Sudeći po dvodnevnoj međunarodnoj konferenciji OESS-a održanoj prošlog tjedna u Beogradu, medijski rat protiv Rusije najavljen u Bruxellesu intenziviran je na skupu koji je službeno trebao biti posvećen sigurnosti i integritetu novinara.

Na konferenciji OESS-a, prvoj od kada je Beograd preuzeo presedavanje tom međunarodnom organizacijom, odmah nakon službenog otvaranja, protokolarnih izjava ministara Ivice Dačića i Ivana Tasovca, predstavnica OESS-a za slobodu medija Dunja Mijatović je u uvodnoj riječi kao jednu od zemalja u kojoj ubijaju novinare navela Rusiju.

Po, očito, već unaprijed pripremljenom scenariju, za njom su uslijedili govori predstavnika Litve i Ukrajine, a prisutni su mogli čuti brojne optužbe i teške kvalifikacije na račun Ruske Federacije, od uloge agresora u ratu sa Ukrajinom, do navodne propagande kojoj se Zapad hitno mora suprotstaviti.

Iako je predstavnica Ruske Federacije od gospođe Mijatović zatražila da razmisli o svojoj odgovornosti za izgovorene riječi i demantirala optužbe navođenjem činjenica da je ubojstvo Ane Politikovske razriješeno i da su počionioci privedeni pravdi, njeno mišljenje se nije promijenilo. Nije pomoglo ni navođenje brojnih primjera ruskih novinara koji su na teritoriju Ukrajine diskriminirani, prognani ili oteti.

Rusija nikad nije prijetila da će upotrijebiti nuklearno oružje u vezi sa Krimom i zemljama Baltika, rekao je danas portparol Kremlja Dmitrij Peskov.

On je dodao da su te tvrdnje dio "histerije" i one su klasičan primjer demonizacije Rusije koja dolazi sa Zapada.

"Ovo je klasičan primjer nastavka histerije i demonizacije naše zemlje. Oni sami potpiruju tu vatru. Oni nemaju činjenice na koje mogu da se oslone i oni sami se plaše toga što napišu", rekao je Peskov novinarima.

List "Tajms" objavio je da ruski predsjednik Vladimir Putin koristi prijetnju "nuklearnom silom" u vezi sa baltičkim zemljama kako bi prisilio NATO da se povuče sa ruske granice.

List navodi da potencijalne inicijalne kapisle uključuju bilo kakav pokušaj Zapada da vrati Krim Ukrajini, NATO isporuka oružja Kijevu i zemljama Baltika gdje, prema riječima američkih zvaničnika, ruske bezbjednosne strukture vide "iste uslove koji su postojali u Ukrajini i motivisali Rusiju da preduzme akciju".

Peskov je dodao da je "nemoguće ozbiljno prihvatiti takvo pisanje", prenosi "Raša tudej".

On je dodao da Rusija nikad nije prijetila da će upotrijebiti nuklearno oružje u vezi sa događajima na Krimu.

"Ti koji pišu takve članke nisu se potrudili da pročitaju originalni izvor, odnosno riječi predsjednika Vladimira Putina, koje je izrekao u nedavno objavljenom dokumentarcu", rekao je Peskov.

Više od 500 osoba, od kojih 90 djece, poginulo je a približno 1.700 je ranjeno tokom posljednje dvije nedjelje u sukobima u Jemenu.

Kako je saopštila zamjenica generalnog sekretara Ujedinjenih nacija za humanitarna pitanja Valeri Amos, desetine hiljada ljudi napustile su svoje kuće, a dio njih preko mora otišao je za Džibuti i Somaliju.

Amosova je pozvala sve strane da ne gađaju bolnice, škole, izbjegličke kampove i civilnu infrastrukturu.

Amos je pozvala sve strane u konfliktu da poštuju međunarodno pravo i garantuju bezbjednost civila, kao i da osiguraju pristup stanovništvu radi dopremanja potrepština.

„Uočen je veliki nedostatak električne energije, vode za piće i osnovnih ljekova“, rekla je ona, ističući da su i do zaoštravanja situacije u Jemenu milioni žitelja bili u krajnje nepovoljnom položaju.

Agencija AP navodi da više od polovine od ukupno 25 miliona stanovnika živi u siromaštvu, a da je u zemlji već 330.000 raseljenih zbog ranijih sukoba.

