Nakon objavljenog članka na našem portalu, udruga Faktograf, koja već dulje vrijeme vrši medijski linč nad pojedincima i medijima koji ne žele pisati naručene članke, iznova napada dr. Lidiju Gajski. Osim medijskog napada, udruga Faktograf se direktno obratila Hrvatskoj liječničkoj komori zbog navodnog kršenja Kodeksa medicinske etike i deontologije.

Portal Logično je 28. ožujka objavio tri pitanja dr. Lidije Gajski, upućena nadležnim autoritetima, a vezano za koronakrizu. Faktograf je optužio dr. Lidiju Gajski, ne za postavljena pitanja, nego za zaključak ispod pitanja, smatrajući ga protivnim Kodeksu medicinske etike i deontologije.

Osim dr. Lidije Gajski, Faktograf se obrušio i na dr. Srećka Sladoljeva, smatrajući da on nema pravo riječi vezano za koronavirus.

Što je napisala dr. Lidija Gajski, a što je izludilo stranim novcem plaćenu udrugu Faktograf.

Zaključak dr. Lidije Gajski

U zaključku, treba naglasiti da u ovoj ozbiljnoj situaciji kao društvo, a tu su novinari posebno važni, moramo inzistirati na odgovorima na ova elementarna pitanja. Tek tada možemo početi raspravljati o ostalome. Kako nam se ne bi dogodilo da se represija i destrukcija nastave unedogled, ili da popuste da bi se ponovo pojavile s novim, još "ubojitijim" virusom i novim, još oštrijim mjerama - obaveznim cijepljenjem, na primjer. Godinama od nadležnih tražim dokaze za korist od cjepiva i dokaze za potrebu obveznog cijepljenja djece u Hrvatskoj. I godinama ne dobivam odgovor. A roditelji kao hipnotizirani prelaze preko te praznine u znanju i izlažu svoju djecu postupku za koji nam nisu predočene ni osnovne vjerodostojne informacije. Ne dopustimo da nas i u ovom predmetu hipnotiziraju. I da zbog bolesti o kojoj postoji puno nejasnoća i koja se ne čini značajno opasnija od obične prehlade, prihvatimo društveni eksperiment s neizbježnim destruktivnim posljedicama. I da se nepostojeća korona kriza pretvori u onu vrlo realnu i devastirajuću. Odgovorna medicinska struka i državna administracija u svojim se odlukama ne vode strahom i nekritičkim preuzimanjem tuđih naloga, već racionalnim i sveobuhvatnim promišljanjem motiviranim interesom i dobrobiti naroda koji im je povjerio upravljanje. Jasno i odlučno postavimo neophodna pitanja i zahtijevajmo precizne odgovore. Shvatimo da je ovo možda ključni trenutak za opstanak i budućnost čitave naše civilizacije. Odgovornost je na svakome od nas.

FAKTOGRAF: Prostim okom je vidljivo da tvrdnje dr. Gajski nisu utemeljene u stvarnosti. Ne pamti se da je obična prehlada dovela sustave zdravstvene zaštite na rub kolapsa, kao što je to zadnjih tjedana zabilježeno u npr. Italiji ili Španjolskoj.

Brazilac Maxciel Pereira dos Santos, koji se godinama zalagao za prava na domorodačko zemljište i očuvanje prašume u regiji Amazone je ubijen, piše Deutsche Welle. Isabel Hernández Juáre iz Gvatemale, koja se borila za pošumljavanje područja u regiji Tihog oceana - ubijena je tijekom sudskog postupka. Meksikanac Samir Flores Soberanes, koji je demonstrirao protiv plinske elektrane - ubijen je s dva hica u glavu.

Ovo su samo tri od velikog broja ekologa u Latinskoj Americi koji su u 2019. godini svoju borbu za zaštitu okoliša platili životom. Nigdje drugdje u svijetu nisu toliko ugroženi - i istodobno tako nezaštićeni. Oni se bore protiv uništavanja prirode izgradnjom brana, proizvodnje nafte ili ilegalnim krčenjem šuma ili ukazuju na nekažnjavanje počinitelja. Povrh svega, žrtve su starosjedioci.

Koronavirus kao isprika za daljnje uništavanje okoliša?

Alex Villca je netko tko se godinama zalaže za starosjedioce i njihov životni prostor. Mladi bolivijski aktivist za ljudska prava i okoliš također bi o svom angažmanu želio govoriti i u Njemačkoj. Već se spremio na put, no koronavirus ga je spriječio. Podijumska diskusija, koju je organizirala Akademija DW-a, je otkazana iz sigurnosnih razloga.

