Predstavnici njemačke vlade nisu uspjeli da objasne misteriju oko saradnice Alekseja Navaljnog M. Pevčih, koja je bila s njim u vrijeme navodnog trovanja i ubrzo pobjegla u Njemačku.

Glasnogovornike njemačke vlade RT Deutsch je zaprepastio pitanjem tokom konferencije za štampu u ponedeljak. Međutim, zvaničnici nisu uspjeli da pruže stvarni odgovor o ženi koju su ruske vlasti identifikovale kao Marinu Pevčih.

"Ne mogu vam ništa reći o ovome. Ne smijemo zaboraviti da je ugrožen život gospodina Navaljnog upotrebom otrovne supstance. Ali ne mogu vam reći ništa o lokaciji pojedinca", izjavio je Steffen Seibert.

Navodno je saradnica kremaljskog kritičara bila zajedno sa Navaljnim u Tomsku prije njegovog navodnog trovanja. Za razliku od svih ostalih pojedinaca koji su tog dana komunicirali s njim, ona nije sarađivala sa ruskim istražiteljima i pobjegla je iz zemlje u Njemačku.

Pevčih je o tom pitanju razgovarala sa vijestima na ruskom jeziku Meduza, sa sjedištem u Letoniji, tvrdeći da je policija nikada nije kontaktirala. Takođe je rekla da se zapravo zove Marija, a ne "Marina".

Njemački zvaničnici takođe nisu objasnili kako je ruska državljanka uspjela da dobije dozvolu za tako brz ulazak u zemlju. Ipak, malo se zna o Pevčih, za koju se vjeruje da ima dozvolu boravka u Velikoj Britaniji - ili čak državljanstvo. Štaviše, postoji samo nekoliko njenih fotografija, uprkos njenom bliskom druženju i ponovljenim putovanjima zajedno sa Navaljnijem, koji je vrlo javna ličnost.

Nakon pokretanja "afere Navalny" nastavljaju se psihološke (geopolitičke) igre s ruskim plinovodom Sjeverni tok 2, koji bi trebao dnom Baltičkoga mora spojiti rusku i njemačku obalu i godišnje isporučivati Njmačkoj i pojedinim drugim članicama EU 55 milijardi m3 plina.

Nakon što se prije nekoliko dana o završetku toga projekta negativno oglasila danska premijerka Mette Frederiksen, kazavši kako ona misli da bi se o njemu ponovo trebalo razgovarati (danski energetski regulator (DEA) inače je dao sve potrebne dozvole za njegovu izgradnju kroz vode danskog šelfa), danas se na istu temu oglasio i austrijski predsjednik Alexander Van der Bellen.

"Osobno ne vidim nikakve veze između stanja oko Navalnog i projekta Sjeverni tok 2. Za mene je to ekonomski projekt", kazao je austrijski čelnik i dodao, da je njemu nepoznato "što je već dokazano" u incidentu s Navalnim i "tko iza toga stoji". Pri tom je pozvao na vođenje dijaloga u teškim situacijama.

Američki visoki vojni dužnosnici u posljednje se vrijeme razbacuju snažnom ratničkom retorikom, a ugrozu i po svjetsku i po američku sigurnost redovito vide u rastućem globalnom utjecaju Kine i Rusije.

Nju, također redovito, prate i sve češća izvođenja američkih samostalnih ili u suradnji s NATO savezom vojnih vježbi nadomak ruskog zračnog, kopnenog ili morskog teritorija (naravno, u međunarodnim prostorima, što nikako ne umanjuje njihov visoko provokativni i rizični karakter s obzirom na mogućnost izbijanja nepredviđenih incidenata, kao i činjenicu da je ruska strana primorana kroz bliske susrete vršiti presretanja američkog ubojitog oruđa, poglavito kada se radi o njihovim strateškim zrakoplovima-bombarderima, sposobnima nositi atomsko naoružanje i ispaljivati ga sa sve većih udaljenosti), kao i u vodama Južnokineskog mora - u tzv. kineskom dvorištu.