Predstavnik Jemena u UNICEF-u izrazio je bojazan od humanitarne katastrofe i istakao da je tokom prvih četiri dana vazdušne operacije ubijeno 62 djece, koliko ih je ukupno poginulo prošle godine kada je šitska milicija „husita“ počela borbu za proširenje uticaja protiv vladinih snaga. Pritom je procijenio da je približno trećina boraca na svim stranama mlađa od 18 godina i da neki imaju i 13 ili 14 godina.

Prošle sedmice saudijska avijacija uz podršku Bahreina, Katara, Kuvajta i Ujedinjenih Arapskih Emirata počela je bombardovanje položaja „husita“, pristalica pokreta Ansar Alah, na jemenskoj teritoriji.

Operaciji čiji je cilj vraćanje legalnog predsjednika Abdrabua Mansura Hadija i njegove vlade na vlast, priključili su se i Egipat, Jordan, Maroko, Pakistan i Sudan.

Ministar inostranih poslova Islamske Republike Iran Muhamed Zarif je na konferenciji za novinare održanoj u švajcarskom gradu Lozani nakon okončanja poslednjeg kruga nuklearnih pregovora sa G5+1 rekao da će sve sankcije nametnute Iranu a povezane sa iranskim civilnim nuklearnim programom biti ukinute.

Ministar Zarif je na ovoj konferenciji rekao da će nuklearni kompleks u Natanzu ostati jedini centar za obogaćivanje uranijuma, te da će nuklearni kompleks Fordo nastaviti svoje aktivnosti ali u sektoru nuklearne fizike.

Zarif je rekao i da će Iran sarađivati sa međunarodnom zajednicom, što može dovesti do izgradnje novih nuklearnih kompleksa u zemlji i dodao: „U narednim sedmicama i mesecima ćemo raditi na postizanju konačnog sporazuma na svim diplomatskim i tehničkim nivoima“.

Šef iranske diplomatije je rekao da je dogovoreno da nuklearni reaktor u Araku nastavi sa svojim radom ali da će doći do određenih korekcija u njegovom dizajnu što će onemogućiti obradu plutonijuma u tom centru, dok će Međunarodna agencija za atomsku energiju nastaviti svoje aktivnosti na vršenju inspekcija iranskih nuklearnih kompleksa.

Komesarka EU za inostranu politiku i bezbednost Federika Mogerini je nakon višednevnih teških i intenzivnih pregovora rekla da će sve ekonomske sankcije Evropske unije nametnute Iranu biti ukinute.

„Mi smo danas učinili odlučan korak napred i na dobrom smo putu da postignemo konačni sporazum. Identifikovali smo odgovarajuće parametre, zbog čega će sve sankcije Iranu nametnute u nuklearnom sektoru biti ukinute“, rekla je Mogerini.

Ona je na zajedničkoj konferenciji za novinare sa ministrom inostranih poslova Irana Muhamedom Zarifom u Lozani rekla da je sada moguće početi sa pisanjem sadržaja konačnog nuklearnog sporazuma i dodala: „Na određeno vreme će biti ograničene nuklearne aktivnosti Irana i u nuklearnom kompleksu Fordo neće biti značajnijih nuklearnih aktivnosti na cepanju atoma“.

Mogerini je dodala da će EU ukinuti sve ekonomske sankcije Iranu i da će potvrditi rezoluciju Saveta bezbednosti kojom će biti ukinute i ranije rezolucije protiv Irana.

Kina je uputila otvoreni poziv Međunarodnom monetarnom fondu i zatražila sva pripadajuća prava za svoju valutu koja imaju ostale svjetske konvertibilne valute. Konkretno, Kina je zatražila da joj se dodijele "posebna prava povlačenja" (Special Drawing Rights/SDR), jer smatra da su okolnosti takve da se vrijednost SDR-a više ne može određivati samo na temelju dnevnog prosjeka srednjih vrijednosti četiriju svjetskih valuta - američkog dolara, eura, japanskog yena i britanske funte, što je inače praksa Međunarodnog monetarnog fonda.

20. ožujka čelnica MMF-a, Christine Lagarde, izjavljuje kako je uključivanje kineskog yuana u SDR "pitanje vremena", dok Financial Times piše "kako bi odluka MMF-a da udovolji Pekingu mogla u prošlost otjerati britansku funtu i japanski yen".