Sada se Villca, koji se godinama zalaže za prava domorodačkih teritorija i zaštićenih zona, nalazi u La Pazu i kaže: "Dok nam vlade diljem svijeta zbog koronavirusa zabranjuju kretanje istovremeno s još većim nasiljem eksploatiraju naše prirodno blago i resurse."

Nije da on ne razumije stroge mjere protiv širenja koronavirusa. Bolivija je također na neodređeno vrijeme odgodila predsjedničke izbore zakazane za 3. svibnja. Ali Villca se boji da će vlada i gospodarstvo u ovim vremenima intenzivirati svoju štetnu politiku: "Koronavirus i pridružena ekonomska katastrofa poslužit će kao dobrodošao izgovor za pljačku zemalja s velikom biološkom raznolikošću - posebno zemalja Latinske Amerike."

Prijetnje borcima za zaštitu okoliša

Aktivistima poput Alexa Villca i prije izbijanja koronavirusa je u Boliviji bilo teško. Stalno se moraju pravdati za svoju borbu, kritizirani su, okrivljeni da koče napredak i da su plaćeni od nevladinih udruga iz inozemstva. "U ovom filmu smo negativci", kaže Bolivijanac, koji se čak mora braniti i od optužbi da uopće nije pravi domorodac, jer je studirao i zbog toga nije bio predstavnik domorodačkog stanovništva.

U Velikoj Britaniji je od koronavirusa umrla 21-godišnja Chloe Middleton iz Buckinghamshira. Prije smrti nije imala nikakvih zdravstvenih tegoba, piše BBC.

Vijest o smrti objavila je njezina obitelj. Majka Diane pozvala je ljude koji još ne vjeruju u opasnost koronavirusa da još jednom razmisle.

"Svim ljudima koji misle da je to samo virus - molim vas, razmislite ponovno. Govoreći iz osobnog iskustva, taj 'takozvani virus' odnio je život mojoj 21-godišnjoj kćeri", napisala je Diane Middleton na Facebooku.

I Chloeina teta Emily Mistry kazala je da djevojka nije imala većih zdravstvenih tegoba.

"Ovaj virus je stvaran. Molimo pridržavajte se smjernica vlade. Zaštitite sebe i zaštitite druge! Virus se ne širi sam, ljudi šire virus! Život kakav smo poznavali se drastično promijenio, ali ako svi sada ne djelujemo kako bismo zaštitili sebe i druge, ova agonija će se nastaviti", objavila je Mistry na društvenim mrežama.

Chloe je druga najmlađa britanska žrtva koronavirusa. Jedini mlađi je 18-godišnjak koji je preminuo prije nekoliko dana. On je imao ozbiljnih zdravstvenih problema i prije zaraze.

Dosad su u Velikoj Britaniji zabilježena 424 smrtna slučaja od posljedica koronavirusa, a potvrđeno je 8077 slučajeva zaraze.

Biste li smatrali da je zatvaranje čitavog nacionalnog gospodarstva zbog bolesti poput Crne smrti, koja je između 1347-1351. ubila oko 60% stanovništva u područjima u kojima se širila, proporcionalan odgovor? A što ako se radi o virusu koji u vrhuncu (vidi dolje) ima smrtnost od 1,4% za one koji se zaraze?

Takve odluke trebaju biti vagane u ravnoteži. Na lijevoj strani je broj ljudi koji bi mogli umrijeti od bolesti, teret koji će biti stavljen na zdravstveni sustav i ostale vitalne usluge, i posljedična bijeda i devastacija koja će biti uzrokovana zbog toga pojedincima, obiteljima, poduzećima i društvu u cjelini. S desne strane postoji mogućnost gospodarskog kolapsa, s masovnim gubitkom radnih mjesta, uništenjem poduzeća i ekstremnim siromaštvom koje bi to mnogima moglo donijelo.

Ako se radi o nečemu poput Crne smrti, to je nešto o čemu ne treba previše razmišljati. Ako se ne prekine sve vrlo brzo, ljudi ne samo da će početi padati mrtvi poput muha, nego ni u ekonomiji koju pokušavate spasiti uskoro neće imati tko raditi. Ako ste bili dovoljno glupi da pokušate održati svoje gospodarstvo tijekom takve situacije, završili biste s onim najgorim iz oba svijeta: gotovo da nema ljudi i gotovo da nema ekonomije.

Ali što je s virusom koji ima 1,4% (maksimalno) stopu smrtnosti za one koji se zaraze? Kako se vaga uravnotežuje u tom slučaju?

Za neke, čak i postavljanje ovog pitanja odiše bezdušnošću, jer im se čini da je ono što se od nas traži izjednačavanje ljudi s trgovinom i novcem. Pa, možda ima nekih koji to zaista i vide u tim pojmovima, pa nekako zaključuju da je zarađivanje novca važnije od ljudskih bića. Ja sigurno nisam jedan od njih. Pa ipak, to zapravo uopće nema veze s ljudima u odnosu na novac. Zapravo se radi o ljudima na prvom mjestu, jer će gašenje čitavog gospodarstva, ili nešto približno tome, imati ogroman učinak na veliki broj ljudi.

