"Saga" oko trovanja ruskog oporbenog aktivista Alekseja Navalnog se nastavlja i poprima sve komičnije konture.

Osim što sve skupa u toj "aferi" izgleda teatralno (osim, naravno, zdravstvenog stanja samog Navalnog) i izrežirano prema scenariju puno više namijenjenom djeci nižeg dobnog uzrasta ili osobama s posebnim potrebama nego ozbiljnim ljudima koji razmišljaju svojom glavom, svakodnevno pristižu i nove vijesti koje sve to i potvrđuju.

Osim što se sama njemačka javnost u dobroj mjeri smije nedavno izrečenim konstatacijama Alekseja Navalnog o svom trovanju u intervjuu za njemački Bild, u "sagu" se upravo umiješao i bivši njemački kancelar Gerhard Schreder koji vlasnika ovog njemačkog medija namjerava tužiti zbog objavljenih kleveta od strane Naavalnog, bez da mu je dana mogućnost da se od njih obrani (o tome više u drugom dijelu teksta).

Međutim ono što je u Hrvatskoj javnosti prošlo bez ikakvog odjeka je činjenica, da je 6. listopada Međunarodna agencija za zabranu kemijskog oružja izjavila kako je Navalni bio otrovan nekim oblikom nervno-paralitičke supstance koja bi spadala u vrstu otrova "Novičok", ali koja se ne nalazi na spisku zabranjenih supstanci i kemijskih sredstvava u Konvenciji o zabrani kemijskog oružja.

Ovakva konstatacija, koja zbunjuje i same stručnjake i koja se može tumačiti na više načina, dovoljno govori o svemu.

Npr. prema njoj bi se možda moglo raditi i o trovanju lijekom poput onoga za liječenje Alzheimerove bolesti, koji je inhibitor holinesteraze (enzima koji pospješuje razgradnju kemijskog spoja po imenu holin). Tu mogućnost spomenuta Međunarodna agencija nije utočnila.

S druge strane Rusija kritizira Njemačku da s njom nije željela podijeliti nalaze o trovanju Navalnog, već ih je samo dostavila u spomenutu agenciju za zabranu kemijskog oružja na analizu. Rusija je Njemačkoj uputila čak 4 takva zahtjeva, s ciljem otpočimanja istrage koja bez tih analiza nije moguća, ali je u Berlinu uvijek po tom pitanju nailazila na "zid šutnje".

Turski narod za sebe kaže da vodi poreklo od "dece stepskog vuka", tj. da su potomci hordi Džingis-kana. Sastoji se od "jednog naroda u dve države": Turske i Azerbejdžana. Politički preporod prve automatski dovodi do dolaska druge na međunarodnu scenu. Naravno, ova politička renesansa ne podrazumeva i oživljavanje nasilja varvarskih hordi, ali prošlost ipak određuje mentalitet naroda, uprkos pokušajima mnogih političara koji su tokom proteklih 100 godina nastojali da normalizuju turski narod.

U poslednjim godinama otomanske ere, sultan Abdul Hamid II želeo je da ujedini zemlju oko svoje koncepcije muslimanske vere. Stoga je naredio fizičku eliminaciju stotina hiljada nemuslimana. Nju su nadzirali nemački oficiri koji su tokom ovog genocida stekli iskustvo koje su kasnije stavili u službu nacističke rasne ideologije. Otomansku politiku prečišćavanja u širem smislu nastavili su Mladoturci nakon osnivanja Republike Turske, posebno nad pravoslavnim Jermenima.

NERAZREŠIVA SITUACIJA

Ubijanje kao oblik zavisnosti se sporadično pojavljivalo u ponašanju turskih vojski. Tako su, u martu 2014. godine, ispratili stotine džihadista iz Al Nusra Fronta (ogranak Al kaide) i Armije islama (prosaudijske terorističke organizacije) u grad Kesab u Siriji da masakriraju jermensko stanovništvo. Džihadisti koji su učestvovali u ovoj operaciji danas su poslati da ubijaju druge Jermene u Karabahu. Ovi maskari u Azerbejdžanu su obustavljeni tokom kratkog trajanja demokratske republike (1918-1920) i sovjetskog perioda (1920-1990), ali su nastavljeni odmah 1988. godine, sa opadanjem moći Moskve.

