Podržavanje "neprijateljske" antiruske politike je nedopustiva glupost za Ameriku, piše časopis "Amerikan konservativ".

"Danas Amerika ne može dozvoliti sebi takvu glupost. Ako budemo žigosali one koji se zalažu za manje neprijateljsku strategiju prema Moskvi, ako ih budemo nazivali marionetama, izdajicama i 'ruskim agentima', nećemo dobiti razumnu politiku", smatraju autori članka.

Kako se navodi, Vašington bi trebalo da preispita svoju spoljnu politiku, jer je savremena "paranoja" vezana za Moskvu u stanju da dovede do ponovnog oživljavanja makartizma - pokreta, koji se pojavio četrdesetih godina prošlog veka u SAD, a čiji je osnovni zadatak bio "čišćenje" društva od navodnih komunista.

Autori ističu da se odnosi ruskog predsednika Vladimira Putina i njegovog američkog kolege Donalda Trampa ne mogu jednoznačno okarakterisati, a izjave o "zaveri" Trampa i Moskve je mit "koji nikada neće nestati".

Pored toga, u članku se navodi da je za Vašington najkorisnije da odustane od paranoje i poboljša odnose sa jednim od najvećih međunarodnih geopolitičkih igrača.

Prošle sedmice je ruski predsednik Vladimir Putin rekao da američka strana pokušava da realizuje "sveobuhvatno obuzdavanje", dok je Rusija napravila niz pozitivnih koraka, koji pokazuju spremnost da sarađuje sa Sjedinjenim Američkim Državama.

Nensi Pelosi, predsedavajuća američkog Kongresa iz redova Demokrata, i njen suprug Pol, investirali su milion dolara u firmu "Kraudstrajk", koja je pokrenula aferu "Rusijagejt" i optužbe da su ruski hakeri pomogli Donaldu Trampu da pobedi na izborima 2016.

Finansijski izveštaji pokazuju da su Nensi Pelosi i njen suprug trećeg septembra kupili deonice tehnološke firme "Kraudstrajk", a objavio ih je istraživački novinar Aron Mejt. Od trenutka kada su kupili deonice, njihova vrednost je skočila sa 129,25 na 142,97 dolara, objavio je RT.

Dru Hamilton, portparol Nensi Pelosi, izjavila je kako predsedavajuća Kongresa "nije bila umešana u transakcije njenog muža" i da "nije znala za investiciju sve dok nisu trgovane". Dodala je da Pelosi stalno investira u kompanije koje su na berzi, "u skladu sa zakonom i relevantnim propisima".

​Ulaganje u "Kraudstrajk" je profitabilan posao, pokazuje istraživanje Arona Mejta. Vrednost kompanije porasala je sa jedne milijarde u 2017. godini, na 6,7 milijardi u 2019, kada su izašli na berzu.

Potom se vrednost kompanije gotovo udvostručila, na 11,4 milijarde. Prihod ove kompanije porastao je više od osam puta za tri godine, sa 52,75 miliona dolara u 2017. na 481,41 milion u 2020, objavio je Mejt.

"Kraudstrajk" je postao poznat kada ih je Demokratski nacionalni komitet (DNC) angažovao kako bi otkrili kako im je "provaljeno" u i-mejl sistem 2016. godine.

Turska stvara novu Siriju na Kavkazu, u sukobima za kontrolisanje oblasti Nagorno-Karabah, izjavio je predsjednik Jermenije Armen Sarkisijan.

On je pozvao Rusiju, SAD i NATO da zauzdaju Tursku, koju je nazvao "siledžijom u regionu".

"Potreban nam je veći pritisak iz Rusije. Nadam se da će biti više pritiska iz Rusije i SAD", rekao je Sarkisijan u intervjuu za "Fajnanšel tajms".

Sarkisijan je naglasio da članstvo u NATO-u, čija je Turska članica, znači da se članice moraju suzdržati i da ne dobijaju "zelenu kartu" za miješanje u sukobe trećih zemalja.

Prema riječima jermenskog predsjednika, turska vojna i diplomatska podrška Azerbejdžanu izbacila je Rusiju iz tradicionalne uloge nekoga ko balansira između Jerevana i Bakua.

