Ugledni znanstveni medicinski časopis The Lancet objavio je prije tjedan dana studiju koja je alarmirala Španjolce.

Naime, Španjolska je u usporednoj analizi sedam razvijenih zemalja (SAD, Velika Britanija, Njemačka, Francuska, Italija, Južna Koreja i Španjolska) s najviše slučajeva koronavirusa kod maloljetnika imala najveću stopu smrtnosti od covida-19 kod djece i mladih do 19 godina. Prema podacima Ministarstva zdravstva, koji se koriste u studiji, u Španjolskoj je od covida-19 od ožujka 2020. do veljače ove godine umrlo 54 djece i mladih do 19 godina.

Međutim, pedijatrijska društva koja su se bavila takvim pacijentima osporila su ove podatke, a španjolsko Ministarstvo zdravstva daje im za pravo i kaže kako su podaci o djeci preminuloj od covida-19 pogrešno zabilježeni.

"Najveća stopa smrtnosti na 100.000 djece zabilježena je u Španjolskoj, 0.64 kod djece do 9 godina i 0.53 kod djece i mladih od 10 do 19 godina", stoji u studiji, no španjolski su pedijatri odmah upozorili da u njihovoj zemlji nije umrlo 54 djece od covida-19, nego samo sedmero.

Njihovi podaci potječu iz izvještaja na kojima su dva pedijatrijska društva, koja se bave liječenjem djece s covidom-19, radila više od godinu dana.

Demonstranti okupljeni ispred zgrade francuskog Senata u Parizu osudili su u utorak kontroverzni Zakon o globalnoj bezbednosti, koji bi ograničio deljenje snimaka i fotografija policije tokom akcija čiji je cilj zaštita identiteta policajaca tokom akcija. Vlada Francuske podržala je taj zakon.

Demonstranti su palili baklje i nosili transparente sa natpisom - "Moja kamera protiv tvoje palice". Uzvikivali su parole protiv policije i tražili ostavku ministra unutrašnjih poslova Žerara Darmanina.

Predlog Zakona o globalnoj bezbednosti, koji je vladajuća stranka predsednika Francuske Emanuela Makrona predstavila prošle godine, zabranjivaće prikazivanje lica policajaca s ciljem zaštite njihovog fizičkog ili psihičkog integriteta. Vlada insistira da je mera neophodna za zaštitu policije od prestupnika.


Nacrt zakona, koji bi policiji takođe dao veća ovlašćenja da koristi snimke sa nadzornih kamera i dronova, usvojio je donji dom francuskog parlamenta u novembru, a od utorka je na raspravi u Senatu, prenosi RT.

Španija je suspendovala davanje AstraZeneca vakcine protiv Covid-19, nakon što su izvještaji o neželjenim efektima podstakli više drugih država da učine isto, uprkos uvjeravanjima regulatora EU da je vakcina sigurna.

Španski zdravstveni službenici rekli su u ponedeljak uveče da će zaustaviti vakcinaciju AstraZeneca vakcinom na najmanje dvije nedelje, dok se ne preispita bezbjednost, a odluka je kopirana u Francuskoj, Portugaliji, Kipru i Sloveniji istog dana. Svi su ukazali na nedavne izvještaje o zgrušavanju krvi i nekoliko smrtnih slučajeva kod primalaca vakcine.

Iako je glavni regulator EU za lijekove, Evropska agencija za lijekove (EMA), rekla da sada pregleda izvještaje - koji uključuju smrtne slučajeve u Austriji, Danskoj, Italiji i Norveškoj - tvrdila da "blagodati vakcine AstraZeneca u sprječavanju Covid-19 , sa povezanim rizikom od hospitalizacije i smrti, prevazilaze rizike od neželjenih efekata". Svjetska zdravstvena organizacija ponovila je taj stav, rekavši da ne postoji dokazana veza između zgrušavanja krvi i vakcine. EMA je rekla da će odlučiti o svom sljedećem koraku nakon hitnog sastanka zakazanog za četvrtak.


Austrija je postala prva država koja je prošlog ponedeljka djelimično obustavila svoje davanje vakcine AstraZeneca, zaustavivši distribuciju jedne serije nakon što je primaocu dijagnostikovana multipla tromboza (zgrušavanje u nekoliko krvnih sudova odjednom) i koji je preminuo 10 dana nakon vakcinacije. Najmanje tri druge osobe imale su negativne efekte od iste serije.

Nekoliko dana kasnije, Danska je prekinula vakcinaciju AstraZeneca vakcinom, a Norveška i Island su to slijedile. Tokom vikenda, norveški zdravstveni službenici prijavili su još tri hospitalizacije i jedan smrtni slučaj kod primalaca vakcine, sve povezane sa krvnim ugrušcima ili krvarenjem u mozgu. Danske vlasti takođe su najavile smrt 60-godišnje žene od zgrušavanja krvi u nedelju.