Upravo tokom sovjetskog perioda, u skladu sa Staljinovom politikom prema nacionalnim manjinama, jermenski region pripojen je Azerbejdžanu kako bi se oformila socijalistička republika. Tako je, kada se SSSR raspao, međunarodna zajednica priznala Karabah ne kao jermensku, već kao azerbejdžansku teritoriju. Ista greška je počinjena u Moldaviji sa Pridnjestrovljem, u Ukrajini sa Krimom, u Gruziji sa Južnom Osetijom i Abhazijom. Odmah je usledila serija ratova, uključujući i onaj za Nagorno-Karabah. To su slučajevi u kojima se međunarodno pravo razvilo iz greške u proceni na početku sukoba, kao u Palestini, koja nije na vreme ispravljena, što je dovelo do nerazrešivih situacija.

Nakon što je Rusija ranije saopštila da bi se region Nagorno-Karabah mogao pretvoriti u pistu s koje bi paravojne formacije ulazile u Rusiju, Kremlj je ponovo pozvao na okončanje konflikta na tom području.

Kako javljaju svjetski mediji, Rusija ponovo upozorava zbog najvećeg oružanog sukoba između Armenije i Azerbejdžana u Karabahu u proteklih 25 godina.

Armenija je saopštila da je spremna na primirje samo kada i Azerbejdžan bude spreman na to.

Baku, s druge strane, poručuje da će okončati napade kada Armenija odredi vremenski okvir za izlazak iz Karabaha.

Dimitrij Peskov, glasnogovornik Kremlja, zatražio je obustavljanje sukoba, a ministar vanjskih poslova Sergej Lavrov izrazio je zabrinutost u vezi s povećanjem neočekivanih sukoba.

"Ovakvi sukobi privlače plaćenike i teroriste s Bliskog istoka. Govorimo o stotinama ili čak hiljadama radikala koji ulaze u nove ratove s ciljem zarade novca" - rekao je Sergej Nariškin, šef Inostranih obavještajnih poslova Rusije.

On je upozorio da se Zakavkazje može pretvoriti u prostor odakle će međunarodne terorističke skupine ulaziti u zemlje poput Rusije.

Bjeloruska oporbena čelnica Svetlana Tihanovskaya, bivša predsjednička kandidatkinja na izborima 9. kolovoza, koja već dva mjeseca boravi na teritoriju EU i održava sastanke s dužnosnicima zemalja Unije koji ne priznaju Aleksandra Lukašenka za novog-starog predsjednika te zemlje - danas je završila na ruskoj međunarodnoj tjeralici. Ta je vijest objavljena na web stranici ruskog Ministarstva unutarnjih poslova.

Bjelorusku prvu oporbenu damu traže zbog podignute kaznene prijave od strane državnog tužiteljstva Bjelorusije, zbog KD poziva na rušenje vlasti. Ona je nakon spomenutih izbora inicirala osnivanje oporbenog Kooordinacijskog vijeća za prijelaz vlasti. Trenutačno je 6 od 7 članova predsjedništva toga tijela (koje nama uporište u važećem ustavu te zemlje) uhićeno ili se nalazi izvan granice.

Podsjećamo kako je Tihanovskaya odmah nakon izbora samostalno napustila Bjelorusiju, kako je rekla, u strahu za svoj život, i otišla u susjednu Litvu odakle nastavlja političku borbu.

Sudeći prema nedavno uvedenim, vrlo blagim sankcijama Zapada (i EU i SAD-a) prema Bjelorusiji, koje se uopće niti ne odnose na samoga Aleksandra Lukašenka kojega čvrsto podupire i ruski predsjednik Vladimir Putin - podignuta optužnica ali i danas raspisana međunarodna tjeralica teško će pripomoći Svetlani Tihanovskoy u osiguranju skore svijetle političke budućnosti kada je u pitanju bjeloruska politička scena.

