Gospodari lutakaS


Propaganda

Sudski šou počinje u Amsterdamu bez dokaza za obaranje MH17

Saša F.
logicno.com
Uto, 10 Ožu 2020 00:00 UTC
suđenje MH17
Predsjedavajući sudac Hendrik Steenhuis ignorirao je činjenicu da na suđenju nije bilo optuženih za obaranje Boeinga u ljeto 2014. nad Donbasom.

Kao što je objasnio Steenhuis, "na temelju dostavljenih dokumenata, koje je sud unaprijed ispitao, sud primjećuje da, pošto ni Girkin, Dubinski, ni Harčenko ne žive i nisu u pritvoru u Nizozemskoj, pozivi su upućeni na njihove poznate adrese u inozemstvu, preporučenom poštom i to na jezicima poznatim osumnjičenima".

Raspored suđenja protiv Girkina i Dubinskog poslani su ruskom tužiteljstvu, a Harčenku tužiteljstvu Ukrajine.

"S tim u vezi, smatramo da je obveza obavještavanja o pozivu osumnjičenima u potpunosti ispunjena u svim dijelovima", izjavu suda prenosi TASS.

Prema sucu Hendriku Steenhuisu, "činjenica da osumnjičeni nisu potvrdili primanje poziva ne mijenja ništa, budući da se preporučena pisama šalju na adrese na kojima su osumnjičenici registrirani. Uzimajući u obzir da su pozivi upućeni i putem drugih kanala, uključujući elektroničku poštu, trenutne poruke, društvene mreže, kao i da su objavljeni na konferenciji za novinare 19. lipnja 2019. godine i putem medija na jezicima poznatim osumnjičenima, sve je u skladu sa zakonom.

"Štoviše, Girkin i Dubinski su na svojim stranicama na društvenim mrežama reagirali na te navode, tako da sud ne sumnja da su svi osumnjičeni u potpunosti svjesni zahtjeva suda za njihovim saslušanjem", rekao je sudac. Podsjetimo, Girkin je poznatiji pod pseudonimom Igor "Strelkov", pod kojim je organizirao obranu Slavjanska, kasnije Donjecka, da bi se po završetku aktivnih neprijateljstava vratio u Rusiju.

U ovoj situaciji se može zaključiti da su se osumnjičeni namjerno odrekli prava na prisustvo i obranu na sudu, stoga sud ima zakonsko pravo suditi Girkinu, Dubinskom i Harčenku u njihovoj i odsutnosti njihovih odvjetnika.

Komentar: Ipak ćemo dodati još nešto malo:

Više...
Chess

Afganistanski predsjednik Ghani naredio je puštanje talibanskih zarobljenika, važnu točku sporazuma s SAD-om


index.hr
Uto, 10 Ožu 2020 00:00 UTC
talibani
© AFP / Noorullah ShirzadaAfganistanske snage sigurnosti u pratnji pritvorenih pripadnika talibana
Afganistanski predsjednik Ašraf Gani potpisao je danas uredbu o puštanju iz zatvora 1500 talibana kao poticaj pokretanju izravnih pregovora s radikalnim pobunjenicima o okončanju 18-godišnjeg rata.

Svi oslobođeni talibani morat će potpisati pismenu izjavu da se neće vraćati na bojište.

Puštanje na slobodu počet će za četiri dana, piše u uredbi.

Talibani traže da se pusti 5000 boraca

No talibani traže da se iz zatvora pusti 5000 boraca.

Pregovori vlade u Kabulu i talibana trebali bi uslijediti nakon sporazuma koji su 28. veljače potpisali SAD i pobunjenici o povlačenju američkih snaga nakon 18 godina rata.

Komentar: RT piše: S obzirom da su se SAD odlučile povući i prepustiti vlastima u Kabulu da se same brane, čini se da se Ghani predomislio u nastojanju da poveća svoj legitimitet. Njegov ponovni izbor na biralištima u rujnu 2019. godine, koji je potvrđen prije samo tri tjedna, osporavan je od lažnog izazivača i bivšeg pomoćnika Abdullaha Abdullaha.