Vladajuće socijaldemokrate pozitivno su reagovale na prijedlog, dok desničarske opozicione stranke smatraju da je predložena liberalizacija "klizav teren", "potpuno ludilo" i "element istinski otrovne ideologije".

Danski etički savjet preporučio je da se djeci od 10 do 12 godina pruži prilika da legalno promjene pol.

Ideja je da će promjena uvjerenja o zdravstvenom osiguranju pomoći u borbi protiv rodne disforije, to je stanje onih koji se osjećaju nelagodno sa dodijeljenim polom pri rođenju. Štaviše, početne faze promjene pola često počinju u ovom dobu.

"Djeca u ovom uzrastu najčešće već imaju jasnu predstavu kojem polu pripadaju, za razliku od vrlo male djece čija je percepcija pola fleksibilnija i dvosmislenija. Upravo u ovom dobu tretman transrodne djece koja žele promjenu njihovog pola počinje", rekla je Anne-Marie Aksø Gerdes, koja predsjedava Danskim etičkim savjetom, za list Berlingske.

Prema Anne-Marie Aksø Gerdes, Danski etički savjet je saslušao porodice i djecu o kojima je riječ, kao i stručnjake za tu temu. Savjet je, međutim, preporučio i više istraživanja, jer se do sada zna vrlo malo. Na primjer, postoje oskudne informacije o tome koliko se djece kaje zbog legalne promjene pola, o čemu je nekoliko nordijskih država, uključujući Finsku i Švedsku, alarmiralo.

"Naravno, ne možemo biti 100 % sigurni da je ovo ispravna odluka. Zasniva se na znanju koje danas imamo, ali važno je i dalje prikupljati podatke. Ali ovo nije spontana nerazumna odluka. Konsultovali smo mnoge stručnjake koji se generalno slažu da je ovo doba optimalno", uvjerava Anna-Marie Akso Gerdes.

Danas je politička većina koja uključuje vladajuće socijaldemokrate i kolege iz lijevog centra "crvenog" bloka već spremna da odobri odluku o snižavanju trenutne starosne granice od 18 godina.

Kriza koronavirusa imala je neviđen uticaj na ekonomiju EU, kao i na tržište rada i društvo, navodi se u novom izveštaju Evropske fondacije za poboljšanje životnih i radnih uslova (Eurofound).


Prema agenciji, "Do proleća 2020. u EU je bilo zaposleno 5,7 miliona ljudi manje nego krajem 2019.", pri čemu se stopa nezaposlenosti u 27-članom bloku povećala sa 6,6 na 6,7 procenata u istom periodu.

U 12 meseci koji su prethodili proleću 2020. godine, zaposlenost u EU opala je za 2,4 procenta, nedeljni sati onih koji još uvek rade pali su za skoro jedan sat, a udeo zaposlenih koji su radili, ali nisu radili više nego udvostručen je na 17 procenata. "Do jula 2020. godine, gotovo 50 posto radnika EU prešlo je na ekskluzivni ili delimični rad na daljinu, otvarajući nove zalive na tržištu rada, jer su visokoobrazovani i oni u urbanim sredinama bili u boljoj poziciji da rade od kuće."

Velika njemačka tvornica automobila Volkswagen objavila je plan ukidanja radnih mjesta bez tačnih brojeva, ali bi mogao obuhvatiti 5.000 radnih mjesta do kraja 2023. godine, u okviru smanjenja troškova kojim bi se finansirao prelaz na proizvodnju električnih automobila.

Volkswagen očekuje da će se "oko 900 zaposlenika" kratkoročno odlučiti za prijevremenu penziju.

Između 2.000 i 4.000 ljudi bi otišlo iz kompanije u okviru postepenog prekida radnog odnosa, prenosi Hina, pozivajući se na AFP.

Ti otkazi trebaju smanjiti troškove grupacije koja želi provesti skupu tranziciju prema električnim modelima, a dugoročno autonomnim vozilima.

Ambicija proizvodnja električnih automobila

Ovaj novi plan ukidanja radnih mjesta dolazi nakon što je 2019. godine najavljeno ukidanje 7.000 radnih mjesta koja se odnose na glavnu marku unutar grupacije.

VW je nedavno objavio da želi do 2020. godine postići električni udio u svoj prodaji u Evropi do 70 posto.

Troje norveških zdravstvenih radnika hospitalizovano je nakon prijema novootkrivene vakcine AstraZeneca COVID-19 od jedne doze, objavile su vlasti, što je dovelo do privremene obustave davanja vakcine.

Reuters je izvjestio da su radnici imali problema u vezi sa krvnim ugrušcima i drugim vaskularnim problemima. Norveške vlasti nisu rekle koliko će dugo biti zaustavljena distribucija vakcine dok ti ljudi ostaju hospitalizovani.

Sigurd Hortemo iz Norveške agencije za lijekove rekao je novinarima na brifingu za medije sa članovima Norveškog instituta za javno zdravlje da je svaki od hospitalizovanih zdravstvenih radnika mlađi od 50 godina, ali je rekao da hospitalizacije ne mogu biti definitivno povezane sa vakcinom.