Kina ovim zahtjevom želi poručiti da je sigurna u sebe i da želi mjesto koje joj pripada, a mnogi tvrde kako je, osim što je najveće svjetsko gospodarstvo, Peking posve sigurno nagomilao tolike zlatne rezerve da može diktirati uvjete i na globalnoj razini.

Međutim, stvarni volumen kineskih zlatnih rezervi je strogo čuvana tajna. Prema dijelu dostupnih podataka, oko kojih se usuđuju nagađati stručnjaci, kineske rezerve su manje u odnosu na veličinu gospodarstva i deviznih rezervi Kine. Međutim, u bilo koje vrijeme se ta brojka može promijeniti, a Kina naporno radi na tome.

Navodno da trenutno Peking ima samo 1,6% svojih deviznih rezervi u zlatu, kao što je 26. ožujka za Reuters izjavio generalni direktor odjela za Kinu Svjetskog vijeća za zlato (WGC), Roland Wang. Kao što je rekao, to je relativno malo u odnosu na razvijene zemlje, čak i za neke zemlje u razvoju. S njihove točke gledišta, idealan omjer, kako bi se diversificirali rizici, trebao bi oko 5%.

Međutim, u posljednjih dvanaest mjeseci je Kina kupila 561 tona zlata, što je 33% više nego u 2013. Peking je također do 20. ožujka zabilježio uvoz od 412 tona plemenitih metala, tvrdi Koos Jansen za portal Bullionstar.

Kamioni iz ruskog konvoja humanitarne pomoći za istočnu Ukrajinu, stigli su na rusko-ukrajinsku granicu, saopšto je danas Nacionalni centar za upravljanje krizom pri ruskom Ministarstvu za vanredne situacije.

"Jedan konvoj stigao je na granični prelaz kod Donjecka, a drugi se nalazi na granici kod Matvejev Kurgana, gde su pokrenute carinske procedure za proveru tereta", rekao je predstavnik tog centra.

Nakon završetka registracionih procedura, konvoji će krenuti ka Donjecku i Lugansku.

Ukrajina učestvuje u kontroli kamiona na oba punkta, a i Organizacija za evropsku bezbednost i saradnju (OEBS) nadgleda carinske procedure na kontrolnim puktovima u Donjecku.

Više od 120 kamiona prevoze 1.400 tona humanitarne pomoći za stanovništo u samoproglašenim narodnim republikama Donjeck i Lugansk.

Tovar sadrži hranu, osnovne namirnice, lekove, seme za prolećnu setvu, kao i građevinski materijal. Vlasti Donjecka i Luganska poručuju da su ti artikli neophodni i da se oslanjaju na rusku pomoć u njihovom dostavljanju.

Od avgusta 2014. godine, 23 ruska humanitarna konvoja dostavilo je u Donbasu više od 28.500 tona humanitarne pomoći.

DŽihadisti Islamske države (IS) preuzeli su danas kontrolu nad velikim delom palestinskog izbegličkog kampa Jarmuk, na jugu Damaska, izjavio je lokalni palestinski zvanicnik u Siriji.

„Borci IS pokrenuli su jutros napad na Jarmuk i preuzeli su veći deo logora”, potvrdio je direktor za političke poslove Palestinske oslobodilačke organizacije u Damasku Anvar Abdel Hadi i dodao da su borbe nastavljene unutar logora, prenela je agencija AFP.

I Sirijska opservatorija za ljudska prava je saopštila da je IS preuzela kontrolu nad velikim delom logora posle sukoba sa palestinskim grupama koje su protivnici režima sirijskog redsednik Bašara al Asada.

„Oni su napali iz oblasti Hadžar Asvad i borci Al-Kaidinog Nusra fronta su im se pridružili, oni su se zakleli na lojalnost Daešu”, naveo je neimenovani svedok za agenciju Rojters koristeći arapsku termin za IS.

Opservatorija je dodaje da borci IS kontrolišu neke od glavnih ulica logora gde nedostaje hrane, vode i lekova.

Najmanje dva napadača ubijena su pri pokušaju da upadnu u sedište policije u Istanbulu, prenose lokalni mediji.

Pucnjava se čula se kada su dvoje naoružanih — muškarac i žena — pokušali da napadnu kancelariju te stanice. Turske snage bezbednosti odgovorile su na vatru.

