Gospodari lutakaS


Mr. Potato

Bjeloruski Guaido! Litva priznaje izbjeglu Tihanovsku kao "izabranog vođu" Bjelorusije i uvodi sankcije Rusiji

vilnius litva
© Global Look Press / Valdas KopustasProsvjednici u Vilniusu ispred bjeloruskog veleposlanstva izrazili su podršku Svetlani Tihanovskoj
Složeno političko stanje u Bjelorusiji nakon održanih predsjedničkih izbora 9. kolovoza zbog pokrenutih masovnih prosvjeda građana koji su stali na stranu oporbenih snaga, koje ne priznaju pobjedu aktualnog predsjednika Aleksandra Lukašenka, ne prestaje biti jedna od glavnih vanjskopolitičkih tema na europskom tlu ali i preko Atlantika.

EU upravo priprema paket sankcija protiv te zemlje, SAD također ne priznaju izborne rezultate i traže održavanje novih izbora, dok je jedna od najmanjih članica EU - Litva, otišla i korak dalje - jučer priznajući oporbenu bjelorusku čelnicu i Lukašenkovu protukandidatkinju na izborima Svetlanu Tihanovskaju (koja je nakon izbora, navodno zbog straha za svoj život, izbjegla u Viljnus) za novu predsjednicu te zemlje, i tražeći da to isto učini i čitava EU.


Komentar: Lagani logički problem: ako su rezultati izbora namješteni, kako oni znaju stvarne rezultate? Lukašenko je službeno dobio 80% glasova. Znaju li zapravo da nije dobio 60% glasova? Ne znaju, jer ne mogu znati.


Osim toga, Litva uvodi i svoje nove sankcije protiv Rusije, pravdajući ih navodnom željom Moskve da anektira Bjelorusiju, zbog čega Viljnus poziva EU i čitav Zapad ta do pod svaku cijenu spriječi, a s obzirom da bi se to navodno moglo dogoditi već na predstojećem sastanku ruskog predsjednika Vladimira Putina i njegovog bjeloruskog kolege Aleksandra Lukašenka u Rusiji.

Litvanski politički vrh smatra kako će Lukašenko potpisati sve što pred njega stavi Putin i da od bjeloruske državnosti na kraju neće ostati ništa (ovo su stavovi litvanskog šefa diplomacije i predsjednika parlamenta, a ne nekih nižerazrednih državnih službenika ili političkih šarlatana).

Green Light

'Povijesna prilika': Afganistanski mirovni pregovori započet će 19 godina nakon američke invazije

afganistan
© EPA
Visokorangirano izaslanstvo afganistanske vlade otputovalo je u petak iz Kabula za Dohu na dugoočekivane mirovne pregovore s talibanima, potvrdili su dužnosnici.

Na čelu izaslanstva koje broji 21 člana je Masoom Stanekzai koji je posljednjih 19 godina obnašao visoke dužnosti, uključujući dužnost šefa afganistanske obavještajne službe.

U izaslanstvu su i predsjednik Visokog savjeta za nacionalno pomirenje Abdulah Abdulah te ministar vanjskih poslova i posebni predstavnik predsjednika za mirovne pregovore.

U subotu bi se trebala održati svečana ceremonija na kojoj bi, kako se očekuje, uvodne govore trebali održati Abdulah, američki državni tajnik Mike Pompeo, zamjenik vođe talibana Mula Baradar i visoki katarski dužnosnici.

Abdulah je na odlasku kazao da polaže nade u dobar ishod pregovora.

Sami pregovori dviju strana počet će u ponedjeljak, a prvi cilj afganistanske vlade je postići učinkovit prekid vatre s militantnom sunitskom skupinom.

Talibani imaju politički ured u Dohi, gdje su u veljači sklopili i mirovni dogovor s SAD-om.