Više...
Oil Well

Rusija u prednosti nad S. Arabijom u krizi s cijenama nafte zbog finansijske politike Moskve, posebno gomilanju rezervi zlata


balkans.aljazeera
Uto, 10 Ožu 2020 00:00 UTC
putin
© REUTERS / Alexsey DruginynVladimir Putin, tadašnji ruski premijer, tijekom posjeta sefu trezora plemenitih metala Centralne banke Rusije 2011.
Zlato, koje ulagači tradicionalno smatraju sigurnim utočištem u vrijeme tržišnih turbulencija, moglo bi biti "jedan od profitera" globalne panike na berzama izazvane rusko-saudijskim naftnim sukobom i epidemijom korona virusa, ocjenjuje direktor za istraživanja u kompaniji NXTanalytic Alessandro Bruno.

"Rusija bi vjerovatno mogla izdržati krizu s cijenom nafte duže nego Saudijska Arabija zahvaljujući finansijskoj politici Moskve u posljednjih nekoliko godina, posebno gomilanju rezervi zlata", rekao je on za Russia Today, prenosi Tanjug.

"Ne zaboravimo, Rusija i Kina akumulirale su velike količine zlata", naveo je Bruno i dodao da će "jedan od dobitnika u ovoj krizi vjerovatno biti zlato".

Cijena zlata premašila je sedmogodišnji maksimum u ponedjeljak, skočivši iznad nivoa od 1.700 dolara za uncu, jer su se investitori okrenuli ulaganju u tu sigurnu imovinu nakon masovne rasprodaje akcija na berzama, koju je pokrenuo strah od ekonomskih posljedica korona virusa i razlaz između OPEC-a i Moskve u vezi s još većim smanjenjem proizvodnje nafte.

Cijena nafte pale za 31,5 posto

Cijena tog plemenitog metala konsolidirala se u utorak na nivou od 1.661 dolara za uncu.

Cijene nafte na svjetskim tržištima potonule su u ponedjeljak za više od 30 posto, najviše od 1991, jer je Saudijska Arabija počela cjenovni rat s Rusijom, drastično smanjivši svoje prodajne cijene i poručivši da će povećati proizvodnju.

Komentar: "[Saudijci] igraju vrlo opasnu igru u pokeru i igraju je protiv jednog šahista. Ali nemaju dobru ruku. Ali šahista ima vrlo dobru ruku, a šahista je Rusija", kaže Eike Hamer, politički komentator i izdavač biltena Wirtschaft Aktuell.

Više...
Putin

"Zapadni ideolozi će poludjeti": Putin ostavlja otvorena vrata da se ponovno kandidira za predsjednika


balkans.aljazeera
Uto, 10 Ožu 2020 00:00 UTC
putin
© FILE PHOTO RIA Novosti / Kirill Kalinnikov
Donji dom ruskog parlamenta, Duma, u utorak je odobrio ustavni amandman, koji je podnijela zastupnica iz stranke Jedinstvena Rusija Valentina Terješkova, o ukidanju ograničenja broja predsjedničkih mandata.

Prema inicijativi, amandman se "odnosi na pojedinca ko je bio i (ili) je na položaju ruskog predsjednika, ne uzimajući u obzir broj mandata, tokom kojih je on na toj funkciji u vrijeme kada na snagu stupi amandman na Ustav Rusije" i ne isključuje mogućnost da ponovo zauzme položaj šefa države, prenosi Tanjug, pozivajući se na agenciju TASS.

Rusi će o ovom i drugim ustavnim amandmanima glasati na referendumu 22. aprila.

Drugi mandat završava 2024.

Ranije u utorak ruski predsjednik Vladimir Putin otvorio je vrata ustavnim promjenama koje bi mu omogućile da ostane na vlasti do 2036. ako tako odluči i ako se s time složi Ustavni sud Rusije.

Putin, koji je u januaru najavio ustavne promjene, po ruskom Ustavu trebao bi odstupiti s dužnosti 2024, kada mu završi drugi uzastopni predsjednički mandat, prenosi Hina.

Obraćajući se Dumi, na neki je način sugerirao da daje pristanak na prijedlog koji bi formalno "resetirao" broj njegovih predsjedničkih mandata na nulu.

"U načelu, ta opcija bila bi moguća, ali pod jednim uvjetom: da Ustavni sud donese službenu odluku da takav amandman nije u suprotnosti s načelima i glavnim odredbama Ustava", rekao je Putin obraćajući se zastupnicima u Dumi, koja je raspravljala o ustavnim promjenama.

