I dok iračke snage beleže uspeh za uspehom u kopnenim misijama protiv terorista Islamske države, međunarodna koalicija koja bi trebalo da im pruža podršku iz vazduha, kao da pokušava da sabotira napredovanje regularne vojske i dobrovoljačkih jedinica.

Predsednica frakcije el-Erade u iračkom parlamentu je rekla da je u napadima američkih aviona poginulo više od 50 a povređeno na desetine iračkih vojnika.

Iračka poslanica Hanan el-Fetlavi je na konferenciji za novinare u zgradi iračkog parlamenta rekla da su međunarodne koalicione snage bombardovale danas položaje iračke vojske i da je poginulo preko 50 vojnika dok je na desetinje njih povređeno, i zatražila je hitnu reakciju vlade Iraka.

Prema njenim rečima, ovo nije prvi put da međunarodna koalicija bombarduje iračku vojsku i dobrovoljačke snage, već se to dešavalo više puta. El-Fetlavi je istakla da vlada i parlament treba da reaguju na ovaj napad a da se porodicama žrtava i povređenih boraca mora isplatiti odšteta.

Predsedavajući Odbora ruske Dume Aleksej Puškov rekao je da su američke aktivnosti u azijsko-pacifičkom regionu glavni destabilizujući faktor u tom delu sveta.

Puškov je tu izjavu dao nako što je Stejt department saopštio da su SAD pozvale Vijetnam da zabrani ruskim vojnim avionima da uzimaju gorivo kod ključne vijetnamske baze Kam Ran, uz obrazloženje da to može podići napetost u azijsko-pacifičkom regionu.

"Ukoliko govorimo o pretnjama po regionalnu bezbednost, jasno je da su glavni destabilizirajući faktor na Pacifiku same Sjedinjene Američke Države", rekao je Puškov.

Prema njegovim rečima, u tom regionu Vašington ima "značajno vojno prisustvo" jer se samo u Japanu nalazi 100.000 američkih vojnika.

"U Južnoj Koreji se nalaze američke baze, kao i u Australiji", dodao je on.

"Šta više, SAD redovno izvode posmatračke letove u blizini kineske granice", rekao je Puškov i dodao da je cilj nedavnog američko - kineskog sporazuma bio da se izbegne vojni konflikt u regionu.

Prema njegovim rečima, taj sporazum je "potpuno paradoksalan" jer nije jasno po kom osnovu SAD izvode vojne aktivnosti u blizini kineske obale, upozorivši da to "može dovesti do vojnog suočavanja".

"Zemlja koja je glavni izvor nestabilnosti u regionu nastoji da krivicu baci na Rusiju i drži predavanje Vijetnamu šta može, a šta ne može da radi", rekao je Puškov.

Predstavnici SAD su kazali da je Rusija u poslednjih nekoliko meseci pojačala svoje vazdušne patrole iznad Japana i Južne Koreje, sve do kalifornijske obale i američke teritorije Guam.

Evropska unija produžila je sankcije Rusiji za šest meseci, saopšteno je danas u Evropskom savetu.

Sankcije, koje su uvedene zbog kršenja suvereniteta i teritorijalnog integriteta Ukrajine, važe od pre godinu dana i trebalo je da isteknu krajem ovog meseca, ali su odlukom Saveta produžene do septembra.

Sankcije obuhvataju 150 ruskih funkcionera i političkih i vojnih lidera iz samoproglašenih republika Donjeck i Lugansk u istočnom delu Ukrajine, kojima je uvedena zabrana putovanja i raspolaganja imovinom u EU.

Osim toga, na crnoj listi EU našla su se 37 preduzeća kojima je uskraćen prisup evropskom tržištu robe i novca

Odluka o produženju sankcija donesena je uz saglasnost svih 28 članica EU.

Poslanik u Gornjem domu ruskog parlamenta Anton Beljakov pripremio je nacrt zakona koji obavezuje sve kandidate na ruskim izborima da obaveste glasače i svom mentalnom zdravlju, kao i da nemaju bolesti zavisnosti.

