Izraelske snage privele su petoro palestinske djece na nekoliko sati nakon što su ih presreli jevrejski doseljenici dok su skupljali povrće u blizini naselje na okupiranoj Zapadnoj obali, saopćila je izrealska grupa za ljudska prava.

Grupa B'Tselem objavila je video privođenja u kojem se može vidjeti kako naoružani izraelski vojnici odvode djecu.

Video snimljen ranije prikazuje djecu kako skupljaju biljku sličnu artičoki, kada se iza drveća pojavljuju dva maskirana doseljenika u blizini ilegalnog naselja Havat Maon.

Putovanje u 2021.godinu

Ruska služba u sferi komunikacija, informacionih tehnologija i medija (Roskomnadzor) donela je odluku da od 10. marta uspori brzinu rada društvene mreže "Tviter" u Rusiji, saopšteno je na sajtu službe.

"U cilju zaštite ruskih građana i prinuđivanja internet servisa da poštuje zakon na teritoriji Rusije, od 10. marta 2021. godine protiv Tvitera su usvojene centralizovane mere, konkretno, primarno usporavanje brzine rada servisa u skladu sa pravilnikom. Usporavanje će biti realizovano na 100 odsto mobilnih i 50 odsto stacionarnih uređaja", navodi se u saopštenju ruske službe.

Odluka je doneta zbog toga što administracija društvene mreže ne blokira ilegalni sadržaj. Naime, moderatori Tvitera još nisu uklonili 3.168 objava koje sadrže pozive na samoubistvo, dečju pornografiju, kao i informacije o upotrebi narkotika. Ističe se da je "Roskomnadzor" uputio više od 28.000 zahteva o uklanjanju ilegalnih linkova i objava. "Roskomnadzor" ne isključuje mogućnost blokiranja društvene mreže, ukoliko se ništa ne promeni.

Parlament je podržao ovu odluku. Prema rečima člana Komiteta za informacionu politiku Državne dume Rusije Antona Gorelkina, usporavanje saobraćaja će udariti na profit kompanije jače od "skromnih ruskih kazni". Senator Aleksandar Baškin smatra da će upozorenje "Roskomnadzora" poslužiti kao lekcija i drugim društvenim mrežama.

Ranije je "Roskomnadzor" saopštio da Tviter od 2017. godine nije uklonio na hiljade materijala sa zabranjenim informacijama, čime zlonamerno krši zakon Rusije.

Prema ruskom zakonu, zbog kršenja procedure za ograničavanje pristupa ilegalnim sadržajima i neuklanjanja zabranjenih informacija od strane vlasnika internet resursa, pravna lica mogu biti kažnjena sa 800 hiljada do 8 miliona rubalja (od 8,9 hiljada do 89 hiljada evra). U slučaju ponovnog prekršaja, iznos novčane kazne povećava se do petine ukupnog godišnjeg prihoda kompanije.

Na izmaku druge decenije dvadeset prvog vijeka možemo bez sumnje tvrditi, uzevši u obzir sve važnije elemente društvenog života, da su žene postigle ravnopravan status sa muškarcima. Štaviše, u nekim slučajevima žene se mogu opravdano smatrati privilegovanijim slojem.

Prema istraživanju Sonje Star, muškarci obično izdržavaju 63 odsto teže kazne nego žene koje su počinile isti prekršaj.[1][2] Analizom iz Sjedinjenih Država utvrđeno je da je opasnost od smrti na radnom mjestu deset puta veća za muškarce nego za žene.[3] Prema izvještaju Endrjua Kneštauta iz 1994. godine, tada zaposlenog u Kancelariji za sigurnost, zdravlje i radne uslove, "žene su izložene manjem riziku od smrti na poslu jer zauzimaju veoma malo radnih mjesta u najopasnijim grupama zanimanja."[4]

Napomene radi, statistika koju je autor koristio vezana je za Sjedinjene Američke Države, no s obzirom da je feminizam kao patološki proces najupečatljiviji unutar SAD-a i drugih zemalja Zapada, predstavljene cifre su od koristi kao pokazatelj uticaja feminističkih predstava na oblikovanje reakcija društva i društvenih institucija.

Žene su daleko privilegovanije nego muškarci po pitanju sticanja starateljstva nad djecom u toku brakorazvodnih parnica. Prema statistikama iz američkih izvora, unutar SAD, čak u 90 odsto slučajeva, žena je ta koja stiče pravo starateljstva nad djecom.[5] Štaviše, u pogledu posljedica brakorazvodne parnice, žene su daleko privilegovanije nego muškarci.

Slučajevi navedeni iznad su samo neki od primjera u kojima je privilegovanost žena u odnosu na muškarce više nego očigledna. Neko bi mogao istaći da postoji logičan i opravdan razlog za ovakvo stanje stvari, što nije nemoguće, no prateći ovakvo razmišljanje dolazimo do zaključka da takođe postoji logično i opravdano objašnjenje za "privilegovanost" muškaraca u određenim društvenim sferama, što predstavlja, ako je vjerovati zagovornicima feminizma, suštinski problem.

Prosvjednici su zauzeli tri francuska nacionalna kazališta, suprotstavljajući se tako mjerama zaključavanja, budući da su kulturni prostori ostali zatvoreni od zaključavanja zemlje u listopadu.