Arrow Up

Njemački Bundestag i ruska Državna duma traže neovisnu dijagnozu stanja Navaljnog

navalni
Parlamentarne grupe za odnose Rusije i Nemačke u nemačkom Bundestagu i ruskoj Državnoj dumi zatražile su nezavisnu dijagnozu zdravstvenog stanja blogera Alekseja Navaljnog iz učešće ruskih, nemačkih i nezavisnih stručnjaka, navodi se u saopštenju koje su potpisali predstavnici obe grupe - Robi Šlund s nemačke i Pavel Zavaljni sa ruske strane.
"Alekseju Navaljnom želimo brzo ozdravljenje i nadamo se da će se u potpunosti oporaviti. Smatramo principijelno važnim i zahtevamo nezavisnu procenu njegovog zdravstvenog stanja uz učešće nemačkih, ruskih i nezavisnih kriminologa i lekara", navodi se u saopštenju ruske i nemačke strane.
Tužilaštvo i policija Rusije od prvog dana proveravaju okolnosti incidenta sa Navaljnim, ali su za pokretanje istrage potrebne činjenice koje poseduje nemačka strana. Nemačka traži od Rusije da sprovede istragu incidenta, a ne odgovara zahteve Rusije da pruži podatke o slučaju, ističe ruske strana.

Nemačka vlada je 2. septembra,pozivajući se na laboratoriju Bundesvera, objavila da je ruski opozicionar Navaljni otrovan supstancom iz grupe hemijskih bojnih otrova "Novičok". Ove navode ruska strana negira i traži da joj se dostave konkretni podaci iz bolnice gde se leči Navaljni.

Komentar: Lavrov kaže da svi oni koji su pratili ruskog blogera Alekseja Navaljnog tokom incidenta sa njim sada "počinju polako da se prebacuju u Njemačku.
Ministar je istakao da se ovo dešava u svetlu neosnovanih optužbi Nemačke i drugih zapadnih partnera na račun Rusije u vezi sa incidentom.
"Sve je ovo vrlo neprijatno i ukazuje na ozbiljne misli", konstatovao je Lavrov.
Šef ruske diplomatije rekao je i da se nada da će Nemačka ispuniti svoje obaveze u vezi sa Navaljnim i da će ove besmislene akcije biti prekinute.
"Nadam se da će ovi besmisleni postupci biti prekinuti i da će Nemačka, makar radi reputacije nemačke preciznosti, ispuniti svoje obaveze prema sporazumu sa Rusijom", rekao je Lavrov govoreći o stavu Nemačke u situaciji sa Navaljnim.
On je dodao i da je Rusija zainteresovana da dobije informacije o Navaljnom preko Organizacije za zabranu hemijskog oružja (OZHO).
"Upoznali smo se sa ovim pismom (Nemačke u OZHO o Navaljnom). U njemu je samo navedeno da je, prema uverenju nemačkih stručnjaka, došlo do trovanja i da je korišćen takozvani 'Novičok'. Nije bilo drugih komunikacija između Berlina i OZHO-a, jer smo mi, naravno, zainteresovani, ako ne direktno, onda barem preko OZHO-a, da dobijemo podatke koje nemačka strana tako pažljivo krije".
'Protivnici Kremlja' čine sebe najdostupnijim žrtvama trovanja, atentata ili bilo čega drugog. Međutim, niti jedan od tih ljudi zapravo ne predstavlja nikakvu prijetnju Rusiji, pa je vrlo malo vjerojatno da Rusija ima bilo kakvog interesa udarati muhe. A tu je i cijela povijest koja pokazuje podatke o tome kako su uključene razne zapadne obavještajne agencije. Ti se "protivnici" mnogo više koriste kao nesvjesni mučenici u informacijskim ratnim igrama Duboke države protiv Rusije.


Eye 1

Želi ponovo doći na čelo države: Novi cirkus u režiji bivšeg gruzijskog predsjednika Saakashvilija

gruzija
© VOABivši gruzijski predsjednik Mikheil Saakashvili
Cirkusarijama bivšeg gruzijskog predsjednika (ali i onih koji iza njega stoje, ili su barem donedavno stajali), čini se - nema kraja.