Prema lokalnim medijima, jedan napadač, za koga se veruje da je bombaš-samoubica, poginuo je na licu mesta, dok je drugi pokušao da pobegne, ali ga je uhapsila policija.

Ulice oko direktorata turske policije u Istambulu su zatvorene.

Jedan policajac je ranjen u incidentu i prebačen je u bolnicu.

PressTV javlja da je iračka vojska potpomognuta šiitskim i sunitskim dragovoljačkim milicijama, nakon zauzimanja sjevernog dijela grada podigla iračku nacionalnu zastavu nad Velikom džamijom Tikrita. Vijest je potvrdio i Kurdpress.

Oslobođen je i gradski Medicinski fakultet, a jučer su pojačane sve operacije protiv militanata takozvane "Islamske države" koji još dobro utvrđeni odolijevaju u središtu grada.

Prema izvorima iračke vojske, gotovo 40 terorista je ubijeno u dvije odvojene operacije u tom strateški važnom gradu.

Iračka se zastava vijori i na vrhu glavne bolnice i nad sjedištem državne uprave u Tikritu, prenosi ABC.

Tikrit je trenutno pod potpunom opsadom, a militanti ISIL-a koji nisu uspjeli pobjeći iz grada su paralizirani i zarobljeni u džepovima iz kojih pružaju otpor.

Oslobađanje Tikrita je za iračku vojsku presudno, jer onda može krenuti u preuzimanje kontrole nad drugom po veličini gradom u zemlji, Mosulom, koji se nalazi 400 km sjeverno od Bagdada.

Iračka vojska, policija, kurdske snage, dragovoljci šiitskih i sunitskih plemena su zajedno iz brojnih područja uspjeli protjerati militante ISIL-a, čime su slomili mit o nepobjedivosti ove terorističke skupine.

Prošlog četvrtka se pojavio još jedan problem, a to je sudjelovanje takozvane "Međunarodne antiterorističke koalicije" u oslobađanju Tikrita.

Naime, viši zapovjednik šiitske organizacije Badr je istaknuo da su pro-američke koalicijske snage sudjelovali u operacijama oslobađanja Tikrita kako bi teroristima pomogli da pobjegnu s mjesta sukoba i sebi pripišu pobjedu iračkih snaga.

"Iračke snage su vratile više od 80 posto područja grada Tikrita kojeg su držali militanti ISIL-a, a SAD i koalicijske snage nam žele oduzeti ovu pobjedu", izjavio je brigadni general Jabar Ali Al-Mashkouri.

On je rekao da su američke snage prisilile vladu u Bagdadu da im da dozvolu za sudjelovanje u operacijama oslobađanja Tikrita u pokušaju da pomognu teroristima da pobjegnu s bojnog polja.

"Američki borbeni zrakoplovi su bombardirali položaje iračkih snaga u južnom Tikritu, ubivši najmanje pet boraca i ranivši njih više desetaka, što pokazuje pravu narav američkog uplitanja u borbe za Tikrit", rekao je Jabar Ali Al-Mashkouri.

Jučer su, navodno, američki borbeni zrakoplovi tijekom žestokih sukoba ponovo izvršili udare po položajima iračkih šiitskih milicija u blizini Tikrita, ozlijedivši pri tom nekoliko boraca.

"Američke i koalicijske snage su provele osam zračnih napada u blizini Tikrita, ali su umjesto ISIL-a gađali položaje naših milicija", rekao je irački general i dodao kako ovo nije prvi put da se takvo što događa.

Do sada se 46 država prijavilo ili je izrazilo želju da postanu osnivači Azijske infrastrukturne investicione banke (AIIB). Rok za prijavu istekao je juče.

Prema rečima kineskih zvaničnika, pregovori sa potencijalnim saosnivačima bili su produktivni.

Đin Lićun, generalni sekretar privremenog multilateralnog sekretarijata AIIB, podneo je izveštaj o pripremama predstavnicima 29 mogućih osnivača, na radnoj konferenciji u Almati (Kazahstan).

Pravila AIIB biće završena i potpisana sredinom godine, nakon završnog zasedanja ovog organa, koje je planirano za maj. Prema planu, banka bi trebalo da bude ustanovljena do kraja ove godine.

To znači da će otprilike dve nedelje biti potrebno za donošenje odluke i usvajanje konačne liste osnivača banke. Nakon 15. aprila, države će moći da podnesu samo zahteve za pridruženje u statusu običnog člana AIIB.