Komentar: Putinov govor u utorak u ruskom parlamentu činio se jednim od njegovih najiskrenijih: tvrdio je da je stabilno vodstvo dobro za zemlju u burnim vremenima, ali znači li to da ćemo ga stvarno vidjeti na vlasti nakon 2024. stoji na RT.
Prema trenutačnom ruskom Ustavu, predsjednik je ograničen na dva uzastopna mandata - a hoće li Putin tražiti još jedan mandat godinama intrigira ruske i strane političke analitičare. Bilo je mnogo onih u Rusiji i inozemstvu, koji su njegovu vlast kritizirali kao "režim" i željeli ga van, ali bilo je i dosta onih, koji su ga smatrali "najboljim među trenutnim svjetskim liderima" i pozvali ga da ostane na poziciji.

"To je vrlo delikatno troliranje naših zapadnih partnera", rekao je Aleksej Mukhin, voditelj Centra za političke informacije komentirajući Putinove riječi o mogućnosti ponovnog kandidiranja 2024. godine. Sama najava planiranih ustavnih amandmana ranije ove godine izazvala je bes u glavnim medijima - i brzo je protumačena kao Putin koji pokušava zadržati svoju moć.

Mukhin je podsjetio da je predsjednik puno puta rekao da se neće kandidirati 2024. godine, ali "ostavio je takvu priliku za sebe kako bi naši zapadni partneri ostali na nogama".
To je vrlo gladak potez, koji će izazvati snažnu negativnu reakciju, koja će, međutim, biti apsolutno uzaludna.
Mnogi na Zapadu bili bi, naravno, ljuti ako Putin ostane na vlasti nakon 2024., unatoč činjenici da će ovaj potez vjerojatno stabilizirati situaciju na međunarodnoj areni, predložio je politički analitičar Dmitrij Babič.

"Putin je dosljedan. Jasno je što će učiniti. Ako pogledate pažljivo - svi njegovi oštri potezi posljednjih godina bili su samo odgovor na još oštrije korake Zapada ... a ne na krizne situacije koje je stvorila Moskva", rekao je Babič ,

Ponovno ujedinjenje Krima s Moskvom bilo je reakcija na državni udar u Ukrajini 2014. godine i bez njega bi bilo nemoguće. Što se tiče raspoređivanja ruskih snaga u Siriju, to se dogodilo tek 2015. kada je Zapad četiri godine podržavao tamošnje antivladine militante.

Babich je istaknuo da Rusija ima i prijatelja i neprijatelja na Zapadu i "ne pričamo o političkim strankama u određenim zemljama - granica je između pragmatičara i ideologa".

"To ne znači da će on stvarno voditi"

Pragmatičari imaju jasno razumijevanje da Rusija nema planove za uništavanje Zapada i usko rade na popravljanju odnosa, što žele onoliko koliko i Moskva.

Ali ideolozi će poludjeti ako Putin bude ponovo izabran jer "Rusiju gledaju kao reakcionarnu državu i potencijalnog neprijatelja", što odbacuje feminističko ekološko društvo koje se gradi na Zapadu, rekao je Babich.

Međutim, čak i oni mogu početi nuditi kompromise ako shvate da je Putin ovdje i da neće moći "slomiti Rusiju u narednim godinama".

Čelnik moskovskog Instituta za društveno-ekonomske i političke studije Dmitrij Badovsky pojasnio je da glasanje 22. travnja zapravo nije o produljenju Putinovog predsjedničkog mandata, već samo o izmjeni ustava.

Putin koji će se ponovo kandidirati na dužnost samo je daleka perspektiva. "Ostvarivanje mogućnosti da ponovo bude izabran ovisi o mnogim stvarima, uključujući situaciju u zemlji, razvoj događaja na međunarodnoj areni i njegove osobne težnje."

Ali Badovsky je upozorio Putinove kritičare na Zapadu da oni sami mogu nevoljno promovirati njegov novi mandat svojom agresivnom politikom, što će samo povećati potražnju za snažnim liderom u ruskom društvu.