Beljakov predstavlja centralnoruski region Vladimir u Savetu federacije.
On želi da promeni tri savezna zakona koja regilišu osnovna prava građana na predsedničkim izborima za donji dom parlamenta, prenosi Raša tudej.

U slučaju da zakon bude usvojen, svi kandidati će morati da donesu potvrdu od psihijatara i lekara specijalizovanih za alkoholizam i narkomaniju. Takve potvrde se već traže širom Rusije, ako neko želi vozačku dozvolu ili dozvolu a posedovanje oružja.

Beljakov je u razgovoru za Izvestiju rekao da on ne sugeriše da se nekome zabrane izbori, već traži sertifikate za dodatno informisanje glasača.

"Glasači imaju pravo da znaju sve o svojim kandidatima", kaže on.

Island je odustao od kandidature za ulazak u članstvo EU, priopćeno je danas iz Ministarstva vanjskih poslova."Vlada smatra da Island više nije zemlja kandidat i od EU traži da u skladu sa tim dalje djeluje", navodi se u priopćenju.


U priopćenju se dodaje da je zaključak donijet na sastanku Vlade 10. ožujka, pišu Nezavisne novine.

Letonija je trenutno na čelu europskog predsjedništva.

Island je kandidaturu za članstvo predao 2009. godine i pokrenuo je pristupne pregovore 2010. godine.

Američki "bespilotni ratovi" na Bliskom Istoku i u Africi ne donose uspeh, ne samo zbog problematičnosti samih operacija, nego i zato što operatori borbenih dronova u velikom broju napuštaju posao.

Specijalizovani američki portal Tom Dispatch je objavio ovakvu statistiku: ratno vazduhoplovstvo ima oko 1000 operatera bespilotnih letelica, svake godine kurseve za taj "posao" u Teksasu i Nju Meksiku prođe 180 ljudi, ali problem postaje sve veći jer godišnje "dezertira" bezmalo 240 tih "pilota"?!

Zato je i CIA, tvrdi isti portal, prinuđena da "pilote" bespilotnih letelica pozajmljuje.

Amerikancima je sada, tvrdi Tom Dispatch, potrebno oko 1700 "pilota" dronova, ali taj broj pada i ispod 1000. Upravo zbog toga što veliki broj napušta službu. Zato Pentagon angažuje i pilote pravih borbenih i vojnih transportnih aviona.

Portal tvrdi da mnogi "piloti" bespilotnih letelica napuštaju službu zbog prevelikih opterećenja koja su neizbežna zato što Pentagon želi da ima "onlajn kontrolu celog sveta".

Premijer Grčke Aleksis Cipras optužio je juče Nemačku da koristi pravne trikove kako bi izbegla plaćanje odštete za Drugi svetski rat, tokom koje je bila okupirana od strane nacista.

Njegovi komentari će verovatno još više podignuti tenzije između Atine i Berlina dok Grčka nova levičarska vlada trudi da ubedi svoje partnere u Evropskoj Uniji da ponovo pregovaraju o uslovima duga od 240 milijardi dolara.

Cipras rekao je da ugovor o reparaciji s Nemačkom iz 1960. godine nije pokrio glavne zahteve Grčke, uključujući nadoknadu za uništenu infrastrukturu, ratne zločine i vraćanje prinudnog zajma koji su nacisti uzeli od okupirane Grčke, a nikada ga nisu vratili.

Nemačka je nekoliko puta saopštila da Grčkoj neće dati nikakvo dodatno obeštećenje, navodeći da je to pitanje rešeno postojećim sprazumima.

"Nakon ujedinjena Nemačke 1990. godine, stvoreni su pravni i politički uslovi da se to pitanje reši. Ali, od tada, nemačka vlada je izabrala tišinu, pravne trikove i kašnjenje", rekao je grčki premijer na parlamentarnoj debati.

On je na kraju rekao da se ovih dana na evropskom nivou vodi polemika oko moralnih pitanja, i postavio pitanje da li je to što Nemačka radi moralno.