"Potrebno nam je više napora da se ovo zaustavi, a usredsrijeđenost tog truda treba da bude na Turskoj. Od momenta kada Turska bude isključena iz jednakosti bićemo bliži primirju i vraćanju za pregovarački sto", naglasio je Sarkisijan govoreći o umiješanosti Ankare u sukobe azerbejdžanskih i jermenskih snaga u Nagorno-Karabahu.

Sarkisijan je pristup Turske i Azerbejdžana nazvao "etničkim čišćenjem" s ciljem da se Nagorno-Karabah očisti i zauzme.

Jermenski lider optužio je Tursku za uništavanje ravnoteže koja je postavljena višedecenijskim primirjem, rekavši da bi mehanizam primirja uspio da nije bilo Ankare.

Unatoč protivnoj odluci suda, španjolska vlada u petak je proglasila izvanredno stanje u Madridu zbog pandemije pa će više od 3 milijuna stanovnika smjeti napuštati grad jedino u hitnim slučajevima.

Izvanredno stanje proglašeno je dan nakon što je sud u Madridu bio odbacio te iste vladine mjere.

"Možemo ili prekrižiti ruke, ili zaustaviti virus", rekao je ministar zdravlja Salvador Illa na konferenciji za medije. "U Madridu se virus intenzivno širi, a situacija bi mogla izmaknuti kontroli. Izvanredno stanje smo proglasili kako bismo ograničili kretanje stanovnika, a time i daljnje širenje virusa", dodao je.

Ukupno 4,8 milijuna stanovnika u Madridu, te njegovih osam predgrađa poput Getafea, Leganésa i Parle, smjet će izlaziti iz grada jedino kada idu na posao, u škole, zdravstvene institucije, na sudove, financijske institucije te u slučaju više sile. U Madrid će se smjeti ulaziti pod istim uvjetima.

Policija će se u petak popodne nanovo rasporediti na prilazima gradu kako bi kontrolirala poštuju li građani odredbu.

Stanovnici moraju sa sobom nositi potvrdu s posla kako bi mogli opravdati izlazak i ulazak. Kazne za prekršaje iznose 600 eura.

"To su iste mjere koje su bile na snazi prethodnih dana", napomenuo je Illa pa objasnio "Mjere ostaju iste samo je drugačiji zakonski okvir".

Te mjere u četvrtak je bio ukinuo sud u Madridu nakon što je žalbu uložila vlada regije Madrid.

U petak je održan sastanak ministara, koji se umjesto pola sata oduljio na duže od dva sata, i na kojem je donijeta odluka o proglašenju izvanrednog stanja.

Jermenija i Azerbejdžan dogovorili su se da obustave neprijateljstva u osporavanom Nagorno-Karabahu nakon maratonskih pregovora u Moskvi, rekao je ruski ministar spoljnih poslova Sergej Lavrov. Primirje bi trebalo da stupi na snagu 10. oktobra u podne.

Dogovor je postignut na trilateralnim konsultacijama u kojima su učestvovali ministri spoljnih poslova dviju zaraćenih strana, Jermenije i Azerbejdžana, i Lavrov, koji je bio posrednik. Pregovori su trajali nekih 10 sati i završeni su u ranim satima subote po lokalnom vremenu.

Baku i Jerevan su se složili da obustave sve vojne akcije, počev od subote u podne, iz "humanitarnih" razloga. Pauza u borbi omogućit će razmjenu zarobljenika i razmjenu tijela vojnika palih na frontu, rekao je Lavrov medijima.

Crveni krst će pomoći da se olakša razmjena.

Lavrov je nagovijestio da bi sporazum trebalo da služi kao odskočna daska ka trajnom miru, dodajući da će zaraćene strane započeti pregovore pod pokroviteljstvom OEBS grupe iz Minska kako bi se "postiglo mirno rješenje" sukoba.

"Republika Azerbejdžan i Republika Jermenija pod posredovanjem Minsk grupe OEBSa započinju značajne pregovore kako bi se što prije postiglo mirno rješenje sukoba zasnovano na osnovnim principima poravnanja", rekao je ruski glavni diplomata.

Tačni parametri prekida vatre još se dorađuju, prema Lavrovu.

