Gospodari lutakaS


Pumpkin

"Nije mogla da smisli ništa luđe i apsurdnije" - Gospođa "Ma je*eš EU" Victoria Nuland savjetuje Rusiju da slijedi "ukrajinski put"

viktorija nuland
© pinterest
Bivša pomoćnica državnog sekretara SAD Viktorija Nuland posavetovala je Rusiji da sledi "ukrajinski put", na šta je ruski senator Aleksej Puškov odgovorio da je to put samouništenja i vraćanje u devedesete godine prošlog veka.

Bivša pomoćnica državnog sekretara je izjavila da je najbolji scenario za Moskvu da krene "ukrajinskim putem" kako bi postala "demokratska i slobodnija država".

Puškov je na društvenoj mreži Telegram napisao da Nulandova "nije mogla da smisli ništa luđe i apsurdnije".

Senator je istakao da je, zahvaljujući naporima američkih političara i same Nulandove, koja je obavljala dužnost pomoćnika državnog sekretara SAD za Evropu i Evroaziju, Ukrajina postala glavni "bolesnik" u Istočnoj Evropu i da se survala u socijalno-ekonomsku jamu.

Puškov je istakao da diplomata ne razume o čemu govori.

"Oni jedva skrivaju san američkih liberala o slomu Rusiju kao suverene države", zaključio je Puškov.

Bad Guys

Bivši francuski premijer Fillon proglašen krivim za pronevjeru sredstava

fillon
© Thomas Samson / AFP / Getty ImagesFrançois Fillon (desno) i njegova supruga Penelope Fillon
Bivši francuski premijer Francois Fillon osuđen je u ponedjeljak na pet godina zatvora, od kojih tri godine uslovno, u aferi fiktivnih zapošljavanja, koja je prekinula njegovu predsjedničku kampanju 2017. godine.

Krivični sud u Parizu pridodao je toj presudi globu od 375.000 eura i nemogućnost sudjelovanja na izborima tokom 10 godina.

Njegova supruga Penelope je osuđena na dvije godine uslovne zatvorske kazne i 375.000 eura globe te dvije godine nesudjelovanja na izborima.

Obavezni vratiti million eura

Bračni par Fillon i suoptuženi Marc Joulaud, bivši Fillonov zamjenik, moraju, također, vratiti više od million eura Nacionalnoj skupštini.

Presuda za pronevjeru javnog novca rezultat je isplate oko milion eura koji je primila Fillonova supruga za rad kao njegova pomoćnica u parlamentu.

Fillonovi su obznanili da će se žaliti na tu presudu.

Komentar: Neko bi se upitao, budući da se ovakve prijevare stalno događaju od strane vlasti na vlasti, što je Fillion učinio pa je vladajući estabilišment nasrnuo na njega? Je li on prijetio Macronovom usponu na vlast?


USA

Velika bitka za Ameriku

trump i vojnici
Pred američke predsjednicke izbore, dok polako otkucavaju posljednji trenuci predsjednickog mandata Donalda Trumpa, zahuktava se velika bitka za Ameriku, ogorčena borba za kontrolu američke unutarnje i vanjske politike.

Pred Amerikom i svijetom jedan je od onih predsjednickih izbora koji obiljezavaju povijesni trenutak i koji u većoj ili manjoj mjeri mijenjaju cijeli svijet. Izborni pobjednici, bila to politička grupacija oko Trumpa ili njegovi protivnici iz političkog kompleksa tkzv. neoconsa odrediti će za dulje vremena ne samo političku i socijalnu sliku SAD-a, nego i modalitete realizacije američkih strateških vanjskopolitičkih interesa i time posredno sliku cijeloga svijeta.

U pitanju nije samo politička sudbina kandidata i unutarnja politika nego i mnogo veći ulozi američkih geoekonomskih i geopolitičkih interesa na globalnoj razini.

Nakon ovog predsjedničkog mandata tko god ga odradio bit će malo prostora za nove zaokrete i povratke na stare geopolitičke postavke. Svijet će krenuti u jednom smjeru, a kojem, ovisit će o tome koja američka politička snaga će odnijeti izbornu pobjedu.

Pobjedi li Trump šanse povratka na globalizacijsku agendu i promicanje američkih interesa u svijetu putom goropadnog liberalnog intervencionizma utemeljenog na postavkama američke izuzetnosti bit će minimalne.

Pobjede li pak Trumpovi protivnici, zastupani preko kandidata Demokratske stranke Bidena iza kojega zapravo stoji moćni duopol neoconsa, koji objedinjava i dijelove republikanskog i demokratskog političkog establišmenta uslijedit će oštar zaokret ponovo prema globalizacijskim procesima. On će, lako predvidivo, biti praćen jačanjem američke neposredne političke i vojne prisutnosti diljem svijeta i žestokim liberalnim intervencionizmom kroz izvoz liberalne demokracije. Padat će mnoge glave, a ratovi, kao za doba Trumpovih prethodnika, ponovo će preplaviti svijet.

Clipboard

Iran izdaje nalog za uhićenje Trumpa, traži od Interpola da djeluje zbog ubojstva generala Soleimanija

interpol
© radiozamaneh.com/New York Daily News / Reuters / Edgar Su / KJNAli Alghasi-Mehr • Američki predsjednik Donald Trump
Iranske vlasti izdale su nalog za uhićenje nekoliko visokih američkih dužnosnika, uključujući Donalda Trumpa, nakon smrti generala Soleimanija. Interpol je kontaktiran radi izdavanja crvene potjernice, javlja iranska agencija Mehr.

Iranska pravda izdala je nalog za uhićenje protiv Donalda Trumpa nakon korištenja bespilotnih letjelica, te zbog ubojstva generala Sulejmanija prošlog siječnja, izvijestila je 29. lipnja iranska novinska agencija Mehr.

Predsjednik Sjedinjenih Država i nekolicina drugih američkih dužnosnika suočit će se s "optužbama za ubojstvo i terorizam", navodi teheranski tužitelj, Al-Qasimehr.

"Identificirano je 36 osoba uključenih u pripremu atentata na Qassema Soleimanija, među kojima su političke i vojne osobe iz Sjedinjenih Država i drugih zemalja", navodi teheranski tužitelj u izjavi, nakon sastanaka s pravosudnim dužnosnicima, javlja agencija Mehr.

Tužitelj je također objavio da je o situaciji obaviješten Interpol. Iran je zatražio od međunarodne organizacije da objavi crveno potjernicu za ove ljude.

Organizacija sa sjedištem u Lyonu ipak je za kazala da zahtjev iranskih vlasti neće biti razmatran onakav kakav jest.

"Poslovnik Interpola ne dopušta međunarodnoj organizaciji da ispita zahtjev iranskih pravosudnih vlasti protiv američkog predsjednika Donalda Trumpa i drugih osoba koje su možda umiješane u ubojstvo generala Soleimanija", izjavio je Interpol za ruske medije.

3. siječnja SAD su izvele operaciju za uklanjanje generala Soleimanija u Bagdadu. U znak odmazde, Iran je ispalio nekoliko raketa na dvije američke baze u Iraku. Nakon što je najavio da "nije bilo ozlijeđenih", Washington se konačno povukao, priznavši 110 lakše ozlijeđenih.

Komentar: Interpol je to odbio rekavši da ne može postupiti po iranskom zahtjevu zbog 'vlastitih pravila'.
Organizacija sa sjedištem u Lyonu dala je izjavu za RIA Novosti u kojoj stoji da, ako Interpol primi zahtjev za uhićenje Trumpa, vlastita pravila organizacije neće dopustiti djelovanje po tom pitanju. Interpol djeluje kao veza između organizacija za provođenje zakona u državama članicama, pomažući im u međusobnoj suradnju u rješavanju zločina i uhićuju osumnjičene, koji pokušavaju pobjeći od pravde u drugu nadležnost.

Interpol održava političku neutralnost i povelja te organizacije zabranjuje joj uključivanje u aktivnosti političke, vojne, vjerske ili rasne prirode, rekao je glasnogovornik Interpolove organizacije.



Eye 2

SOTT Fokus: Novo izvješće otkriva da su vlasti u Berlinu desetljećima svjesno slale djecu da žive s PEDOFILIMA

pedofilija
© Getty Images
"Kentlerov projekat" u Zapadnom Berlinu rutinski je smeštao beskućnike sa pedofilima muškarcima, pod pretpostavkom da bi bili idealni hranitelji. Studija je pokazala da se praksa odvijala decenijama.

Počev od 1970-ih profesor psihologije Helmut Kentler izveo je svoj "eksperiment". Deca beskućnika iz zapadnog Berlina namerno su smeštena s muškarcima pedofilima. Kentler je tvrdio da će ovi muškarci biti posebno ljubazni udomitelji.

Studija koju je sproveo Univerzitet u Hildesheimu otkrila je da vlasti u Berlinu odobravaju ovu praksu skoro 30 godina. Pedofili udomitelji čak su primali i redovnu pomoć za tobožnju negu.

Helmut Kentler (1928-2008) bio je na vodećem mestu u berlinskom centru za obrazovno istraživanje. Uveren je da je seksualni kontakt odraslih i dece bezopasan.

Berlinske službe za zaštitu dece i vladajući Senat zatvorili su oči ili čak odobrili skandal.

Pre nekoliko godina dve žrtve su se oglasile i ispričale svoju priču, od tada su istraživači sa Univerziteta Hildesheim tragali po dosijeima i obavljali intervjue.

Otkrili su "mrežu preko obrazovnih institucija", državnu službu za zaštitu mladih i berlinski Senat, u kojoj je pedofilija "prihvaćena, podržana i odbranjena".

Kentler je bio u redovnim kontaktima sa decom i njihovim hraniteljskim očevima. Nikada nije bio procesuiran: do trenutka kada su se žrtve pojavile, slučaj je zastareo. Ovo je takođe sprečilo žrtve da dobiju bilo kakvu odštetu.

Istraživači su otkrili da su nekoliko hranitelja bili visoko postavljeni akademici. Oni govore o mreži koja je obuhvatala visoke članove Instituta Maks Planck, Berlinskog slobodnog univerziteta i zloglasne škole Odenvald u Hesseu, Zapadna Nemačka, koja je pre nekoliko godina bila u središtu velikog skandala sa pedofilijom. Od tada je zatvorena.

Komentar: Imajte na umu da je uvelike uključivao socijalističke političare, akademike i birokrate; iste vrste koji danas ljudima govore da moraju promijeniti svoje nemoralne načine kako bi se "zaštitili ranjivi od pandemije" i "spasili planet".

Njemačka nije jedina po trpljenju institucionaliziranih pedofilnih prstenova. Oni djeluju širom svijeta, pa sve do najviših nivoa službenih institucija i doslovno su vladali u zapadnom svijetu više od pola stoljeća.


Dollars

Britanija planira rekordnu prodaju državnih dužničkih hartija

world currencies money british pounds
© Leonhard Foeger / Reuters file
Britanija planira rekordnu prodaju državnih dužničkih hartija od 275 milijardi funti (340 milijardi dolara).

Ona planira da proda državne dužničke hartije u periodu april-avgust kako bi finansirala svoj odgovor na pandemiju koronavirusa, što je više od dva puta iznad zaduživanja u celoj prethodnoj fiskalnoj godiini.

Ažurirana cifra Kancelarije za upravljanje javnim dugom (DMO), koja je objavljena danas, veća je za 50 milijardi funti u odnosu na prethodnu procenu za period od aprila do jula, izveštava Rojters.

Britanska vlada pojačala je emisiju obveznica kako bi finansirala nagli skok kreditiranja uzrokovan padom privredne aktivnosti tokom vanrednih mera uvedenih zbog korona virusa.

U saopštenju DMO se navodi da će aktuelni tempo prodaje duga trajati do kraja avgusta, pri čemu je od aprila već prikupljeno više od 181 milijardi funti od prodaje obveznica.

Planirano je da se u prvih pet meseci finansijske godine 2020/21. prikupi najmanje 275 milijardi funti, što je više nego dvostruko iznad iznosa od 136,8 milijardi funti u celoj fiskalnoj 2019/20.

Vanredno povećanje javne potrošnje i smanjenje poreza, zajedno s padom poreskih prihoda, napraviće "rupu" u budžetu od gotovo 300 milijardi funti u tekućoj finansijskoj godini, naveo je DMO, tako da će deficit dostići nivo iz vremena Drugog svetskog rata.

DMO je precizirao da planira 33 aukcije obveznica u julu i avgustu i da će one biti sličnog obima kao poslednjih meseci.

Alarm Clock

Trump o ruskom isključenju iz G8, o Bidenu, Obami ...

trump i putin
© Ludović MARIN / AFPRuski predsjednik Vladimir Putin, desno, rukuje se s američkim predsjednikom Donaldom Trumpom tijekom dolaska na ceremoniju obilježavanja Prvog svjetskog rata u Triomfanskoj arci u Parizu, 11. studenog 2018.
Američki predsjednik Donald Trump u svom se twittu osvrnuo na razloge izbacivanja Rusije iz kluba zemalja G8 i pritom oštro kritizirao svoga protukandidata na idućim predsjedničkim izborima Joe Bidena.
"Zabavno je gledati korumpiranog Joe Bidena koji je čitao izjavu o Rusiji, i koju su, vidljivo, napisali njegovi pomoćnici. Rusija je u potpunosti nadigrala njega i Obamu kada su oni bili na vlasti, tako jako nadigrala, da je Obama želio učiniti da je ne bude u G8. SAD su gubile u svemu, a poglavito slaba točka bila je Rusija", naglasio je američki čelnik.
Podsjetio bih kako smo nedavno izvijestili kako je Donald Trump na idući sastanak zemalja G7, koji se na jesen održava u SAD-u (bio je odgođen zbog pandemije koronavirusa Covid-19), pozvao i lidere Rusije, Australije, Indije i Južne Koreje. Ta je odluka izazvala nezadovoljstvo kongresmena iz redova Demokratske stranke, koji smatraju kako je izbacivanje Rusije iz G7 bila pravilna odluka jer je ta zemlja "predstavljala ugrozu međunarodnoj zajednici i još predstavlja opasnost za SAD i druge zemlje članice "grupe sedam". Međutim Trump je svoj potez obrazložio kratko i logično: polovica pitanja o kojima raspravlja G7 tiču se Rusije i njih bi bilo lakše rješavati uz sudjelovanje Moskve.

Bilo tko, tko realno sagledava Trumpov mandat koji istječe ove godine, nikako ne može reći kako je njegova politika prema Rusiji bila popustljiva a kamoli prijateljska (iako mu baš to, još od samoga početka mandata do danas njegovi politički oponenti "nabijaju na nos", praveći se da ne vide sve one poteze koje je povukao Trump a Obama se nije usuđivao poduzeti: od sankcija protiv ruskog plinovoda "Sjeverni tok 2", naoružavanja Ukrajine, zveckanja oružjem uz ruske granice i u Siriji, ...).

Propaganda

NYT poslužuje špijunsku fantaziju: Rusija "potajno nudila novac talibanima" za napade na zapadne vojnike u Avganistanu

afganisan
© Olivier Douliery / AFPPredsjednik Afganistana Ashraf Ghani i američki predsjednik Donald Trump razgovaraju s američkim vojnicima u zračnom polju Bagram, Afganistan, studeni 2019.
Spremite se za još jednu rusku bombu: New York Times kaže da američki špijuni smatraju da je Moskva možda ponudila talibanima novac za ubijanje američkih vojnika u Avganistanu i Trumpu je rečeno, ali nije ništa učinio u vezi s tim! Smijenite ga!

"Američki obavještajni zvaničnici zaključili su da je ruska vojna obavještajna jedinica potajno nudila novac militantima povezanim sa talibanima za ubijanje koalicionih snaga u Avganistanu", počinje priča objavljena u petak popodne, pozivajući se na "zvaničnike obaviještene o tom pitanju".

Sa ovim "obavještajnim otkrićem" upoznat je predsjednik Donald Trump krajem marta, ali Bijela kuća "tek treba da odobri" bilo koji od predloženih odgovora, prenosi Times.

U nekoliko minuta, bivši službenik FBI (koji sada radi u NBC) proglasio je Trumpa "Putinovom marionetom", dok je kongresmen Ted Lieu (D-California) rekao da nedostatak odgovora "sugeriše da se Trump može smatrati Putinom".

Sama priča - naravno skrivena iza Timesovog plaćenog članka, tako da stanovnici koji nisu pretplaćeni na ovu nenadmašnu mudrost mogu samo da nastave klikom na besplatan naslov - jeste da su neimenovani američki obavještajni zvaničnici "zaključili" da je ruska jedinica "povezana" sa masovnom zavjerom protiv Zapada tajno nudila novac talibanima, a "vjeruje se da su islamistički militanti ili oružani zločinački elementi usko povezani sa njima".

Ova procjena se "bar djelimično zasniva na ispitivanjima zarobljenih avganistanskih militanata i zločinaca", koji su potpuno pouzdani i uopšte ne bi rekli ništa da pokušaju i izbjegnu torturu u avganistanskim zatvorima, u svijetu poznatim kao bastioni ljudskih prava i demokratije.

Ipak, ne treba da analizirate sve riječi kvalifikovanih ljudi, nego da se fokusirate na zagonetne "činjenice", poput potpuno neutemeljene tvrdnje da Rusija vodi "takozvani hibridni rat protiv Sjedinjenih Država, strategiju destabilizacije protivnika kombinacijom taktika poput sajber napada, širenja lažnih vijesti i prikrivenih i tajnih vojnih operacija."

Komentar: Sputnik prenosi rusku reakciju:
Nove objave o navodnoj "zaveri" između Rusije i talibana deo su unutarstranačke borbe u SAD, postoje snage koje nisu zainteresovane za napuštanje Avganistana i takvim lažnim saopštenjima pokušavaju da opravdaju sopstveni neuspeh, izjavio je specijalni izaslanik ruskog predsednika za Avganistan Zamir Kabulov.

"To je nastavak unutarstranačke borbe. Ali smatram da je sramotno da nam troše previše vremena na komentarisanje otvorene laži. Jasno je da u Sjedinjenim Američkim Državama postoje snage koje ne žele da odu iz Avganistana i hoće da opravdaju sopstveni neuspeh. Oko toga se sve vrti", istakao je direktor Drugog azijskog departmana pri Ministarstvu inostranih poslova Rusije.

Ruski diplomata je dodao da je rusko Ministarstvo inostranih poslova već ranije komentarisalo objavu 'Njujork Tajmsa'.
"Prevelika 'prašina se diže' oko otvoreno lažnog saopštenja, koju su čak (američki predsednik Donald) Tramp i njegova administracija negirali", izjavio je Kabulov.
Trump naziva članak New York Timesa provokacijom.
Usporedio je to s lažnim vijestima o njegovom navodnom sporazumu s Rusima tijekom izbora 2016. godine.

"Nitko me nije obavijestio, niti potpredsjednik Mike Pence, niti šef uprave o tzv napadima Rusa na naše snage u Afganistanu , kako navodi "anonimni izvor" putem lažnih medija New York Timesa. "Tko im je izvor?", Napisao je Trump na Twitteru.

I talibani koji se bore s afganistanskim vlastima i sa stranim vojnicima pošto ih je 2001. s vlasti svrgnula međunarodna koalicija na čelu s SAD-om, odlučno su zanijekale ove informacije.
"Sveti rat koji Islamski Emirat (kako se Afganistan nazivao u vrijeme talibanskog režima od 1996. do 2001.) vodi već 19 godina, nema nikakve veze s bilo kojom obavještajnom službom ili sa stranom zemljom", ističu u priopćenju objavljenom u Kabulu.
Trump je kasnije dodao da ga je obaveštajna služba obavestila da su informacije o navodnoj zaveri Rusije s talibanima a protiv američkih snaga u Avganistanu - neverodostojne.
"Obaveštajna služba me je upravo obavestila da je smatrala te informacije neverodostojnim i da mi ih stoga nisu preneli. Moguće je da je to još jedna obmana, povezana sa Rusijom, možda 'Njujork tajms' uz pomoć lažnih vesti želi da prikaže republikance u lošem svetlu", napisao je Tramp na Tviteru.





Compass

Američke sankcije cementiraju utjecaj Rusije, Irana i Kine na geopolitičku orijentaciju Sirije

assad
Primjedba američkog izaslanika Jamesa F. Jeffreyja, kao i to da Washington više ne traži Assadovo uklanjanje, trebali bi se uzimati sa zrnom soli, jer promjena režima u Siriji ostaje prioritet Amerike, tvrdi analitičar za međunarodne poslove i sigurnost Mark Sleboda objašnjavajući kako su američke sankcije ubrzale približavanje između Sirije, Rusije, Irana i Kine.

Sirijski ministar vanjskih poslova Walidal-Muallem naglasio je u utorak da američki Cezarski zakon o civilnoj zaštiti Sirije za cilj ima izgladnjivanje građana Arapske Republike. Pored toga, najnovija skupina sankcija usmjerena je na one koji su uključeni u aktivnosti obnove u ratom razorenoj zemlji.
Cezarski zakon stupio je na snagu 17. lipnja i uveo sankcije 39-orici sirijskih dužnosnika, uključujući predsjednika Bashara al-Assada i njegovu suprugu, te predvidio kazne protiv bilo kojeg globalnog aktera koji posluje s Damaskom. Ipak, sirijski ministar vanjskih poslova izrazio je uvjerenje da će Damask uspjeti prevladati izazov.
AMERIČKE SANKCIJE SLUŽE ZA PROMJENU REŽIMA

Jačanje Trumpove administracije u smjeru "ilegalnog ekonomskog rata sankcijama" nametnute Arapskoj republici označava "pomak u metodologiji" u dugotrajnoj politici promjene režima protiv Sirije, kaže Mark Sleboda, američki vojni veteran i analitičar.

Prema vojnom veteranu, SAD su se usredotočile na provedbu sankcija budući da "proxy" rat s džihadistima, otvorena vojna invazija kao i okupacija sirijskog teritorija i resursa do sada nisu uspjeli ostvariti glavni cilj Washingtona: promjenu režima u Damasku.

Pistol

Trump kaže da je nasilje u Chicagu 'gore od Afganistana'

slika
Predsjednik SAD Donald Tramp rekao je da gradonačelnici iz Demokratske stranke i administracije Baraka Obama ništa nisu uradili po pitanju borbe protiv kriminala

On je rekao da su takav primer gradovi Detroit i Čikago.

"Čikago je primjer, gori je od Avganistana, gori je od Hondurasa. Imamo gradove koji su gori, u nekim slučajevima — mnogo gori. Pogledajte šta se dešava u Oklandu. Pogledajte šta se događa u Baltimoru...Ti gradovi, kao da živite u paklu", rekao je Tramp za Fox news, a prenosi RT.

Tramp je napomenuo da su ti gradovi u rukama demokrata, optuživši Demokratsku stranku da ništa nije učinila da se smanji visoka stopa kriminala.

Iako je posljednjih godina godišnja stopa ubistava u Čikagu u padu, taj grad je i dalje, pored Detroita i Baltimora, jedan od najopasnijih u Americi.

Više od 100 ljudi, uključujući i nekoliko djece, ranjeno je u pucnjavama u Čikagu tokom vikenda, a 15 je ubijeno.

Krajem maja, 18 osoba je ubijeno u Čikagu, što je najveći bilans u posljednjih šest decenija, objavili su lokalni mediji.

Američki predsjednik je, takođe, upozorio da će intervenistati u Sijetlu i Vašingtonu, gdje su aktivisti uspostavili "autonomne zone" koje obuhvataju šest blokova u centru grada, ne dozvoljavajući policiji da priđe.