Saudijska Arabija osudila je petero ljudi na po dvadeset godina zatvora zbog ubojstva novinara Jamala Khashoggija u Turskoj, nakon što im je prošle godine izrečena smrtna presuda.

Khashoggi je ubijen kad je u listopadu 2018. ušao u saudijski konzulat u Istanbulu.

Saudijska Arabija svoje zakonodavstvo temelji na osnovnim islamskim zakonima koji omogućuju ukidanje smrtne kazne ako obitelj žrtve oprosti ubojicama ili prihvati naknadu. Taj je instrument na arapskom poznat kao "diya".

Ublažavanje kazne u ponedjeljak dogodilo se nakon što su Khashoggijevi sinovi u svibnju rekli da su oprostili ubojicama svog oca.

U slučaju je osuđeno je još troje sudionika u zločinu koji su dobili između sedam i deset godina zatvora.

Turska tvrdi da je Khashoggija ubila saudijska skupina plaćenih ubojica nakon što je ušao u konzulat da bi sredio papire za svoje vjenčanje s Hatice Cengiz koja ga je čekala ispred, a da je potom njegovo tijelo raskomadano.

Službeni Rijad ponavlja kako je smrt tog kolumnista Washington Posta kritičnog prema saudijskim vlastima bila "odmetnička operacija" i odbacuje da je u tome svoje prste imao princ prijestolonasljednik Mohammed Bin Salman.

Khashoggi je nekad bio saveznik saudijske vladajuće obitelji, no potom je postao žestok kritičar Bin Salmana. Njegovo tijelo nije nikad pronađeno.

Libanonska politička partija kazala je da su američke i izraelske špijunske službe izazvale razornu smrtnonosnu eksploziju koja se prošlog mjeseca dogodila u glavnom gradu Libanona - Bejrutu.

"Luku u Bejrutu raznijele su američke i izraelske špijunske agencije" - kazao je Najah Wakim, predsjednik partije Narodni pokret za libanonsku televiziji Al Mayadeen.

"FBI, američka organizacija za kriminalnu istragu, objavila je da će sprovesti istragu o eksploziji koja se dogodila 4. augusta kako bi prikrila istinu koja leži iza nje" - dodao je on.

Najmanje 190 osoba je poginulo, preko 6500 osoba je povrijeđeno u Bejrutu u eksploziji koja se dogodila u ogromnom skladištu amonijevog nitrata u luci.

"Skrivaju istinu, slično se dogodilo i u slučaju atentata na bivšeg premijera Rafika Haririja" - kazao je, ukazujući na eksploziju iz 2005.god. u Bejrutu u kojoj je poginuo premijer i još nekoliko osoba, nakon čega je započela istraga koja je izazvala bezbrojna pitanja.

Budućnost će dokazati ulogu Vašingtona u tragediji, dodao je Wakim, rekavši da su Amerikanci poslali francuskog predsjednika Emmanuela Macrona u Libanon da spriječi implementaciju inovativne rusko-kineske intervencije nakon eksplozije.

Nakon susreta s obitelji Afroamerikanca iz Kenoshe, grada u državi Wisconsin, čijeg je člana nedavno ustrijelila policija, Joe Biden potaknuo istinsku oluju. Korisnici interneta optužili su ga za veliki broj stvari; od prekrajanja povijesti, kao što je to nekoć radio Marx, do senilnosti i gubitka pamćenja.

Joe Biden iznio je bizarnu tvrdnju rekavši, tijekom govora u Kenoshi u Wisconsinu da je žarulju izumio crnac, a ne "bijelac po imenu Edison".

Aleksandar Lukašenko posljednjih najmanje pet godina vodi, blago rečeno, prilično krutu politiku prema Rusiji, a njegovi odnosi s ruskim predsjednikom Putinom sve su samo ne saveznički. To se poglavito manifestiralo nakon izbijanja ukrajinske krize, kad se Lukašenko nije a priori priklonio ruskim stavovima

Nakon što su 9. kolovoza u Bjelorusiji održani redoviti predsjednički izbori na kojima je, prema objavi središnje izborne komisije, uvjerljivu pobjedu s osamdeset posto glasova odnio dugogodišnji predsjednik te zemlje Aleksandar Lukašenko, oporba rezultate nije priznala, a diljem zemlje izbili su masovni protuvladini prosvjedi. Nakon njihova početnog pokušaja gušenja uporabom sile snaga sigurnosti, vlada je s tom taktikom prestala, a prosvjedi su u međuvremenu poprimili slabiji intenzitet, uz pridobivanje dijela radništva koje se kroz štrajkove solidariziralo s oporbenim zahtjevima za ponavljanjem izbora.