Je li ta retorika (i praktični potezi Pentagona na terenu) samo u svrhu kulminacije američke predizborne kampanje (takva retorika nedvojbeno "baca vodu" na Trumpov "mlin" s obzirom kako je on krajnje zaoštrio američku vanjsku politiku prema tim dvjema zemljama, ma što god demokrati o tome mislili poglavito u kontekstu optužbi o njegovoj navodnoj suradnji s Vladimirom Putinom, i da pritom, u predizbornoj kampanji Trump naglasak stavlja na navodnu nesposobnost svoga protukandidata Joe Bidena da zemlju vodi u uvjetima ovako krajnje zaoštrenog globalnog sigurnosnog stanja), ili je riječ o stvarnoj američkoj "ratničkoj" strategiji, izazvanoj realno-rastućom nervozom s obzirom na nepostojanje naznaka o ruskom ili kineskom strateškom povlačenju i prihvaćanju isključivog američkog globalnog gospodstva?

Njome Washington, možebitno, ima cilj na svoju stranu mobilizirati sve svoje saveznike i partnere i usmjeriti ih na zajednički proturuski i protukineski "front" i to na dugo vrijeme, čime bi, zapravo, uveo svijet u novi veliki hladni rat, s jednom bitnom razlikom u odnosu na onaj prethodni sa SAD-om i SSSR-om u glavnoj ulozi: ovoga su puta u igri tri globalne vojne velesile, od kojih su dvije i svjetske mega-ekonomije što puno snažnije može utjecati na čitavi svijet? Odgovor na ovo pitanje pokazat će vrijeme, i to vrlo brzo, nedugo nakon održavanja američkih izbora 3. studenog, kada se ponovo preslože karte u američkom političkom i vojno-sigurnosnom vrhu.

Snimci na kojima se vidi kako Džo Bajden komunicira sa devojkama Tvitter je sklonio zbog kršenja njihove politike seksualnog iskorišćavanja dece nakon što su se pojavile na mreži tokom svađe oko lika političara.

U sporu na društvenim mrežama teksaški progresivni aktivista Džoni Grac pokušava da pokrene slučaj da bi kandidat za demokratskog predsednika trebalo da bude istražen zbog seksualnog napada.

Još jedan komentator, koji se zove "Džejk Konig", pokušao je da potkrepi argument Graca objavljivanjem video kompilacije Bajdena kako dodiruje razne mlade devojke tokom fotografisanja na ceremonijama polaganja zakletve u Kongresu 2015. godine.

Međutim, komentator nije mogao da objavi zvanične javne snimke postupka jer ga je "Tvitter prijavio da je pokušao da objavi slike zlostavljanja dece".

Nedeljni tvit američkog predsjednika Donalda Trumpa bio je kratak sa detaljima njegove najnovije naredbe koja je usmjerena na farmaceutsko poslovanje, ali je tekst objavljen na web stranici Bijele kuće pojasnio da sistem Medicare za starije od 65 godina neće platiti lijekove više nego u bilo kojoj drugoj razvijenoj zemlji.

Američki predsjednik Donald Trump potpisao je novu izvršnu naredbu čiji je cilj smanjenje visokih cijena lijekova za starije osobe.

U tvitu u nedelju popodne, Trump je napisao: "Moja Most Favoured Nation naredba obezbjedit će da naša zemlja dobije istu nisku cijenu koju Big Pharma daje drugim zemljama".

"Dani globalne besplatne vožnje na račun Amerike su prošli i cijene se brzo spuštaju! Takođe su upravo okončani svi popusti posrednicima, dalje snižavajući cijene."

Predsjednik u svom tvitu nije otkrio detalje naredbe, ali je u tekstu naredbe na web stranici Bijele kuće objašnjeno da će sistem Medicare, za starije od 65 godina, finansiran od savezne države, plaćati samo "cijenu najisplativije države" - ili najnižu dostupnu u bilo kojoj državi članici Organizacije za ekonomsku saradnju i razvoj (OECD) sa "uporedivim" nivoom ekonomskog razvoja.

"Amerikanci plaćaju lijekove na recept po glavi stanovnika više nego stanovnici bilo koje druge razvijene zemlje na svijetu", navodi se u preambuli naredbe. "Neprihvatljivo je da Amerikanci plaćaju više za potpuno iste lijekove, često pravljene na istim mjestima."

"Vlade drugih zemalja regulišu cijene lijekova pregovarajući sa proizvođačima lijekova kako bi obezbjedile povoljne cijene, ostavljajući Amerikance da nadoknade razliku - efikasno subvencionišući inovacije i jeftinije lijekove za ostatak svijeta", naglasilo je.