On je ovih dana izjavio kako ponovo namjerava doći na čelo Gruzije, iako je pritom priznao kako je u vrijeme svog predsjednikovanja učinio pojedine greške, ali i dodao, kako je u međuvremenu stekao dostatnog iskustva za dostojno "služenje svojoj zemlji". A kakvo je ono bilo, vrlo se jednostavno prisjetiti:

Saakashvili je, zbog svoga avanturizma i osjećaja nedodirljivosti i "beskrajne" potpore koju je navodno imao, prije svega od strane administracije američkog predsjednika Georgea Busha Jr., u kolovozu 2008. g. pokrenuo visokorizičnu vojnu operaciju gruzijske vojske protiv odmetnute gruzijske regije Južne Osetije, u vrijeme dok su ruske mirovne snage, sukladno prethodnim sporazumima (ne ulazeći ovom prilikom u pravednost istih kada je u pitanju njihov sadržaj, ali međunarodno pravni subjektivitet su, dakako, imali) stajale na liniji razgraničenja njihovih teritorija.

U iznenada pokrenutoj operaciji u ranim jutarnjim satima, osim što je raketnim udarima sa zemljom sravnjeno administrativno sjedište Južne Osetije, grad Chinvali, i ubijen veliki broj tamošnjih civila doslovno u njihovim krevetima (teze o tzv. prekomjernom granatiranju u ovom se slučaju nikada nisu pokretale, za razliku, od primjerice, Knina, koji je u smislu razaranja prilikom oslobađanja od strane Hrvatske vojske ostao gotovo netaknut), ubijeno je i desetak, na granici stacioniranih ruskih mirovnjaka - a što, sve skupa, i nije moglo rezultirati ničim drugim nego brzom ruskom vojnom intervencijom.

Komentar:


Bad Guys

Moskva bijesna na Berlin zbog nedostatka suradnje oko Navaljnog: "Snosit će punu odgovornost za posljedice takve politike"

zgrada moskva
© Sputnik / Valery MelnikovZgrada ruskog Ministarstva vanjskih poslova
Rusko Ministarstvo spoljnih poslova dalo je izjavu u kojoj upozorava Njemačku i njene saveznike u NATO i EU da će biti odgovorni za akcije Berlina u vezi sa navodnim trovanjem ruskog opozicionara Alekseja Navaljnog.

Izvanredna intervencija stigla je nakon što je pozvan njemački ambasador u Moskvi da uloži protest zbog onoga što je Ministarstvo nazvalo pokušajima Berlina da diskredituje Rusiju na svjetskoj sceni nakon navodnog trovanja ruskog opozicionara.

Komentari su uslijedili u srijedu, kada je ministar spoljnih poslova Sergej Lavrov takođe kritikovao Nijemce zbog prikrivanja ruskih istraga o stanju antikorupcijskog aktiviste.
Vladimir Putin i Aleksej Navalni
Vladimir Putin i Aleksej Navalni

Komentar: George Galloway je to najbolje rekao:
Da je ruska država pokušala izvršiti atentat na Navaljnog, nikada ne bi dopustila da njegovo bolesno tijelo u komi izleti iz zemlje u Njemačku. Umro bi na operacijskom stolu u Rusiji, gdje nitko ne bi mogao "otkriti tragove Novičoka" u glavnom gradu NATO-a.

Da je ruska država odgovorna za pokušaj ubojstva Navaljnog, zasigurno POSLJEDNJE oružje na cijelom svijetu koje bi odabrala pomoću čega bi to učinila, da li bi to bio Novičok?

Nož za maslac, pištolj, automobil koji juri, sudar automobila - bilo koja od stotinu metoda sigurno bi bila poželjnija u post-Skripalovo doba. I pouzdanija, čini se: Navalni je TREĆI Rus po redu koji je napadnut SMRTONOSNIM "živčanim agensom" i misteriozno ne uspijeva umrijeti.

Ali baš kao i kod Skripala, i mi se suočavamo s pitanjem postavljenim u svakoj misteriji ubojstva: Cui Bono? Tko ima koristi?