Protukandidatkinja Svetlana Tihanovskaya, koja je osvojila deset posto glasova, izbjegla je u Litvu, odakle se javlja povremenim protuvladinim priopćenjima na društvenim mrežama, nastojeći ohrabriti prosvjednike da ustraju u svojim zahtjevima, dok su vođe oporbe na terenu formirale tzv. koordinacijsko vijeće s ciljem posredovanja između vlade i javnosti, koje ima sedamdeset članova. U međuvremenu je Lukašenko na ulicu pozvao i svoje pristaše te s njima održao zajednički miting, intenzivirao neposredne kontakte s radnicima ključnih bjeloruskih tvrtki, a na vanjskopolitičkoj razini pojačao je diplomatsku aktivnost, prije svega s Rusijom, uključujući i svoje učestale telefonske kontakte s ruskim čelnikom Vladimirom Putinom.

Državno odvjetništvo Bjelorusije prošli je tjedan podiglo optužnicu zbog formiranja spomenutog oporbenog koordinacijskog tijela, proglašavajući taj čin protuustavnim, a zadaće koje je pred sebe postavilo - nepoznatima bjeloruskom zakonodavstvu. Predsjednik Lukašenko pred radnicima jednog poljoprivrednog kombinata prvi je put oštro napao američku politiku, rekavši kako se u SAD-u osmišljavaju i vode bjeloruski prosvjedi i naglašavajući kako je cilj takve politike uključiti i Bjelorusiju u izgradnju tzv. sanitarnog koridora ili Baltičko-crnomorskog koridora protiv Rusije, koji čine, kako je kazao, tri baltičke republike i Ukrajina.

Izjava nemačke vlade da je ruski opozicioni lider Aleksej Navaljni otrovan "novičokom" je novi korak u politici eskalacije prema Rusiji, smatra nemački političar Vili Vimer. On upozorava da je reč o doslednoj politici i još jednoj karici u lancu započetom u jugoslovenskom Račku.

Vimer, bivši potpredsednik Parlamentarne skupštine OEBS i nekadašnji poslanik Bundestaga, tako reaguje na izjavu portparola vlade Nemačke Štefan Zajberta da lekari na klinici "Šarite" u Berlinu imaju nepobitne dokaze o trovanju Navaljnog supstancom iz grupe hemijskih bojnih otrova "novičok".

"Moramo odvojiti stvari: s jedne strane, možemo samo pohvaliti što se preduzimaju sve mere za spasavanje života Navaljnog, u to nema sumnje. Ali postoji jedno 'ali': s tim u vezi, postavljaju se pitanja za saveznu vladu. U autoritet stručnjaka iz bolnice 'Šarite' nema nikakve sumnje, ali zašto vlada nije uključila u istraživanje neutralne eksperte.

U situaciji kada smo već dugi niz godina svedoci zaoštravanja odnosa između NATO-a i Rusije (upravo zbog akcija NATO), bilo bi logično pozvati, na primer, stručnjake iz hemijske laboratorije iz švajcarskog Špica, čiji su reputacija i autoritet besprekorni, i koja, istovremeno, ne može biti umešana u sukob između NATO-a i Rusije. Što se, nažalost ne može reći za Bundesver, koji lično cenim. S obzirom na ovu okolnost, čini mi se da to nije dovoljno i da je trebalo da bude drugačije. Time nemačka vlada navodi na to da se sumnja u njene postupke u novonastaloj situaciji", rekao je on.