Više...
Rocket

SAD objavile koje rusko oružje želi da obuhvati novim Sporazumom o strateškom naoružanju


Sputnik
Pon, 09 Ožu 2020 23:01 UTC
naoružanje
© Sputnik / Stringer
Novi sporazum o smanjenju strateškog naoružanja sa Rusijom trebalo bi da uključuje ruski podvodni aparat "Posejdon", krstareće nuklearne rakete i balističke rakete vazdušnog baziranja, saopštio je američki Stejt department.
"Moramo osigurati da sporazum ne pokriva samo ono što je trenutno obuhvaćeno sporazumom START 3, nego i spektar novih ruskih sistema naoružanja, koji se razvijaju, i koje ne bi uključivao START 3. Neki od njih su pomalo egzotične vrste naoružanja, poput podvodnog aparata 'Posejdon' opremljenog nuklearnim oružjem, nuklearne krstareće rakete i balističke rakete vazdušnog baziranja", rekao je novinarima visoki zvaničnik Stejt departmenta.
On je podsetio da predsednik SAD Donald Tramp smatra da produženi sporazum treba da uključuje ne samo Rusiju, nego i Kinu i sve "potencijalne pretnje".

"Sporazum ne samo da treba da uključuje više strana. Konkretno, pored Rusije, imam u vidu Kinu. Treba pokrivati više sistema nego danas", rekao je on.

Prema njegovim rečima SAD smatraju da prilikom razmatranja kontrole nad naoružanjem sa Kinom, prvenstveno treba govoriti o garancijama da neće biti trke u naoružanju.

Istovremeno, američki Stejt department "oprezno je optimističan" kada je reč o mogućim trilateralnim pregovorima o strateškoj stabilnosti sa Rusijom i Kinom.

"Oprezno smo optimistični i nadamo se da ćemo stupiti u kontakt s obe strane, a ne samo s jednom, i to u bliskoj budućnosti", rekao je visoki zvaničnik Stejt departmenta.

Komentar: Kosačov kaže da predlog SAD da se u Sporazum o smanjenju strateškog ofanzivnog naoružanja uključi i rusko naoružanje čiji je razvoj u toku je apsolutno neprihvatljiv i ne podleže razmatranju
"U saopštenju Stejt departmenta, koliko mogu da procenim, pobrojani su svi mogući tipovi novog ruskog oružja, uključujući i ono koje se tek razvija i još uvek nije uključeno u redovno naoružanje. U principu, sva takva ograničavanja, koja se odnose na ono oružje koje se tek razvija, ali nije još testirano, bilo da je rusko ili američko su isključena i neće se razmatrati ni sada ni ubuduće", istakao je Kosačov u izjavi za Sputnjik.
Osim toga, ruski senator je naglasio da je produžetak Sporazuma o strateškom naoružanju nesumnjivo moguć i poželjan i da vremena za to ima dovoljno.
"Ali, po zajedničkom mišljenju stručnjaka, za modifikaciju ovog sporazuma nije ostalo puno vremena", dodao je ruski zvaničnik.


Više...
Footprints

Šef egipatske obavještajne službe stigao u Damask: Cilj jasan - regionalno suprostavljanje Turskoj

Zoran Meter
geopolitika.news
Pon, 09 Ožu 2020 00:00 UTC
egipat...
Prošloga tjedna delegacija libijske vlade s istoka te zemlje, koja podupire Libijsku nacionalnu vojsku (LNA) na čelu s generalom Khalifom Haftarom, stigla je u sirijsku prijestolnicu Damask gdje je obnovila rad libijskog veleposlanstva u toj zemlji.

Prije njih rad svojih veleposlanstava u Damasku obnovili su UAE i Bahrein, pričemu se uočavaju i sve intenzivniji kontakti sirijskog predsjednika Bashara el-Assada sa Saudijskom Arabijom. Dakle, nakon što je većina arapskih zemlja, združenih u organizaciju Arapska liga, 2012.g. prekinula diplomatske odnose sa Sirijom zbog protivljenja Assadovoj politici tj. stavljanja na stranu sirijske oporbe, sada se primjećuje suprotan proces, koji sam po sebi govori jako puno.