Kakvu bi zamislivu korist mogao postići Kremlj u ubistvu Alekseja Navaljnog od strane Novichoka?
Nikakvu.


Control Panel

NATO mašinerija uključuje novinare i aktiviste na engleskom jeziku koji pišu o Bjelorusiji - a Twitter gleda na drugu stranu

prosvjedi minsk
© Tut.By putem REUTERS-aMaskirana oporbena aktivistica na prosvjedu u Minsku, Bjelorusija, 6. rujna 2020.
Neki od vodećih novinara-aktivista koji na Twitteru pokrivaju Bjelorusiju na engleskom jeziku sada rade za organizacije koje brane interese zapadnih proizvođača oružja - bez objašnjenja svojim pratiocima.

U srijedu je Centar za analizu evropske politike (CEPA) - sa sjedištem u Varšavi u Poljskoj i Washingtonu, DC - objavio da je "oduševljen" što je Tadeusz Giczan postao kolega. Ranije je sarađivao sa kompanijom NEXTA, koja je opisana kao "najveći bjeloruski Telegram kanal".

Komentar: Zapadni stručnjaci za promjene režima potpuno su poludjeli - čine sve što mogu - nastojeći srušiti Lukašenkovu vladu, dodatno zaokružiti Rusiju - i pokušati natjerati Bjelorusiju da se prilagodi histeriji Covid zaključavanja!

Pogledajte aktivnosti iz dosta priča u vezi s ovim željenim Majdanom: I na engl. jeziku:


Arrow Up

Trump nalaže povlačenje velikog broja američkih vojnika iz Iraka i Afganistana

američki vojnici
© Spc. Caroline Schofer / Vojskaamerički vojnici izvode baznu obrambenu vježbu u kampu Taji, Irak, 19. siječnja 2020.
Američki predsjednik Donald Trump sinoć je potvrdio svoje prethodno naznačene planove o povlačenju značajnog broja američkih vojnika iz Iraka i Afganistana.

"U Afganistanu smo postigli veliki napredak (u poboljšanju sigurnosnog i političkog stanja, op. GN.). Smanjit ćemo broj vojnika do 4 tisuće za vrlo kratko vrijeme. Također i u Iraku - uskoro ćemo smanjiti broj do 2 tisuće vojnika", izjavio je američki čelnik na medijskoj konferenciji.

Podsjetio je i kako se američki vojnici također nalaze i u Siriji, ali nije precizirao hoće li se oni iz te zemlje povući. "Mi smo u značajnom stupnju izišli iz Sirije", kazao je Trump pred novinarima.

Podsjećamo: zapovjednik američkog Središnjeg zapovjedništva (CENTCOM) general Frank McKenzie, u srijedu, 9. rujna, izjavio je kako će se broj američkih vojnika u Iraku, smanjiti za čak 2200 - sa sadašnjih 5200 na 3000.


Komentar: Ako tako i bude, Trump će u vrijeme svoga mandata iz te zemlje povući ukupno gotovo 10 tisuća američkih vojnika, s obzirom da ih je do njegovog predsjednovanja bilo oko 14 tisuća.


Komentar: Trump je novinarima prije dva tjedna rekao da se "radujemo danu kada ne moramo biti tamo". Komentari su uslijedili tijekom sastanka Ovalnog ureda s iračkim premijerom Mustafom al-Kadhimijem. Čini se da je taj potez Trumpov pokušaj da ispuni obećanje da će okončati američko sudjelovanje u "beskrajnim ratovima".

Ostaje da se vidi da li će se Pentagon protiviti.


Info

Bahatost bez zadrške u svjetskoj i domaćoj politici

middle east imperialism
U svjetskoj i domaćoj politici - Bjelorusija, Navalni, odnos prema pandemiji... - primjetna je nova doza bahatosti: više se ni ne pokušavaju sakriti motivi djelovanja, uski, sebični, usmjereni na ostvarivanje političkih, ekonomskih, pa i imperijalnih interesa

Na prvi pogled na političkoj sceni, svjetskoj i domaćoj, ništa novoga. Kao da je sve već viđeno. Je li zaista?