Ova hemijska supstanca je navodno korišćena tokom pokušaja ubistva bivšeg špijuna Sergeja Skripalja i njegove ćerke. Kao što znamo, oni su preživeli. U isto vreme, neki tvrde da je pokušaj ubistva izvršen po naređenju ruskog rukovodstva. Nemačka vlada je tražila da rusko rukovodstvo iznese svoj stav o slučaju trovanja Navaljnog. Logično se postavlja pitanje: zašto bi rusko rukovodstvo koristilo otrov koji poslednji put nije delovao, i još na javnom mestu, na aerodromu gde svuda vise kamere za video-nadzor?

Predsjednik Republike Srbije Aleksandar Vučić, potpisao je klasični vazalski sporazum kojeg je nametnula administracije Sjedinjenih država. Srećom, to više nije ni bitno, jer vremena koja stižu taj sporazum čine totalno nevažnim za Srbiju.

Danima se vodila polemika oko ovog, kako vele, ekonomskog sporazuma, a koja je služila za dobivanje političkih poena s tri strane. Naravno, Sjedinjene države su se postavile kao svjetski hegemon i unutar ovog nebitnog sporazuma ubacile su dvije tri sitnice koje odaju ton pregovora. Prije nego analiziramo dvije-tri sitnice, pročitajte što je potpisano:

Američki predsednik Donald Tramp, predsednik Srbije Aleksandar Vučić i premijer Kosova Avdulah Hoti potpisali su danas u Beloj kući ekonomski sporazum. Predstavnici Beograda i Prištine potpisali su svako po jedan sporazum, koji su u velikoj meri isti, ali se razlikuju u poslednjoj tački.

Srbija [Beograd] i Kosovo [Priština] saglasili su da će napredovati u ekonomskoj normalizaciji pristajući na sledeće:

• Obe strane će primeniti sporazum o autoputu Beograd-Priština koji je prethodno potpisan 14. februara 2020.
• Obe strane će primeniti železnički sporazum Beograd-Priština koji je prethodno potpisan 14. februara 2020.

- Pored toga, obe strane će se obavezati na zajedničku studiju izvodljivosti o opcijama za povezivanje železničke infrastrukture Beograd-Priština sa lukom na Jadranu.

Britanski premijer Boris Džonson izgleda da je prekršio sopstvena pravila o fizičkom distanciranju kao domaćin sastanka konzervativnih poslanika, piše "Independent".

Liberalne demokrate su zatražile pokretanje istrage nakon što se najmanje 50 torijevaca okupilo u prostoriji, uprkos znaku upozorenja postavljenom na vratima da je dozvoljeno okupljanje samo do 29 osoba, navodi list.

Premijer je navodno na sastanku rekao da želi da se ljudi širom zemlje na isti način međusobno miješaju do Božića, rekli su svjedoci za Blumbergov vebsajt.

Međutim, samo 40 minuta nakon što je završen sastanak, iz kancelarije premijera poslat je tvit u kome se upozoravaju ljudi da ne prisustvuju okupljanjima više od 30 ljudi.

Glavni tajnik NATO saveza Jens Stoltenberg odlučio je, za sutra, 4.rujna, sazvati vijeće toga saveza, a glavni razlog za izvanredni sastanak je informacija njemačke vlade o trovanju ruskog oporbenog aktivista Alekseja Navalnog.

Podsjećamo: jučer su njemački liječnici objavili kako je u tijelu Navalnog pronađeno sredstvo iz grupe nervnog otrova "Novičok", dok je vlada kancelarke Angele Merkel o svemu žurno izvijestila partnere u EU i NATO savezu s ciljem zajedničkog poduzimanja daljnjih mjera, usmjerenih na zahtjev Moskvi da pokrene službenu istragu i objasni sve okolnosti ovoga slučaja.

Moskva, sa svoje strane, odbacuje bilo kakvu umiješanost ruske države u eventualno trovanje Navalnog, ali i upozorava Berlin kako joj nije poslao nikakve službene dokumente i informacije koje potvrđuju njegovu informaciju.

Ova tema ubrzano se razvija i politički i medijski, te je već posve sigurno kako će imati sličan epilog kao "afera Skripalj" iz 2018. g. u Velikoj Britaniji, kada je Rusija također bila na "optuženičkoj klupi", a također je i "modus operandi" bio isti - famozni "Novičok" - opasni bojni otrov, koji, inače, u slučaju primjene ubija stotine i tisuće ljudi pri izloženosti minimalnim količinama i koncentracijama istog.