Američki predsjednik Donald Trump nastavlja predizbornu kampanju u kojoj ne ostaje dužan svom demokratskom protivniku Joeu Bidenu.

Upravo njega i njegovu sposobnost da izvrši najvišu američku dužnost dotaknuo se Trump, gostujući u televizijskom programu Fox News.

"Moramo imati snalažljivu osobu u predsjedništvu. Taj čovjek (Joe Biden) nije. Kineski predsjednik Xi je snalažljiv, predsjednik Putin je snalažljiv, Erdogan je snalažljiv. Među njima nema snalažljivih ljudi s kojima se može suočiti. Joe neće doći u taj ured." rekao je američki čelnik i republikanski kandidat Donald Trump na sljedećim izborima.

Podsjetio je i da je prošle godine (Trump) "prošao" test za testiranje njegovih mentalnih sposobnosti."Biden mora proći takav test. Morate pokazati ljudima u ovoj zemlji da je čovjek koji je izabran i vođa i snalažljiv. Jer imamo posla s ljudima koji će učiniti vrlo loše stvari za našu zemlju ako imaju priliku. A vi morate biti snalažljiviji od njih. "Zbog toga Biden mora proći ovaj ili neki drugi sličan test", dodao je američki čelnik.

Navaljni je idealna figura za sakralnu žrtvu jer ima veliki publicitet a nema realnu mogućnost da ugrozi Putinovu vlast. Ali zašto je sve učinjeno baš u ovom trenutku?

Aleksej Navaljni, najpopularniji nesistemski opozicionar u Rusiji, već treću nedelju prikovan je za bolničku postelju u stanju veštački indukovane kome. Ruski lekari iz bolnice u Omsku, gde je Navaljni isprva bio hospitalizovan, tvrde da je za njegovo stanje uzrok "narušeni metabolizam", dok nemački vojni lekari iz sastava Bundesvera izlaze sa tvrdnjama da je ruski opozicionar otrovan zloglasnim nervnim otrovom "novičokom".

Sve su šanse da šira javnost nikada neće saznati šta se zaista dogodilo tog 20. avgusta kada se Aleksej Navaljni spremao za let iz Tomska u Novosibirsk gde je trebalo da učestvuje u političko-promotivnim aktivnostima, uprkos tome što mu je usled sudskog postupka o kleveti koji se protiv njega vodi bilo zabranjeno da napušta Moskvu. Ruska, ali i zapadna publika jednostavno su preplavljene izjavama toksikologa, hemičara i medicinskih stručnjaka koji nastupaju sa dijametralno suprotnih pozicija u skladu sa time koju stranu u okviru narativa o "novičoku" podržavaju.

Razume se da bi čitav siže o "trovanju" Navaljnog mogao odlično da posluži za špijunski film, ispunjen upravo ovakvim i njima sličnim tehničkim detaljima i pikanterijama -

da li je "novičok" bio u tečnom ili čvrstom stanju, kako to da se niko iz okruženja Navaljnog nije otrovao, kako je moguće da je on uspeo da preživi napad bojnim otrovom kada mu satima nije pružena neophodna zdravstvena pomoć jer mu se slošilo u avionu, kako je moguće da nije bilo nikakvih svedoka trovanja kada je Navaljni putovao u pratnji svog političkog tima, a jedino što je popio je bila čaša čaja na tomskom aerodromu, itd.

Izrael od naredne sedmice počinje trosedmičnu blokadu da bi se suzbilo širenje infekcije virusa korona nakon drugog talasa epidemije i povećanja broja oboljelih, najavio je danas izraelski premijer Benjamin Netanyahu.

Blokada počinje u petak naredne sedmice, a Izraelci za vrijeme njenog trajanja ne smiju da se kreću van radijusa od 500 metara od svojih kuća, na posao mogu da idu, ali uz određena ograničenja.

Škole i tržni centri biće zatvoreni, ali će raditi supermarketi i apoteke. Javni sektor radiće uz manji broj ljudi, nevladin sektor i firme moći će da rade, ali bez primanja stranaka.

Okupljanja u zatvorenom limitirana su na 10 ljudi, a na otvorenom ne više od 20.


Od petka u Izrealu počinje sezona praznika, za koje je Netanyahu rekao da to nisu praznici na koje su navikli jer ih neće moći slaviti u krugu šire porodice.

