posljednje dramatične otmice i ubojstva suca Mehmeta Selima Kiraza, vlasti u Ankari ne odustaju od svog zacrtanog cilja.

Naime, predsjednik Erdogan i aktualni premijer Ahmet Davutoğlu ne odustaju od doktrine "Strateške dubine" (Strategic Depth), koja podrazumijeva jačanje utjecaja Turske na cijelom području bivšeg Osmanskog carstva, čak i po cijenu dodatnog raspirivanja oružanih sukoba na turskim granicama, prije svega u Siriji, gdje se Erdogan i njegovi bliski suradnici nikako ne mogu pomiriti s činjenicom da se Bashar Al-Assad još uvijek nalazi u predsjedničkoj palači u Damasku.

Unatoč činjenici da su Ujedinjeni narodi prije nekoliko dana objavili izvješće u kojem se navodi kako je u Siriju i Irak otputovalo više od 25 000 stranih boraca iz više od 100 zemalja i da tamo završavaju u redovima Al Qaede i takozvane "Islamske države", Turska je odlučila otvoreno podržati takozvanu "umjerenu sirijsku naoružanu oporbu, koja bi trebala biti oružano krilo međunarodne antiterorističke koalicije u kopnenim borbama protiv islamističkih ekstremista, ali i režima Bashara Al-Assada".

U izvješću UN-a stoji kako je zajedno s 22 000 stranih boraca u Siriji i Iraku još 6 500 islamističkih ekstremista koji se bore u Afganistanu, a po nekoliko stotina u Jemenu, Libiji, Pakistanu i Somaliji.

Američki predsjednik Barack Obama je u rujnu prošle godine priznao kako islamistički militanti iz cijelog svijeta odlaze na područja samoproglašenog "kalifata" u Siriji i Iraku, gdje završavaju u redovima Al-Nusra Fronta ili ISIL-a i tamo prolaze specijaliziranu terorističku obuku nakon koje bi mogli biti prijetnja cijelom svijetu, prenosi NBC News.

Sjedinjene Države su tokom mnogih godina promijenile vlast u nekoliko desetina država, ali bi Amerikanci uskoro mogli da se suoče sa državnim prevratom u svojoj kući, piše komentator OpEdNews Džon Rejčel.

Po Rejčelovim rečima, ni za koga nije tajna da SAD trenutno pokušavaju da promijene režim u Venecueli, Rusiji, Ekvadoru i Boliviji, a moguće, i na Kubi i u Kirgiziji. Pri tom, Vlada SAD to ne želi zvanično da prizna.

„Sramotna „nespretnost” SAD, koje su čuvene po svojim skandaloznim napadima na vlade drugih suvjerenih država, dobro je dokumentovana. Međutim, portparol Stejt departmenta Džen Psaki nedavno je nastupila sa smehotresnom propagandom da Vašington ne podržava „protivustavnu promenu vlasti u drugim državama”, ističe komentator OpEdNews.

Pri tom, druge zemlje s velikim oprezom prate poteze SAD i više nemaju iluzija o djelovanju američke vlade.

„Iako Amerikanci ne znaju ili ne žele da priznaju tu amoralnu, nezakonitu, a sada već i veoma opasnu „igru prijestola” koju sprovodi njihova vlada, ostatku svijeta je već sve jasno. I takvoj politici Vašingtona će doći kraj — prije ili kasnije, na ovaj ili onaj način”, smatra Džon Rejčel.

Štaviše, promjena režima u inostranstvu može da ima neočekivani rezultat u samim SAD, smatra Rejčel, proričući „epski, istorijski državni prevrat, koji će dovesti do promene vlasti... u Vašingtonu”.

„A, s obzirom na brzinu kojom se razvijaju događaji, nećemo morati mnogo da čekamo”, zaključuje komentator OpEdNews.

Ministar vanjskih poslova Ruske federacije Sergej Lavrov je izrazio žaljenje zbog izostanka konsultacija "vojne koalicije" Kraljevine Saudijske Arabije sa Vijećem sigurnosti Organizacije Ujedinjenih nacija prije početka zračnih napada i agresije na Jemen te je tražio održavanje pregovora za rješenje ove krize.

Internacionalni TV kanal SAHAR navodi da je ministar Lavrov u ponedjeljak za Ria Novosti rekao: "U trenutnim uvjetima ovi zračni napadi i agresija nisu priznati od međunarodnog prava i zakona. Žao nam je što se prije napada nije obavila nikakva konsultacija sa Vijećem sigurnosti OUN-a." Šef ruske diplomatije je rekao da bi sukobljene strane u Jemenu trebale da sjednu za pregovarački stol. Lavrov je rekao: "MI cijenimo svoje diplomatske veze sa Saudijskom Arabijom i drugim zemljama ali su se te zemlje tek nakon urađenog u Jemenu pojavile pred Vijećem sigurnosti OUN-a i tražile potvrdu svojih aktivnosti. Međutim, nemoguće je da mi jednu stranu u sukobu potvrdimo a da drugu proglasimo ilegalnom." Ruska federacija u svojstvu stalne članice Vijeća sigurnosti OUN-a traži hitan prekid oružanog sukoba i početak dijaloga u cilju slanja humanitarne pomoći ugroženom jemenskom stanovništvu čemu se protive Saudijska Arabija i pojedine zapadne zemlje.