Zauzimanja kazališnih prostora dogodila su se zbog sve veće ljutnje ljudi u zemlji, do koje je došlo zbog kontinuiranog zatvaranja kulturnih znamenitosti, zbog Covid-19 ograničenja. Kazalište Pau, kazalište Colline i Nacionalno kazalište u Strasbourgu zauzeli su prosvjednici.

Pedeset devet posto (59%) glasača vjeruje da je američka savezna vlada posebna interesna skupina koja prvenstveno vodi računa o vlastitim interesima.

Nacionalno istraživanje Scotta Rasmussena pokazalo je da se samo 17% glasača ne dijeli takvo mišljenje, a 23% kazalo je da nije sigurno.

Većina svake ispitane demografske skupine saveznu vladu vidi kao posebnu interesnu skupinu. To uključuje 68% republikanaca, 61% neovisnih glasača i 51% demokrata.

Šezdeset i jedan posto (61%) bijelih glasača vjeruje da savezna vlada prvenstveno vodi računa o vlastitim interesima. To gledište dijeli 60% glasača hispanskog porijekla i 56% glasača crnaca.

Intervju koji su u SAD dali vojvoda i vojvotkinja od Saseksa, Megan i Hari, ne može da ima većih posledica po britansku monarhiju na duži rok, ali može da dovede do urušavanja kraljevskog autoriteta i to kada kraljice Elizabete više ne bude. Radi se o projektu protiv britanske monarhije koji je skovan u Americi.

Ovako za Sputnjik intervju vojvotkinje i vojvode od Saseksa komentariše dugogodišnji dopisnik srpskih medija iz Velike Britanije Siniša Ljepojević.

U intervjuu koji je par dao popularnoj američkoj TV voditeljki Opri Vinfri, vojvotkinja i vojvoda od Saseksa su izneli nekoliko teških optužbi na račun britanske kraljevske kuće - od toga da je Megan bila "ućutkivana" i da joj nije bila pružena pomoć u odbrani od napada tabloida, do toga da se neko iz kraljevske kuće raspitivao o boji kože njihovog nerođenog deteta.

On smatra da će posledice intervjua pre svega biti kratkoročne u smislu skandala - imaće posledice na odnose u kraljevskoj kući, ali ne i na samu monarhiju - problem, prema rečima našeg sagovornika nije u tome šta je sve izrekla Megan, već učešće u svemu tome Harija, mlađeg sina britanskog prestolonaslednika.

Australski ministar zdravstva Greg Hunt hospitaliziran je sa "sumnjom na infekciju" nakon primanja cjepiva AstraZeneca.

Očekivano, njegov je kabinet požurio uvjeriti javnost da pogoršanje njegovog zdravlja "nije povezano s cijepljenjem".

Naveo je i da će australijski ministar noć provesti u bolnici pod nadzorom ljekara.

Navodno mu je određen kurs liječenja antibiotikom.

Ovako su u Norveškoj, Švicarskoj i drugdje na Zapadu tvrdili da smrt desetaka ljudi nakon cijepljenja nema nikakve veze sa zapadnim cjepivima koja su primili neposredno prije smrti.

Guverner Južne Dakote Kristi Noem obećala je da će potpisati zakon koji će zabraniti biološkim muškarcima da se takmiče u ženskim sportovima, prateći druge države pod kontrolom republikanaca u slanju poruke o rodnoj politici.

"Proslavljamo Međunarodni dan žena braneći ženski sport", rekla je Noem u ponedjeljak na Twitteru, nekoliko minuta nakon što je Senat Južne Dakote donio državni zakon o ženskoj pravičnosti u sportu. "Uzbuđena sam što ćcu uskoro potpisati ovaj zakon."

KAO i mnogi drugi školski zabušanti, 13-godišnja djevojčica nije željela da njen otac sazna kako je suspendirana zato što se nije pojavljivala na nastavi. Pa je izmislila priču. Tinejdžerica je rekla kako je njen učitelj povijesti Samuel Paty naložio muslimanskim učenicima da napuste učionicu kako bi ostalima mogao pokazati "fotografiju golog Proroka". Činilo se to kao bezazlena laž, ali je potaknulo lanac događaja koji su završili nezamislivim užasom, piše The Guardian.

Deset dana kasnije učitelj je bio mrtav. Islamski terorist odrubio mu je glavu. Patyjeva je obitelj ostala shrvana. Francuska je traumatizirana, a djevojčica i njen otac suočeni s kaznenim prijavama. Pod istragom su i dvojica tinejdžera koji su primili novac od ubojice Abdullaha Anzorova.

Priznala da je lažno optužila profesora

U nedjelju je francuski dnevni list Le Parisien otkrio da je djevojčica, poznata samo kao Z, priznala da je lažno optužila Patyja. Istražnom antiterorističkom sucu priznala je da je lagala i da nije bila u razredu u kojem je Paty učenicima pokazivao kontroverzne karikature iz satiričnog lista Charlie Hebdo. Le Parisien je napisao kako je djevojčica lagala zato što je htjela ugoditi ocu.

"Nije se usudila priopćiti ocu stvarne razloge svoje suspenzije neposredno prije tragedije koja je zapravo povezana s njenim lošim ponašanjem", piše Le Parisien.

Šestog listopada prošle godine učitelj povijesti i geografije Paty držao je lekciju na temu dileme. Postavio je pitanje "Biti ili ne biti Charlie?" misleći na hashtag #JeSuisCharlie kojim se izražava podrška ovom listu nakon terorističkog napada na njegove prostorije u siječnju 2015. godine u kojem je ubijeno 12 ljudi.