Možda je najveći "problem" objasniti javnosti kako to da u oba ova slučaja nema mrtvih - niti su mrtvi otac i kćer Skripalj, a Navalny je u induciranoj (umjetnoj) komi, i navodno izvan životne opasnosti još od dolaska iz Rusije u Berlin na liječenje.

Ali neovisno o tome, posve je sigurno kako će političke i druge posljedice po Rusiju biti najmanje iste, kao u prethodnoj "aferi": nove osude i izolacija, nove Zapadne sankcije, a možda još i druge dodatne neugodnosti, poput onih vezanih uz dovršetak plinovoda "Sjeverni tok 2", Bjelorusiju i još podosta toga.

Ni Trumpu se neće pisati dobro ako ne osudi Rusiju. Njega je već jučer oštro prozvao njegov demokratski protukandidat Joe Biden zbog izostanka predsjednikove izjave na spomenutu vijest iz Njemačke, za koju je Biden odmah optužio Rusiju, a Trumpa, zbog njegove "želje da se ne zamjera Putinu", prozvao ni manje ni više nego mogućim "suučesnikom"

Kandidat Demokratske stranke za američke predsjedničke izbore Joe Biden sinoć je optužio svoga protukandidata i aktualnog šefa države Donalda Trumpa, kako nije reagirao na vijest o ruskom aktivisti Alekseju Navalnom, u čijem su tijelu, prema navodima njemačke vlade, pronađene supstance iz grupe nervnih otrova pod nazivom "Novičok".

Biden smatra kako "metoda napada (na Navalnog) ne ostavlja sumnju oko toga, na kome leži odgovornost - na ruskoj državi". Trump se, kazao je dalje Biden, "odbija suprotstavljati Vladimiru Putinu".

"On još nije osudio napad na Navalnog. Njegova šutnja znači suučešće. Dok je Donald Trump u Bijeloj kući, Amerikanci se nalaze u manjem stupnju sigurnosti", kazao je demokratski predsjednički kandidat.

Također je dodao, kako će, u slučaju njegove (Bidenove) pobjede na izborima, on surađivati sa "saveznicima i partnerima", kako bi rusku stranu "priveli odgovornosti".

Bidenove, javno izrečene optužujuće izjave protiv Rusije, a da službena istraga oko slučaja Alekseia Navalnog još nije niti pokrenuta a kamo li završena, a krivac utvrđen, jasno govore o tome, kako je ruski element (i osobno Vladimir Putin) i dalje najsnažnija poluga Demokratske stranke i svih onih koji iza nje stoje na širokom protu-Trumpovskom frontu (od tzv. američke duboke države do medijske mašinerije, kao i njihovih ekspozitura na europskom tlu) za "discipliniranje" Donalda Trumpa, što u prijevodu znači - njegovu detronizaciju iz Bijele kuće.

Izrael je sinoć izvršio novi zračni napad na Siriju - konkretno, njenu zrakoplovnu bazu T-4 u središnjem dijelu regije Homs. Radilo se o raketnim napadima iz izraelskih zrakoplova, izvršenim s juga Sirije, priopćili su sirijski mediji.

Navodi se kako je po raketama djelovala sirijska protuzračna obrana, koja je uništila većinu raketa, dok je vojnom objektu nanijeta materijalna šteta, bez ljudskih gubitaka.

Ako su ovo točni podaci (Izrael tradicionalno ne komentira vijesti o svojim zračnim napadima na Siriju tj. - niti ih potvrđuje niti ih negira), radi se o već drugom napadu izraelskih zrakoplova u ovom tjednu. U ponedjeljak, 31. kolovoza, izvršeni su napadi južno od glavnog grada Damaska, kada je, prema navodima sirijskih državnih medija, poginulo dvoje sirijskih vojnika, a sedmoro ih bilo ranjeno.

Pretpostavlja se kako su ciljevi izraelskih napada, kao i obično, bili iranska sredstva protuzračne obrane, razmještena u bazi T-4.