Amazon, Apple, Facebook i Google zloupotrebljavaju svoju monopolističku poziciju, zaključili su članovi Zastupničkog doma američkog Kongresa, zatraživši restrukturiranje tehnoloških divova.

Zaključak je objavljen u izvješću na 449 stranica koje je rezultat regulatorne istrage odbora za pravosuđe, a uključuje i zapisnik burnih saslušanja izvršnih direktora četiri najveće svjetske tehnološke kompanije.

"Pojednostavljeno rečeno, nekoć neugledne kompanije, autsajderske mlade inovativne tvrtke koje su dovele u pitanje status quo izrasle su u monopole kakve smo zadnji put vidjeli u doba naftnih baruna i željezničkih tajkuna", stoji u izvješću.

"Te kompanije obično diktiraju uvjete na tržištu i istodobno se na njemu natječu - takva im pozicija omogućuje da drugima propišu određeni skup pravila dok one igraju po svome, odnosno kreiraju vlastitu, gotovo privatnu kvazi regulativu, u kojoj račune polažu same sebi i nikome drugome", dodaje se.

Zakonodavci tvrde da dominacija četiri tvrtke nagriza poduzetništvo, degradira privatnost na mreži i potkopava novinarstvo i naglašavaju "hitnu potrebu za zakonodavnim djelovanjem i reformama".

Njihove preporuke uključuju strukturno razdvajanje tvrtki kako ne bi išle na ruku jedna drugoj i time potencijalno gušile konkurenciju. Predlažu i prepreke koje bi im otežale kupnju novoosnovanih poduzeća i jačanje saveznih regulatornih agencija.

Zatražene su i temeljite izmjene zakona o tržišnom natjecanju.

Prijedloge su iznijeli demokrati a moraju ih odobriti obje stranke da bi ušle u proceduru za usvajanje.

Amazon, Google, Facebook i Apple spadaju među kompanije s najvećom tržišnom kapitalizacijom u svijetu. Ukupno vrijede više od 5.000 milijardi dolara, podsjeća dpa.

Tvrdnje ruskog opozicionara Alekseja Navaljnog da je Putin naredio njegovo trovanje su apsurdne, ako znamo kakav je bio njegov rejting u Rusiji. On nije nikakav konkurent Putinu i na nivou je statističke greške. S etiketom zapadnog plaćenika on nema nikakve šanse u ruskoj politici", smatra Branko Vlahović, dopisnik Novosti iz Moskve.

Slučaj navodnog trovanja Navaljnog zapadnim zemljama je dobrodošao da se raskusuraju s Moskvom oko "Severnog toka" 2 i Belorusije. Ipak, kako smatra Branko Vlahović, dopisnik Novosti iz Moskve, skandal će polako da jenjava, pogotovu ako bloger da još par intervjua sličnih nedavnom za nemački Špigl i otkrije još neki detalj koji će da pokaže koliko je u celoj priči nelogičnosti.

Ruski bloger, koji je nedavno otpušten iz berlinske bolnice Šarite posle, kako tvrde na Zapadu, trovanja nervnim agensom "novičok", u prvom intervjuu posle lečenja, prisećajući se šta se dogodilo 20. avgusta kada mu je pozlilo dok je leteo iz Tomska u Moskvu, otkrio je naime da nije imao nikakve bolove, dok je trovanje "novičokom" naprotiv praćeno grčevima i jakim bolovima.

Navaljnog treba pustiti da što više priča pa će sam sebe da demistifikuje i pokaže da Rusiju bez razloga napadaju za njegovo navodno trovanje, kaže Vlahović, podsećajući da je bloger otvoreno za to optužio ruskog predsednika Vladimira Putina.

Predsjednik SAD-a Donald Trump izjavio je u utorak da je deklasificirao sve dokumente koji se odnose na savezne istrage o ruskom miješanju u američke izbore i korištenje privatnog servera bivše državne tajnice Hillary Clinton za slanje vladinih e-mailova.