Tako, kao što se u europskim medijima, čak i onim mainstream, sve rjeđe čuju riječi tipa "sirijski diktator", kako se redovito označavalo predsjednika Assada (pričemu je u njima sve zamjetnija i konačna "spoznaja" o tome kako u Idlibu ipak djeluju snage terorističke organizacije "Al-Qaida" i njezine filijale), i u ključnim se arapskim zaljevskim monarhijama postupno mijenja stav prema Assadu. Pritom se, očito, pragmatično polazi od stvarnosti, koja je neumitna i koja kaže kako će Assad na vlasti ostati onoliko dugo koliko će to biti u interesu Moskvi. A njoj će Assad trebati barem do postizanja stabilizacije sigurnosnog stanja na ukupnom prostoru Sirije i otpočimanja unutarpolitičkog dijaloga o budućnosti te zemlje (kojega ne može biti bez prethodno uspostavljene sigurnosne stabilnosti), kojim bi se trebao donijeti novi ustav zemlje i odrediti "pravila igre" nakon kojih će se onda moći održati parlamentarni izbori i formirati vlada. Moskva je u više navrata službeno objavila kako će podržati bilo kojeg budućeg, zakonito izabranog sirijskog predsjednika, i kako je, dok se to ne dogodi, za nju zakonit jedino predsjednik Assad.

A kako je vojnim ulaskom Turske u Idlib šansa za pacifikacijom i preostalog, u nedavnoj ofanzivi još neoslobođenog dijela te regije od strane sirijske vojske u skorije vrijeme vrlo mala (turska vojna nazočnost u Idlibu od sada je Moskovskim sporazumom i službeno potvrđena, a legalni boravak turskih vojnika u Idlibu kroz uspostavu 12 nadzornih točaka zapravo je omogućio rusko-turski Sporazum iz Sočija iz rujna 2018.g. jer je prije njega Ankara u Idlibu vojno mogla djelovati samo "ispod stola"), očito je kako će do potpune stabilizacije stanja trebati još dosta pričekati i da će, sukladno tome, Assad još dugo stolovati u Damasku.

Čišćenje Idliba na prostoru sjeverno od prometnice M-4 koja povezuje gradove Aleppo i Latakiju, i zapadno od prometnice M-5 koja povezuje Aleppo i Damask (objema će se, sada, nakon prošlotjednog Moskovskog sporazuma između Rusije i Turske, kroz njih slobodno moći prometovati i to je bio glavni i sada ostvareni strateški cilj prve faze vojne ofanzive sirijske vojske na Idlib i jugo-zapadno od grada Aleppa) od terorističkih snaga, naravno, mogla bi provesti i Ankara, ali teško je vjerovati kako će ona to željeti učiniti.
Više...
Oil Well

Rusija raskida s OPEC-om u smjeru američkih škriljaca, mogla bi pokrenuti brutalni rat cijena s tržišnim udjelom


Sputnik
Pon, 09 Ožu 2020 17:13 UTC
putin
© Mikhail Metzel / Getty
U aktuelnoj situaciji pada cena nafte i groznice na berzama ne treba paničiti, jer Rusija može izaći kao strateški pobednik i mogla bi da potisne u drugi plan američku naftu iz škriljaca zahvaljujući hladnokrvnosti i računici rukovodstva zemlje, smatra generalni direktor MIA "Rusija sevodnja" Dmitrij Kiseljov.
"Bez panike. Cena nafte pada, ali Rusija ostaje u plusu i ne dozvoljava da se ograniče njene mogućnosti na globalnom tržištu nafte. Strateški, odluka je ispravna. Ukoliko pristanemo na neisplativ sporazum sa OPEK-om (čitaj - sa Saudijcima) - potisnuli bi nas u drugi plan i lišili bi nas novih prihoda. Sada imamo šansu ne samo da proizvedemo i prodamo onoliko koliko je potrebno, nego i da gurnemo u drugi plan američku naftu iz škriljaca", napisao je Kiseljov na Telegramu.
Kiseljov ima u vidu visoke cene proizvodnje američke nafte iz škriljaca, dok je proizvodnja ruske nafte daleko jeftinija i Rusija može da podnese niže cene.

On je naglasio da je trenutno "najskuplji proizvod hladnokrvnost i tačan proračun, a izgleda da Rusija time raspolaže u znatno većoj meri, nego ostali igrači".
"Taj pad cena su spekulacije, koje podstičiu nove spekulacije. Ko ne poludi taj je u plusu", prokomentarisao je Kiseljov.
On je istovremeno apelovao na Ruse da ne trče u menjačnice, jer će tek u utorak biti poznat realni kurs rublje.
"Virtualni Forteks igra na kartu panike, ne uzimajući u obzir podatke od glavnih ruskih igrača, čije reči i radnje zapravo i određuju kurs naše valute", zaključuje Kiseljov.