"Znam da će ove mjere za nas biti veoma skupe", izjavio je Netanyahu za državnu televiziju.

Netanyahu je rekao da je naložio ministru finansija da izađe sa novim ekonomskim paketom s ciljem pomoći firmama koje su pogođene pandemijom.

Ministarstvo finansija saopštilo je da će blokada koštati Izrael oko 1,88 milijardi dolara.

Predsjednik Venecuele Nicolas Maduro objavio je hvatanje "američkog špijuna" sa teškim oružjem i novcem u blizini dvije rafinerije u državi Falcon. Kaže da je muškarac marinac koji je radio za CIA u Iraku.

Špijun je pokušavao da prikupi informacije o rafinerijama u Amuayu i Cardonu, rekao je Maduro u televizijskom obraćanju u petak. Ova dva objekta nalaze se na poluostrvu Paraguana, duž venecuelanske obale, južno od Arube.

Prema riječima predsjednika, pritvoreni Amerikanac pripadnik je američkog marinskog korpusa koji je sarađivao sa CIA u Iraku i zarobljen je sa "teškim, specijalizovanim oružjem i velikom količinom gotovine".

Maduro je dodao da je naredio pojačano obezbjeđenje u svim venecuelanskim rafinerijama nakon zarobljavanja špijuna. Ranije je, rekao je, državno naftno ministarstvo otkrilo i osujetilo plan "da se izazove eksplozija" u rafineriji El Palito u Karabobu, zapadno od Karakasa.

"To je osvetnički rat gringo carstva kako bi spriječilo Venecuelu da proizvodi sve naftne derivate i benzin."

Maduro je optužio SAD da vode ekonomski rat protiv Venecuele, pokušavajući da unište naftnu industriju zemlje. "Dostigli su nivo ludila", rekao je.

Washington je optužio Madura da je "diktator" i priznao opozicionog političara Huana Guaida kao "privremenog predsjednika" još u januaru 2019. Međutim, uprkos podršci SAD i većine latinoameričkih država, Guaido nije uspio u ponovljenim pokušajima da preuzme vlast u Karakasu.

Američki naftni embargo žestoko je pogodio Venecuelu, smanjivši njen izvoz na najniže nivoe od 1943. godine, a tek je u avgustu blago porastao zbog posebnih kupovina iz Indije. SAD su zaplijenile svu imovinu venecuelanske državne naftne kompanije PDVSA i preusmjerile je u kasu Guaida i njegovih pristalica.

Era globalizacije, koja je trajala četiri desetljeća, možda se bliži svome kraju, a mi bismo mogli ući u "Doba poremećaja", koje će preoblikovati i ekonomiju i politiku, tvrde analitičari Deutsche Bank u novoj istraživačkoj bilješci.

Jedna od ključnih karakteristika nove ere bit će preokret nesputane globalizacije, predviđa tim analitičara pod vodstvom stratega Jima Reida. Iako smo od 1980. godine vidjeli "najbolji kombinirani rast cijena imovine u bilo kojem razdoblju u povijesti, s vrlo jakim povratom kapitala i obveznica", od 1980. godine, "Doba poremećaja" vjerojatno će prekinuti ovaj trend.

Pogoršanje američko-kineskih odnosa druga je tema (od sveukupno osam) koje će definirati sljedeći zaseban dio modernog doba, "koje je ubrzano, ali nije uzrokovano pandemijom". Analitičari primjećuju da će kinesko gospodarstvo smanjiti svoj jaz u vezi sa SAD-om te da bi Kina čak prije završetka desetljeća mogla i preteći SAD.

"Sukob kultura i interesa doprinosi ovoj neravnoteži, pogotovo jer se Kina, po uspješnosti, približava najvećem gospodarstvu na svijetu", kaže se u izvješću.


Srećom, malo je vjerojatno da će ovaj ekonomski sukob izazvati pravi vojni sukob između dviju država, kao što se obično događa kada sila koja je u usponu pokušava osporiti još uvijek vladajuću silu. Ekonomski rat, s carinama, sankcijama i napadima u tehnološkoj sferi, nastavit će se i neće doći do pravoga rata, smatraju analitičari. Bez obzira tko pobijedi na predsjedničkim izborima 2020. u SAD-u, razlike između dviju velesila će i dalje rasti.