"Ne znamo da li su slučajevi povezani sa vakcinom", rekao je Hortemo.

Hospitalizacije će istražiti Evropska agencija za lijekove, dodao je Hortemo.

Steinar Madsen, medicinski direktor Norveške agencije za lijekove, rekao je regionalnim medijima da su pogođene osobe bile veoma bolesne nakon što su primile vakcinu.

"Imaju vrlo neobične simptome: krvarenje, krvne ugruške i nizak broj krvnih zrnaca", rekao je Madsen. "Prilično su bolesni. Ovo shvatamo vrlo ozbiljno."

UKRATKO

• Činjenice:

Velikoj Barringtonovoj deklaraciji nedavno je onemogućena Facebook stranica. Stranica je nedavno obnovljena, ali ti su znanstvenici podvrgnuti cenzuri na neviđenoj razini.

• Zapitajmo se:

Zašto se toliko znanstvenika i liječnika ismijava, cenzurira i ignorira samo zato što iznose informacije koje su drugačije od onog što slušamo od državnih zdravstvenih vlasti kada je u pitanju COVID?

Dr. Martin Kulldorff, profesor medicine sa Sveučilišta Harvard, biostatist i epidemiolog, dr. Sunetra Gupta, profesorica sa Sveučilišta Oxford, epidemiologinja sa stručnim znanjem u imunologiji i dr. Jay Bhattacharya, profesor na Medicinskom fakultetu Sveučilišta Stanford, liječnik i epidemiolog bili su pokretači Velike Barringtonove deklaracije. Deklaracija također ima impresivan popis supotpisnika od skoro četrdeset liječnika i znanstvenika, kao i potpise gotovo 60 000 liječnika i znanstvenika iz javnog zdravstva. Njihovu twitter stranicu možete pratiti ovdje.

Prije nekoliko dana izbrisana je facebook stranica The Great Barrington Declaration. Teško je saznati zašto se to događa, a događa se onima koji podižu svijest na vjerodostojan način, koristeći se znanošću i podacima, da globalno zaključavanje nije zaustavilo širenje COVID-a i da uzrokuje mnoge druge štete. Njihova je stranica izbrisana nakon što su spomenuli da smatraju da bi cjepivo za COVID trebalo biti dobrovoljno u svim okolnostima.

Policija u češkom gradu Uhersko Hradiste srušila je muškarca na zemlju pred malim djetetom i to, kako javljaju lokalni mediji, zbog toga što nije nosio masku.

Incident se dogodio u srijedu, kako prenose beogradski mediji. Muškarac je šetao s djetetom kad ga je policija zaskočila jer se nije pridržavao mjera i odlučila da ga privede. U sljedećem trenutku muškarca su oborili na pločnik i legli preko njega dok je dijete neutješno plakalo pokušavajući obraniti oca.

Ranije u februaru, brod Helios Ray u vlasništvu Izraela pretrpio je eksploziju u Omanskom zalivu na putu za Singapur. Iako je uzrok incidenta nejasan, Izrael je optužio Iran da je umiješan - tvrdnju je Teheran negirao.

Od kraja 2019. godine, Izrael je gađao najmanje desetak teretnih brodova koji su krenuli ka Siriji, od kojih je većina napunjena iranskom naftom, navodi se u izvještaju časopisa Wall Street Journal od četvrtka.

Izvještaj kaže da su napadi izvedeni zbog zabrinutosti Tel Aviva da profit od nafte navodno finansira ekstremizam na Bliskom istoku. Prema navodima neimenovanih američkih zvaničnika, citiranih u izvještaju, neki od udara bili su usmjereni na iranske napore da premještaju drugi teret po regionu, uključujući oružje.

Izvještavani napadi nisu rezultirali potapanjem brodova, ali su prisilila najmanje dva broda da se vrate u luku u Iranu.

Ranije u martu iz Tel Aviva su se pojavile sugestije u kojima se tvrdi da je Teheran namjerno izveo "ekološki terorizam" protiv svog dugogodišnjeg neprijatelja nakon masovnog izlivanja nafte u februaru, za koje se vjeruje da je nastalo iz broda Emerald, u libijskom vlasništvu koji je navodno prevozio naftu iz Irana u Siriju. Iran se suočava sa oštrim međunarodnim sankcijama zbog nastavka trgovine naftom sa Sirijom.

Mnogi sumnjaju na ekološki terorizam, posebno izraelski ministar odbrane Benny Gantz.

Kako tenzije između Tel Aviva i Teherana nastavljaju da rastu, brod u izraelskom vlasništvu, MV Helios Ray, pretrpio je eksploziju na putu za Singapur dok je plovio Omanskim zaljevom. Izrael je upro prstom u Iran, tvrdeći bez dokaza da iza eksplozije stoji Islamska republika, dok je Iran negirao optužbe.