Levičarska grčka vlada ponovila da Nemačka nije u punom iznosu obeštetila Grčku za brutalnu okupaciju u Drugom svetskom ratu, i to pitanje je povezala sa svojim aktuelnim dugom prema stranim poveriocima, preneo je AP.

Prema studiji koju su ovih dana preneli grčki mediji, suma koju Grčka potražuje na ime pune ratne odštete od Nemačke kreće se između 269 i 332 milijardi evra. Tim novcem, mogli bi da se otplate svi grčki dugovi.

Nakon ove izjave usledio je novi šok za Berlin. Ministar pravde Nikos Paraskevopulos je rekao da vlada razmatra mogućnost zaplene nemačke imovine u Grčkoj i da bi na taj način mogle da budu obeštećene žrtve nacističkog masakra u jednom grčkom selu.

Grčka ovog meseca mora da pronađe oko šest milijardi evra za otplatu rate duga, a vlada u Atini ima rok do aprila da dostavi predlog reformi kreditorima kako bi dobila "zeleno svetlo" za svoj plan četvorogodišnjeg ekonomskog oporavka.

Ako možda još niste primijetili, u zadnjih 12 mjeseci se razbuktao rat posvuda oko vas. Ne onaj "vatreni", već golemi propagandni rat one vrste koja obično prethodi pravom vojnom sukobu.

Totalna američka dezinformacijska ofenziva je otpočela, u potpunosti, još 2006. godine sa smrću od trovanja polonijem Aleksandra Litvinenka, zagovornika protu-Putinovske politike. Zapadni su mediji promptno i uporno isticali Putina kao isključivog krivca za njegovu smrt usprkos činjenici da su, prije Litvinenka, jedini ubojice sa sličnom praksom trovanja polonijem bili odgovorni za smrt Yassera Arafata.

Ranije ove godine britanska vlada je započela istragu o Litvinenkovoj smrti iznoseći optužbe bazirane na "pa svatko zna da je Putin nasilnik" školi teorijskog nagađanja, unaprijed označavajući krivca bez pravih dokaza. Jedan mali dio informacije koji je otkriven istragom, a koji je u potpunosti potkopao tvrdnje da je Putin imao ikakve veze sa smrti Litvinenka, je velikim trudom ignoriran od zapadnih medija

Po navodima britanske vlade, najveći borac protiv Putina je pogubljen od strane dva FSB operativca koji su mu podvalili radioaktivni polonij u ostatku čaja (pola šalice), a koji su prethodno naručili u jednom londonskom hotelu. Problem u ovoj priči je to što je sam Litvinenko spontano i samoinicijativno ugovorio sastanak s tom dvojicom tek nekoliko sati prije susreta s njima. Stoga, da bi povjerovali da su ta dva agenta otrovali bivšeg zemljaka, moramo pretpostaviti da su - nekako naslutivši da će on zatražiti sastanak - stalno nosili sa sobom posvuda naokolo izvjesnu količinu polonija - za svaki slučaj. Povrh toga, jedan je od agenata upoznao vlastitog osmogodišnjeg sina s Litvinenkom, tražeći da se rukuje s njim, nakon što je ovaj već otpio nešto navodno radioaktivnog čaja. Marina, Litvinenkova žena, izjavila je za istragu da je u vrijeme smrti njezin suprug radio za MI6.

Putinov donekle poznat govor sa sigurnosne konvencije u Minhenu 2007. godine je označen kao prekretni moment kada se Rusija javno i jednostrano razišla sa Zapadom. No Putinovi komentari su zapravo proizašli uslijed višegodišnjih američkih i britanskih prikrivenih i otvorenih pokušaja da se destabilizira ruska vlada i da ju se natjera da prihvati svijet u kojem je anglo-američki imperij nadmoćan. Umjesto da popusti pod pritiskom, Putin je odlučio ratohuškačima isporučiti dozu istine i stvarnosti:

"Kroz povijest je čovječanstvo zasigurno prolazilo i kroz unipolarne periode i vidjelo težnje ka svjetskoj supremaciji. A što se nije dogodilo u povijesti svijeta? Što je zapravo unipolarni svijet? Kako god netko uljepšavao ovaj izraz, sve se na kraju dana svodi na jedno određeno stanje stvari, naime jedno središte vlasti, jedno središte moći, jedno središte odlučivanja.