Komentar: Čini se da si Rusija može priuštiti "hladnokrvnost".

Rusija brzo reagira na budžetske gubitke od pada cijena nafte, spremna je za naftu od 25 $

Više...
Windsock

Političari u Europi više nemaju problem s Orbanovim stavom o migracijama

Vesna Knežević
RTS
Ned, 08 Ožu 2020 13:19 UTC
turkey migrants greece border
© AFP / Bulent Kilic
Evropske države se od pre nekoliko dana ponovo suočavaju sa migrantskom krizom u razmerama koje su vladale pre pet godina. Članstvo u EU pomaže u tehničkom i organizacionom smislu, ali ne garantuje da Brisel neće ponovo doneti pogrešnu odluku koju će onda plaćati sve evropske zemlje, bez obzira jesu li u Uniji ili još ne. U aktuelnoj migrantskoj krizi istorija je pobedila samu sebe i vratila se na 2015.

Od kraja februara Evropa se u celini našla u fokusu masovne neograničene vanevropske migracije.

S obzirom na to da još nijedan migrant nije sa uspehom prošao kroz aktuelnu "kapiju Evrope" na reci Marici, koja markira kopneno razdvajanje između Turske i Grčke, ta konstatacija izgleda preterana, ali samo zato što EU ovog puta tretira migrantsku krizu kao vojnu operaciju.

Između kraja avgusta i početka septembra 2015. nemačka kancelarka Angela Merkel je kompleksnu političku dijagnozu rata u Siriji redukovala na humanitarnu dramu, nju proglasila izbegličkom krizom i u nepredviđenoj posledici izazvala migracione tokove masovnih razmera.
Više...
War Whore

Irački premijer: SAD dodatno pritišće Irak da prekine veze s Iranom


Sahar
Pon, 09 Ožu 2020 07:00 UTC
irak i iran
Nakon susreta sa sekretarom Vrhovnog vijeća za državnu bezbjednost Irana, Alijem Šamhanijem, irački premijer na dužnosti je rekao da se Sjedinjene Američke Države miješaju u regionalna pitanja i da pritišću Bagdad da prekine svoje konstruktivne odnose s Teheranom.
"Sjedinjene Države dodatno su zakomplikovale stanje u regionu povlačeći se iz nuklearnog sporazuma s Iranom iz 2015.god. i stvarajući pritisak na Iran i Irak" - rekao je Adel Abdul-Mahdi na sastanku s iranskim zvaničnikom koji je održan u nedjelju.

"Vašington nas sada dodatno pritišće da prekinemo odnose s Iranom" - rekao je on.
On je također dodao da uprkos željama SAD, geopolitička logika ukazuje na potrebu korištenja prilika koje pružaju susjedne zemlje, radi unapređenja državnih interesa i sigurnosti.

Irački zvaničnik naglasio je da je iranska iskrena pomoć omogućila Iraku da se suprotstavi tekfirijskoj terorističkoj grupi ISIL, koja je poražena 2017.god. nakon trogodišnjih krvavih sukoba.

Šamhani je kazao da Vašington i Tel Aviv pokušaju obeshrabriti države da učestvuju u osovini otpora protiv američkog i cionističkog uticaja u regionu.

Govoreći o trenutnoj političkoj situaciji u Iraku, on je istakao da kombinovani front Izraela i određenih zapadnih i arapskih zemalja želi narušiti iračku stabilnost, ali da Iran podržava brzo formiranje vlade koju će podržavati irački narod.
Više...
Camcorder

Intervju Bashara Al-Assada za kanal Rusija 24 uoči pregovora Erdogana s Putinom 5. ožujka u Moskvi

N.Babić
logicno.com
Pon, 09 Ožu 2020 00:00 UTC
Bashar Al-Assad je dao intervju za kanal Rusija 24 uoči pregovora turskog predsjednika Erdogana s Putinom 5. ožujka u Moskvi. U izjavama Assad prilično opsežno prikazuje svoje stavove o trenutnom toku sirijskog rata i izgledima za njegov dovršetak. Intervju prenosimo u cijelosti.
assad
© SANA
Više...