"Odobrio sam potpunu deklasifikaciju svih dokumenata koji se odnose na najveći politički zločin u američkoj povijesti, rusku podvalu. Isto tako, odobrio sam uklanjanje tajne o skandalu s e-poštom Hillary Clinton. Bez redigiranja!" napisao je Trump na Twitteru.

Otkako se Juan Guaido, u siječnju 2019., proglasio vršiteljem dužnosti predsjednika Venezuele, umjesto izabranog šefa države Nicolása Madura, Engleska banka izrazila je nesigurnost u pogledu sudbine zlatnih rezervi pohranjenih u njezinim trezorima kao i pitanja tko bi na njih trebao imati pravo.

Venecuelska središnja banka (BCV) pobijedila je u prvom krugu žalbi na presudu Visokog suda Engleske i Walesa, otkrio je odvjetnik.

Visoki sud Velike Britanije ranije je prepoznao oporbenog političara Juana Guaida kao "privremenog predsjednika" Venezuele i dao mu pravo pristupa zlatnim rezervama zemlje. Sada je Žalbeni sud Ujedinjenog Kraljevstva odbacio ovo stajalište i naložio detaljnu sudsku reviziju spora.

SPOROVI U VEZI SA ZLATNIM REZERVAMA

Britanska vlada podržava šefa venecuelskog kongresa Guaida kao predsjednika zemlje, od njegova samoproglašenja 23. siječnja 2019. Tada je Guaido zatražio od Engleske banke, koja drži oko milijardu dolara zlata, sprječavanje pristupu tom zlatu od strane izabranog predsjednika Madura.

U svibnju BCV je pokrenuo tužbu protiv Engleske banke u pokušaju vraćanja kontrole nad svojim fondovima pohranjenim u Velikoj Britaniji, za što je vlada Madura rekla da su im potrebni za borbu protiv koronavirusa.

Engleska banka nije bila spremna vratiti sredstva BCV-u i zatražila je od britanskog suda odlučivanje o tome koga bi britanska vlada trebala prepoznati kao pravog predsjednika. U srpnju je Visoki sud Velike Britanije odlučio da bi Guaido trebao biti "nedvosmisleno" prihvaćen od strane Ujedinjenog Kraljevstva kao predsjednik Venezuele te da bi njegova vlada trebala imati pravo na procijenjenih 31 tonu zlata koje je pohranjeno u Britaniji.

Američki predsjednik Donald Trump je u ponedjeljak po lokalnom vremenu, nakon povratka u Bijelu kuću iz bolnice u kojoj je zbog oboljenja covidom-19 proveo gotovo četiri dana, ponovio poruke građanima da se ne boje koronavirusa te da ne dopuste da im zavlada životima.

Po dolasku u Bijelu kuću pojavio se na njezinom balkonu kako bi pozirao fotoreporterima pri čemu je ponovno pokazao palčevima gore, a usput je i demonstrativno skinuo masku.

Nedugo nakon što je napustio vojnu bolnicu kod Washingtona te se helikopterom vratio u Bijelu kuću, Trump je na Twitteru objavio video snimljen u Bijeloj kući, u kojem je na početku pohvalio liječnike i medicinske sestre u zdravstvenoj ustanovi u kojoj je boravio.

Osim što je ponovio da je mnogo naučio o koronavirusu, Trump je ponovio i ranije poruke o tome da se koronavirusa ne treba bojati.

"Jedna stvar je sigurna. Ne dopustite da zavlada nad vama i preuzme vaše živote, ne bojte se, pobijedit ćete ga", rekao je Trump, koji je građanima poručio i da izađu van, no i da budu oprezni.

Prosvjednici su u Kirgistanu u utorak rano ujutro upali u središnju administrativnu zgradu u glavnome gradu Biškeku nakon parlamentarnih izbora tijekom vikenda, kojima osporavaju rezultate, a iz zatvora su oslobodili bivšeg predsjednika, no aktualni šef države tvrdi da je stanje pod kontrolom, prenose agencije.

Skupina je upala u Bijelu kuću, gdje su smješteni ured predsjednika Soronbaja Ženbekova i parlament, objavila je novinska agencija Akipress, prenosi agencija dpa. Na snimkama se vidi zgrada u plamenu.