Konkretni parametri režima prekida vatre dogovarat će se odvojeno.

Razgovori su održani nakon što su obje strane prihvatile poziv ruskog predsjednika Vladimira Putina u Moskvu. Ruski lider pozvao je u četvrtak Baku i Jerevan da prekinu neprijateljstva i vrate se pregovorima.

"Rat u Siriji nastavit će se dok se svaki dio državnog teritorija ne oslobodi od terorista", rekao je sirijski predsjednik Bashar Assad za Sputnjik, podsjećajući kako je rusko sudjelovanje u sukobu na zahtjev Damaska promijenilo tijek događaja i rezultiralo masovnim protuterorističkim napredovanjem.

Ruska vojna pomoć Damasku obilježava petu godinu svog mandata. Sputnjik je pitao sirijskog predsjednika može li nakon ovih pet godina reći da je rat gotov.

"Ne, definitivno ne. Sve dok imate teroriste koji okupiraju neka područja naše zemlje i koji pritom čine različite vrste zločina, to još nije gotovo i mislim da njihovi šefovi žele da se ovaj rat nastavi još dugo. To je ono u što vjerujemo", odgovorio je Assad.

Sirijski je predsjednik ulazak Rusije u rat naveo kao jednu od tri ključne prekretnice, s prvim oslobađanjem zemalja od terorista Nusra fronte * 2013. godine, a zatim iznenadnim pojavom Daeša *, uz potporu Sjedinjenih Država i njihovim naknadnim zauzimanjem određenih, važnih područja u 2014. godini.

"Tada je druga prekretnica bila kada su Rusi došli u Siriju 2015. godine i kada smo počeli zajedno oslobađati naša područja. U toj fazi, nakon što su Rusi došli u Siriju kao podrška sirijskoj vojsci, rekao bih da je prekretnica bila oslobađanje istočnog dijela Alepa, odakle je započelo oslobađanje drugih područja u Siriji. Ta je akcija bila važna zbog važnosti Alepa i jer je to bio početak velikog postupka oslobađanja zemlje koje se nastavilo kasnije do Damaska i u ostatku Alepa, a nedavno i u ostalim područjima u istočnom i južnom dijelu Sirije", rekao je Assad.

Jučer su se u Londonu sastali ukrajinski predsjednik Volodimir Zelensky i britanski premijer Boris Johnson, a tom je prigodom potpisan i političko-trgovinski sporazum i sporazum o jačanju britansko-ukrajinske vojne suradnje.

Ono što danas doznajemo iz pisanja britanskog medija The Guardian je to, da je London spreman Kijevu predložiti veliki ugovor o isporuci tzv. letalnog naoružanja i financijsku pomoć od 1 milijarde funti za izgradnju vojnih brodova. O tome je izjavio predsjednik ureda ukrajinskog čelnika Andriy Yermak.

Yermak je također upozorio kako "gušenje nereda nakon izbora u susjednoj Bjelorusiji predstavlja neposrednu ugrozu Ukrajine", prijetnju njenoj "nezavisnosti i teritorijalnoj cjelovitosti", i kazao, kako bi "njegova zemlja htjela polučiti jamstva Europske unije i Velike Britanije o pomoći njenoj sigurnosti".

Osim toga, navodi isti medij, predlaže se izgradnja u Ukrajini "centra EU ili NATO saveza za borbu protiv ruskih dezinformacija i kontra-propagande", izjavio je Yermak u vrijeme svog govora u poznatom britanskom analitičkom centru Chatham House.

Republikanski predsjednik Donald Trump u četvrtak je nazvao "čudovištem" demokratkinju Kamalu Harris, koja bi mogla postati prva potpredsjednica Sjedinjenih Država ukoliko on ne osvoji novi mandat.

U prvom razgovoru otkako je bio pozitivan na koronavirus, Donald Trump, koji prema anketama jako zaostaje za demokratskim protukandidatom Joeom Bidenom, posebice među ženama, dva puta je tako nazvao Kamalu Harris.

"Sve što ona kaže je laž", rekao je on za Fox Business, dan nakon debate Harris i potpredsjednika Mikea Pencea.

Pence ju je "uništio", dodao je Trump.

Prva crnačka kandidatkinja velike stranke, Kamala Harris je više puta tijekom debate napala vladino upravljanje koronakrizom, koje je nazvala "najvećim porazom svih predsjedničkih administracija u povijesti zemlje".


Trump je na Fox Business Networku rekao za nju da je "komunistica" i optužio ju je "da želi otvoriti granice kako bi ubojice i silovatelji ušli u našu zemlju".

Sve američke vojne jedinice u Afganistanu trebale bi se "vratiti kući do Božića", rekao je američki predsjednik Donald Trump u srijedu, nekoliko sati nakon što je njegov savjetnik za nacionalnu sigurnost rekao da će Washington smanjiti broj svojih vojnika u Afganistanu na 2500.

Prekretničkim sporazumom između SAD-a i talibana u veljači rečeno je da će strane sile napustiti Afganistan do svibnja 2021 u zamjenu za talibansko obećanje da će se odreći terorizma. Također su dogovoreni pregovori o trajnom prekidu vatre i podjeli vlasti talibana s afganistanskom vladom.

Trump i drugi dužnosnici rekli su da će SAD oko studenog broj vojnika smanjiti na između 4000 i 5000.

Osim toga, dužnosnici su rekli da će smanjenje ovisiti o uvjetima u Afganistanu.

Trump je tvitao: "Preostali mali broj hrabrih muškaraca i žena koji služe u Afganistanu trebali bi se vratiti kući do Božića."

Ruski predsjednik Vladimir Putin potkrijepio je ono što su pametni promatrači sve vrijeme govorili: pokušaji poniženja njegovog američkog kolege i optužbe za njegove navodne veze s Rusijom samo jačaju međunarodni ugled Rusije.

Gledano iz Moskve, jedna od zanimljivih stvari u vezi s predsjedništvom Trumpa bio je način na koji su ga njegovi politički i medijski neprijatelji neprestano pokušavali ocrniti kao "Putinovu marionetu" ili "agenta Kremlja", u domaćem američkom diskursu. Ali ovo samo nadograđuje status Rusije, zbog čega ona izgleda daleko moćnija i utjecajnija nego što zapravo jest.

"Kad netko pokušava poniziti ili uvrijediti sadašnjeg šefa države, svejedno podiže vas i mene i time govore o našem nevjerojatnom utjecaju i moći", rekao je Putin u srijedu na televiziji Rossija-1. "Do određene nam mjere sve ovo ide na ruku".

Predsjednik je nadalje izjavio da se ruska vlada ne miješa u predizbornu kampanju u SAD-u, a na biračima je da odluče o kandidatima. Dodao je kako je Rusija spremna poslovati s bilo kojim američkim predsjednikom kojeg izabere njihovo biračko tijelo.

"Birači, u ovom slučaju američki građani, trebali bi biti ti koji će najbolje procijeniti pozicije kandidata koji se kandidiraju za poziciju predsjednika SAD-a", komentirao je. "Mi nismo uključeni promatrači. Ne miješamo se. Bit ćemo spremni surađivati s bilo kojim budućim američkim predsjednikom, s osobom kojoj će američki narod dati svoje povjerenje".

Putin je istaknuo da je tijekom bilateralnog odnosa s Donaldom Trumpom, Trump napravio puno toga dobroga i lošeg. Dobre strane, što je Putin posebno pohvalio, odnose se na povećani obujam izvoza trgovine i stabilizacija na energetskim tržištima, dok se među negativne stranemogu navesti sankcije i povlačenje SAD-a iz Ugovora o nuklearnim snagama srednjeg dometa.

Čini se da je Putin također sugerirao da bi Kremlj mogao biti zadovoljniji pobjedom Joea Bidena nego drugim mandatom sadašnjeg predsjednika, pozivajući se na spremnost demokratskog kandidata na raspravu o sporazumima o kontroli naoružanja. "Biden je javno rekao da je spreman produžiti novi START [Ugovor o smanjenju strateškog naoružanja] ili potpisati novi ugovor o ograničavanju strateškog ofenzivnog oružja", napomenuo je ruski čelnik. "To je već ključni element naše moguće suradnje u budućnosti".