Scenarij je poznat još iz Ukrajine, a primijenjen je i u Siriji (malo modificirana varijanta - ranije u Libiji, odnosno Egiptu, pa potom u Venezueli). Prvo - izbori. Drugo, poražena strana optuži vlast da vara i da je ona zapravo izgubila. Dokazi? Osim vjerojatnoće, nema ih, niti se itko trudi objaviti ih. Treće, mirne demonstracije (jer u svim tim državama osnove za nezadovoljstvo ima). Četvrto, vlast nervozno reagira, policijskom represijom. Peto, demonstracije postaju nasilne uz pomoć iz inozemstva pristiglih aktivista, nerijetko i novca. Šesto, vlast reagira još nervoznije, što Zapad predstavlja parolom: upotreba sile protiv vlastitog naroda. I sedmo, zahtjevi 'međunarodne zajednice' za smjenom vlasti (u Ukrajini strani su predstavnici, npr. američki senatori i evropski ministri, čak otvoreno dolazili na Majdan, da bi svojim govorima potaknuli masu). Ili, a to je drugi, jednostavniji scenarij: prvo, ubijen je, pod nerazjašnjenim okolnostima, ili je iznenada teško obolio neki kritičar Putinovog režima. Drugo, smrt, odnosno oboljenje proglasi se urotom Kremlja. Dokazi: nema ih, u najboljem slučaju - indicije. Treće, Rusiji se uvode sankcije, mimo Ujedinjenih naroda - to se podrazumijeva.

Arrow Up

Libijski general Haftar konsolidira Sirte

haftar
© AP / Mohammed El-SheikhyLNA, feldmaršal Khalifa Haftar
Libijska nacionalna vojska (LNA) pod zapovjedništvom vladi u Tripoliju suprostavljenog generala Khalife Haftara (kojega podržavaju UAE, Egipat ali i pojedine izvan-regionalne silnice) osnažile su svoje postrojbe u libijskom lučkom gradu Sirtu - smještenom 450 kilometara istočno od libijske prijestolnice.

Turski medij Daily Sabah danas navodi kako je u Sirt prebačeno više od 80 komada teških oklopnih vozila, a u tamošnjoj se luci usidrio i jedan vojni brod LNA. Prema navodima od UN-a priznate vlade u Tripoliju (koju podržava Turska), snage generala Haftara u vojnoj su koloni napustile grad Joufru, 100-tinjak kilometara južno od Sirta, i krenule prema Wadi al-Ludu.

Zona Ras Lanuf, u kojoj je usidren spomenuti vojni brod, pripada gradu Sirtu, a radi se o regiji u kojoj se nalazi oko 80% libijskih naftnih nalazišta. Zato i nije čudo kako se za njezin nadzor bore međusobno suprostavljene strane na libijskom tlu, ali ne manje, i vanjske silnice koje iza njih aktivno stoje i zapravo kuriraju ukupne političke i vojne procese u toj sjevernoafričkoj zemlji, koju razdire krvavi građanski rat još od 2011. godine i koji prijeti njezinom podjelom na istočni i zapadni dio.

Burka

"Koliko ste metara udaljeni" Trump govori novinaru, koji postavlja prigušena pitanja, da skine masku

trump
© Fox News
Američki predsjednik Donald Tramp bio je veliki protivnik nošenja zaštitnih maski od početka pandemije virusa korona.

On se tek 12. jula prilikom posjete vojnoj bolnici prvi put pojavio s maskom na licu, koju je od početka pandemije izbjegavao da nosi u javnosti. Ovoga puta, američkog predsjednika iznervirao je jedan od novinara na pres-konferenciji koji mu je postavio pitanje, a na licu je imao masku.

"Moraćete to skinuti, molim vas. Skinite je. Koliko ste metara udaljeni", upitao je Tramp novinara.

Predstavnik medija ga nije poslušao već mu je glasnije postavio pitanje.

Komentar: Kao i obično, nošenje maski bilo je sve za predstavu: