Ruski predsjednik Vladimir Putin i njegov američki kolega Donald Trump tokom svog telefonskog razgovora izrazili su duboku zabrinutost zbog širenja koronavirusa po svijetu i složili se da razmotre načine za jačanje saradnje u borbi protiv COVID-19, rekao je Kremlj u ponedeljak.

"Šefovi država izrazili su duboku zabrinutost zbog razmjera globalnog širenja koronavirusa. Upoznali su se međusobno sa mjerama za suzbijanje ove prijetnje, koje se sprovode u Rusiji i Sjedinjenim Državama. Razgovarali su o mogućnostima dviju zemalja za"Jaču saradnju zemalja po tom pitanju", navodi se u izjavi.

Putin i Trump su razgovarali i o bilateralnim odnosima, dogovarajući se o nastavku ličnih kontakata.

Takođe su razmjenjivali mišljenja o trenutnom stanju na svjetskom naftnom tržištu. Dogovorili su se o rusko-američkim konsultacijama o tom pitanju, putem ministara energetike.

NEMIRI NA TRŽIŠTU NAFTE USRED PANDEMIJE

Novi koronavirus, koji je nastao iz Kini u decembru 2019. godine, ugrozio je čitav svijet, zarazivši 740.685 ljudi u gotovo svakoj naciji. Oko 35.045 je umrlo otkad je izbijanje postalo pandemija i primoralo zemlje širom svijeta da preduzmu stroge mjere i ograničenja radi suzbijanja širenja.

Virus je takođe pogodio globalno tržište nafte nakon što se članice OPEC-a nisu uspjele dogovoriti o produženju smanjenja proizvodnje nakon marta. Očekivani pad potražnje gotovo je prepolovljen, jer su glavni pokazatelji opali na rekordno najniži nivo u proteklim nedeljama.

Po podacima Svjetske zdravstvene organizacije koronavirus predstavlja globalnu prijetnju po zdravlje ljudi i zbog toga je proglašena pandemija 11.03.2020. Od tada se puno toga dogodilo, ljudi su prisiljeni na ostajanje u vlastitim domovima, poziva se na izolaciju i samo-izolaciju, stvorena je kovanica "socijalnog distanciranja", stalno se izvješćuje o "izravnanju krivulje", na sve strane glavna vijest je korona, no onda isti oni koji šire paniku pozivaju da joj ne podlegnemo. U svom tom "ludilu" neke poprilično interesantne stvari su nam nekako izmakle iz fokusa, a na vama je da odlučite zašto je to tako.

Konačno. Ostvarena je povijesna pobjeda makedonskog premijera Zorana Zaeva i političarke iz inkubatora Otvorenog društva, Radmile Šekerinske, koja, ne bez razloga, obnaša dužnost ministrice obrane u Vladi Sjeverne Makedonije.

Sjeverna Makedonija i službeno postala 30. članica NATO pakta, a njena će zastava će danas, 30. ožujka, biti podignuta u Bruxellesu iznad sjedišta Sjevernoatlantskog saveza. To je u svojoj izjavi 27. ožujka potvrdio američki državni tajnik Michael Pompeo.

"27. ožujka 2020. Sjedinjene Države, kao depozitar ugovora, dobile su dokument o pristupanju Republike Sjeverne Makedonije Sjevernoatlantskom ugovoru, čime je Sjeverna Makedonija postala 30. saveznik NATO-a. 30. ožujka zastava Sjeverne Makedonije će se izdići iznad sjedišta NATO-a", rekao je šef američke diplomacije.

Makedonski mediji prenose i kako bi se u zemlji uskoro mogle pojaviti i dvije vojne baze saveza.

Vijest je potvrdio Stevo Pendarovski, predsjednik Sjeverne Makedonije, potpisujući 21. ožujka spomenuti dokument koji će biti poslan u Washington.

"Ovim dokumentom ja kao predsjednik države svečano izjavljujem da se Republika Sjeverna Makedonija pridružuje Sjevernoatlantskom ugovoru i obvezuje se poštivati i poštivati sve odredbe ovog ugovora", rekao je makedonski predsjednik.

Dokument je potpisan nakon što je prošao postupak ratifikacije svih 29 zakonodavnih skupština zemalja članica. Posljednji je dokument 17. ožujka. potpisao španjolski parlament. Međutim, tradicionalni službeni događaj prenošenja sporazuma o skladištenje u State Department, u prisutnosti državnog tajnika Mikea Pompea i glavnog tajnika NATO-a Jensa Stoltenberga, nije se održao zbog epidemije koronavirusa.

Stručnjak ruskog Instituta za strateške studije Sergej Ermakov napomenuo u intervjuu za RT da politika širenja NATO pakta ne prestaje, a strategija otvorenih vrata se aktivno provodi u praksi.

"Nakon prodaje sve soje imovine u Venezueli Rosneft očekuje da će Sjedinjene Države javno ispuniti svoja obećanja o ukidanju sankcija", rekao je glasnogovornik kompanije Mihail Leontijev.

Odgovarajući na pitanje računa li Rosneft na ukidanje sankcija nametnute njegovim podružnicama, koje, između ostalog, opskrbljuju američke rafinerije "teškom naftom", Leontijev je odgovorio da je tvrtka ispunila svoje obveze i da "ima pravo očekivati ispunjenje javno danih obećanja od američkih regulatora", prenose RIA Novosti .

Leontijev je objasnio da je Rosneft, kao međunarodno javno poduzeće, ispunilo svoje obveze prema svojim dioničarima u okviru situacije koja se, protiv volje ruske tvrtke, razvila u svijetu.

"Dogovor o prodaju poslovanja u Venezueli je u interesu svih dioničara", rekao je glasnogovornik Rosnefta.

Američko ministarstvo financija je priopćilo kako će sankcije biti ukinute kao odgovor na "konkretne, smislene i provjerljive radnje".

Podsjetimo, Rosneft je najavio prestanak rada u Venezueli i prodaju imovine povezane s aktivnostima u latinoameričkoj zemlji. U tom smislu je Rosneft sklopio sporazum s tvrtkom koja je 100% u vlasništvu ruske vlade. Odgovor Washingtona bi sada trebao biti da za aktivnosti ruske vladine tvrtke u Venezueli američko ministarstvo financija sankcije nametne ruskoj državi.

Naime, Sjedinjene Države su u veljači nametnule sankcije protiv podružnice Rosnefta tvrtki Rosneft Trading , a u ožujku protiv švicarske podružnice Rosnefta TNK Trading.

Ministarstvo vanjskih poslova Rusije je ranije naglasilo je da sankcije neće moći utjecati na stav Rusije u međunarodnim poslovima i suradnji Moskve i Caracasa.

Dio Sjevernog zapovjedništva američke vojske zadužen za domovinsku sigurnost izolira se u bunkeru planine Cheyenne u Coloradu, u blizini Colorado Springsa, dok se korona virus širi po cijeloj zemlji.

- Kako bismo osigurali da možemo obraniti domovinu unatoč ovoj pandemiji, naše zapovjedne i kontrolne ekipe ovdje u sjedištu podijelile su se u više smjena, a dijelovi našeg tima započeli su s radom iz zrakoplovne postaje Cheyenne Mountain, stvarajući treći tim na alternativnoj lokaciji - rekao je general zrakoplovnih snaga Terrence O'Shaughnessy, šef Sjevernog zapovjedništva SAD-a i NORAD-a.

- Naši predani profesionalci iz zapovjednog i kontrolnog tima NORAD-a i NORTHCOM-a napustili su svoje domove, oprostili se od svojih obitelji i izolirani su od svih kako bi osigurali da mogu svaki dan stati u obranu naše domovine. To sigurno nije optimalno, ali apsolutno je potrebno i prikladno s obzirom na situaciju - dodao je.

Zapovjedništvo je poduzelo takve korake kako bi osiguralo da osoblje može svakodnevno nadzirati pandemiju virusa COVID-19 dok se bolest širi svijetom i širom zemlje.

- Moja glavna briga bila je, hoćemo li imati prostora u planini za sve koji se žele tamo useliti, a ne smijem otkriti koga smo sve tamo povukli - dodao je O'Shaughnessy.

NORTHCOM i NORAD zauzimaju 30 posto prostora kompleksa u Koloradu. Ako se osoblje koje radi u bunkeru razboli, postoji treći tim visokih vojnih dužnosnika koji rade na drugoj tajnoj lokaciji. General O'Shaughnessy nije otkrio mjesto sjedišta trećeg zapovjednog i kontrolnog tima.

Početkom ovog tjedna mornarica je zabilježila nekoliko slučajeva zaraze koronom među posadom svojih nosača aviona klase Nimitz sa sjedištem u Tihom oceanu.

Međunarodna koalicija na čelu sa SAD saopštila je da napušta vazduhoplovnu bazu K-1, koja se nalazi u oblasti iračkog grada Kirkuk, koja prelazi pod upravu iračke vojske.

"Danas, 29. marta, održana je ceremonija tokom koje su ujedinjene operativne grupe operacije 'Nepokolebljiva odlučnost' predale specijalnu zonu međunarodne kolacije u vazduhoplovnoj bazi Kirkuk (K-1) iračkim snagama bezbednosti", navodi se u saopštenju koalicije.

Pažnju svetske javnosti skrenuo je poznati nemački doktor Volfgang Vodarg koji je izneo niz neverovatnih činjenica koje se trenutno primenjuju u mnogim zemljama povodom koronavirusa a koje su u potpunoj suprotnosti sa do sada utvrđenim naučnim činjenicama.

U ovom novom videu doktor Vodarg je ponovo žestoko ustalasao pre svega nemačku javnost tvrdnjom da vlasti i zdravstvo rade sve suprotno utvđenoj lekarskoj praksi a naročito povodom upotrebe masovnih karantina.

Kako je ta praksa počela da se koristi i u drugim zemljama dobro je da pogledate ovaj kratak video u trajanju od svega 3 minuta i da shvatite šta se ustvari dešava.

Naročito obratite pažnju šta uvaženi doktor i naučnik kaže o samom koronavirusu. Shvatićete da je sve suprotno od onoga što vam saopštavaju putem medija.

Otvoreno pismo dr Sucharit Bhakdia, profesora medicinske mikrobiologije na Univerzitetu Johannes Gutenberg u Mainzu, njemačkoj kancelarki dr Angeli Merkel. Profesor Bhakdi poziva na hitno preispitivanje odgovora na Covid-19 i postavlja kancelarki pet ključnih pitanja. Pismo je datirano 26. marta 2020. Ovo je nezvanični prevod.

OTVORENO PISMO

Poštovana kancelarko,

Kao emeritus Univerziteta Johannes-Gutenberg u Mainzu i dugogodišnji direktor Instituta za medicinsku mikrobiologiju, osjećam dužnost da kritički sagledam dalekosežna ograničenja u javnom životu koja trenutno poduzimamo kako bismo smanjili širenje COVID-19 virusa.

Izričito mi nije namjera da umanjim opasnosti od virusa ili da šaljem političku poruku. Međutim, smatram da je moja dužnost dati naučni doprinos stavljanju u perspektivu trenutnih podataka i činjenica - i, osim toga, postavljati pitanja koja su u opasnosti da budu izgubljena u žestokoj raspravi.

Razlog moje zabrinutosti leži prije svega u zaista nepredvidivim socio-ekonomskim posljedicama drastičnih mjera karantena koje se trenutno primjenjuju u velikim dijelovima Evrope i koje se već uveliko primjenjuju u Njemačkoj.

Želja mi je da kritički sagledam - i uz neophodno predviđanje - prednosti i mane ograničavanja javnog života i rezultirajućih dugoročnih efekata.

S tim ciljem suočen sam sa pet pitanja na koja do sada nije dovoljno odgovoreno, ali koja su neophodna za uravnoteženu analizu.

Htio bih da vas zamolim da brzo komentarišete, a istovremeno apeliram na Saveznu vladu da razvije strategije kojima će se efikasno zaštititi rizične grupe bez ograničavanja javnog života širom svijeta i sijanja sjemena za još intenzivniju polarizaciju društva nego što je to već slučaj.

Sa najvećim poštovanjem,

Prof. em. Dr med. Sucharit Bhakdi

Gotovo dva mjeseca bilo je potrebno da jednoobrazna i jednoumna strategija ekspertnih vlada širom Europe postane upitna. Čini se da je buka ratnih pokliča u borbi protiv nevidljivog viralnog neprijatelja uplašila dio razumnih ljudi, koji su, stoga, čekali zrelije vrijeme da se konačno jave i progovore o promašaju desetljeća. Zvuči gotovo neshvatljivo da su sve poduzete mjere, testiranja, samoizolacije, policijske karantene, te gušenja gospodarskog i društvenog života, zapravo, uzaludna. Prema stajalištu upućenih pojedinaca, sasvim je moguće da je nametnuta kontrola i inhibicija države nepotrebna i štetna zdravstvena politika.

Iako smo već ukratko objavili nove antikrizne mjere ruskog predsjednika Vladimira Putina, jedna od mjera podrške poslovanju je za Ruse senzacionalna.

To je dvostruko smanjenje plaćanja osiguranja, što će ozbiljno smanjiti troškove poslovanja, a posebno pogoduje malim i srednjim poduzetnicima. I što je važno, ovo nije privremeno, već trajno rješenje. Još jedna poštena odluka su porezi bogatima kroz koje će se plaćati potpora stanovništvu. Vladimir Putin govorio je o nizu mjera potpore zbog situacije s koronavirusom, koje pogoduju stanovništvu, malim i srednjim poduzećima i gospodarstvu u cjelini.

Kako bi financirao ovaj skup ekonomskih poticaja, vitalnih za građane i poslovanje, predsjednik je predložio uzimanje novca od bogatih Rusa.

Naime, nove namete će plaćati oni koji su povukli svoj dohodak u inozemstvo i oni koji primaju dohodak u obliku dividendi na ulaganja u vrijednosne papire i depozite u iznosu od milijun rubalja.

Oni će morati platiti 15% od dividendnog dohotka koji im se uplaćuje na strane račune u off shore zonama. Trenutno je stopa poreza neadekvatna, samo 2%. Ako se partneri Rusije prema sporazumu o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja s povećanjem stope ne slažu, Ruska Federacija će se jednostrano povući iz takvih sporazuma.

Građani koji imaju depozite u bankama u vrijednosti većoj od milijun rubalja morat će platiti porez na kamate, na iznos, od 13%. Oni građani koji su uložili više od milijun rubalja u dužničke vrijednosne papire i primili na to prihod platit će isti iznos poreza. Vladimir Putin rekao je da je nepravedno da građani plaćaju porez na dohodak obliku plaća od 13%, a oni koji primaju dohodak u obliku kamata od takvih aktivnosti uopće ne plaćaju porez.

Ispada da će društveno odgovorno poduzeće, uključujući individualne poduzetnike, dobiti neviđene preferencije i ekonomske poticaje kako bi preživjeli u ovom teškom vremenu i zadržali barem dio zaposlenika. Podršku će dobiti i obitelji s djecom koja su bolesna, u obliku bolovanja, čak i oni koji su izgubili posao.