To je svijet u kojem postoji jedan gospodar, jedan vladar. I na kraju ovo bude pogubno, ne samo za sve unutar takvog sistema, nego i za samog vladara jer dolazi do samourušavanja iznutra.

A sve to zasigurno nema ništa zajedničko s demokracijom. Jer, kao što već znate, demokracija je vladavina većine imajući u vidu i interese i mišljenja manjine.

Uzgred rečeno, Rusiju, tj. nas, se stalno podučava demokraciji. No iz nekog razloga, oni koji nam očitavaju lekcije, sami ne žele učiti. Danas svjedočimo skoro nesputanom i posvemašnjem korištenju sile - vojne sile - u međunarodnim odnosima, sile zbog koje svijet tone u bezdan neprestanih sukoba. Očit je sve veći i veći prezir prema osnovnim normama međunarodnog prava. A nezavisne pravne norme se ustvari sve više približavaju pravnom sistemu jedne države. Jedna država, naravno, prije svega SAD, je prekoračila svoje nacionalne okvire - u svakom pogledu. To je vidljivo kod ekonomskih, političkih, kulturnih i obrazovnih smjerova koje nameće drugim državama. Pa, kome se to sviđa? Je li itko sretan zbog toga?"

Najavljenim zahtevom za izradu plana suprotstavljanja „ruskoj kampanji dezinformisanja“, zagovornici slobode medija sa Zapada zapravo pokazuju kako u praktičnom smislu vide tu slobodu, tvrde sagovornici Sputnjika. Ovim zahtevom, dodaju naši sagovornici, nastavlja se politika prema Rusiji započeta uvođenjem ekonomskih sankcija.

Kako je prenela agencija Rojters, u nacrtu zaključaka predstojećeg samita Evropske unije, koji će biti održan 19. i 20. marta u Briselu, Savet EU naglašava potrebu da se ospori „širenje ruske propagande“ i „agresivne kampanje“ televizijske stanice Raša tudej i portala vesti Sputnjik. Lideri EU pozvaće visoku predstavnicu EU za spoljnu politiku i bezbednost Federiku Mogerini da do junskog samita pripremi akcioni plan za „stratešku komunikaciju u znak podrške medijskim slobodama i vrednostima EU“.

Lideri Evropske unije zatražiće iduće nedelje na zasedanju u Briselu od visoke predstavnice EU za spoljnu politiku i bezbednost Federike Mogerini da izradi plan za suprotstavljanje ruskoj „kampanji dezinformisanja” u vezi sa sukobom u Ukrajini, navedeno je u nacrtu zaključaka predstojećeg samita.

„Savet EU naglašava potrebu da se ospori tekuća ruska kampanja dezinformisanja i poziva visoku predstavnicu... da pripremi do junskog samita akcioni plan za stratešku komunikaciju u znak podrške medijskim slobodama i vrednostima EU”, navedeno je u nacrtu zaključaka, prenela je agencija Rojters.

Savet EU izrazio je zabrinutost zbog „širenja ruske propagande” i „agresivne kampanje”, ističući kao primer televizijsku stanicu „Raša tudej” (RT) i portal vesti „Sputnjik”, kao i slučaj novinarke Liz Val, dopisnice RT iz Vašingtona koja je dala otkaz u programu uživo, jer nije htela da učestvuje u navodnom „lakiranju” informacija u vezi sa obaranjem malezijskog aviona iznad Ukrajine.

Prema rečima neimenovanog evropskog diplomate „postoji velika zabrinutost zbog ruske propagande koja je na vrhuncu”.

Lideri EU će na samitu koji će biti održan 19. i 20. marta tražiti način da se „izbore sa ruskom propagandom” u zapadnim zemljama, poput Nemačke, kao i u baltičkim državama.