Zrakoplov unajmljen za potrebe medicinske evakuacije srušio se u nedjelju na Filipinima tijekom polijetanja, pri čemu je smrtno stradalo osam osoba, izvijestili su dužnosnici zračne luke u Manili.

Pošto je zrakoplov poletio iz međunarodne zračne luke Ninoy Aquino blizu Manile, izbio je plamen i letjelica se srušila.

"Zrakoplov je bio u međunarodnoj misiji evakuacije, a odredište mu je bila japanska zračna luka Haneda. Poginulo je svih šest članova posade i dvoje putnika"; stoji u priopćenju.

Po nepotvrđenim informacijama, jedan je putnik bio 63-godišnji kanadski državljanin, a druga je putnica 58-godišnja Amerikanka filipinskog porijekla.

Svi članovi posade, trojica pilota, mehaničar, liječnik i medicinska sestra, bili su filipinski državljani

Gradonačelnik Moskve Sergej Sobjanjin najavio je da će svi oni koji u teškoj situaciji izazvanoj pandemijom virusa korona ostanu bez posla dobiti kompenzaciju od 250 dolara mesečno.

Gradonačelnik je upozorio da će u složenoj situaciji mnogi Moskovljani ostati bez posla, ali da će, u cilju podrške njima, biti razrađen poseban kompleks mera.

"Kao prvi korak uvodi se regionalna kompenzacija za nezaposlene u prosečnom iznosu od 19.500 rubalja mesečno", navodi se u saopštenju gradonačelnika objavljenom na njegovom sajtu.

"A di je maska?" pitaju prolaznici. Nepoznati na ulicama otvoreno vas prozivaju za kršenje higijenskih propisa. Prođete li mrtvim i tihim gradom u suton, pored zatvorenih dućana i zamračenih gostionica, od troje njih s kojima ćete se u pola kilometra mimoići, jedan će svakako, s druge strane kolnika, s više od deset metara udaljenosti, optužujuće primijetiti kako nemate medicinsku masku preko usta i nosa.

Na stranu sad da maska, stav je svih stručnjaka, ne pomaže protiv zaraze koronavirusom. Da bi je trebali nositi samo liječnici i sestre, a njima ih svakodnevno nedostaje, možda upravo stoga što su svi luđaci nagrnuli u ljekarne i za sebe, ženu i punicu kupili maski u količini koju jedan klinički bolnički centar s četrdeset odjela i nekoliko stotina zaposlenih potroši u pola godine. Na stranu i to da krpa koju mnogi nose na licu ne izgleda osobito svježe i čisto. Čini se kao da je pajdo nosi još od prošle subote, da je spavao s njom, usisavao stan, kupao psa, rezao nokte na nogama i upotrijebio je kao ubrus nakon što je ručao tripice.

Kada je Europa zatvorila svoje granice kako bi spriječila daljnje širenje koronavirusa, francuski su se najveći poljoprivrednici digli na noge. Radnici o kojima farmeri diljem Europe ovise dolaze iz drugih zemalja i sada ostaju bez njih. Tako u Velikoj Britaniji nema tko pobrati maline i izvući krumpir iz zemlje, dok u Njemačkoj, kako piše New York Times, bijele šparoge trunu u zemlji.

Europske su vlade opskrbu hranom proglasile pitanjem nacionalne sigurnosti, no zatvaranje granica onemogućilo je dolazak sezonskih radnika iz istočne Europe i sjeverne Afrike koji rade na poljima od Španjolske pa sve do Švedske.

- Moramo proizvoditi da bi mogli nahraniti svoje građane - upozorio je francuski ministar poljoprivrede Didier Guillame.

Činjenica jest da Europa neće ostati bez hrane. Kamioni puni tjestenine, riže, pasiranih rajčica i ostalih resursa prelazi ne samo državne granice, nego i s kontinenta na kontinent. No, bez jeftine radne snage iz istočnoeuropskih država one bogatije zemlje riskiraju gubitak svoje žetve. Voće i povrće brzo truli i uglavnom mora biti pobrano ručno. Jagode i šparoge već trunu u Španjolskoj, Italiji i južnoj Francuskoj.

Ispod je naša lista od dvanaest medicinskih stručnjaka čija mišljenja o epidemiji koronavirusa proturječe službenim izjavama MSM-a.

Dr Suharit Bhakdi je specijalista za mikrobiologiju. Bio je profesor na Univerzitetu Johannes Gutenberg u Mainzu i šef Instituta za medicinsku mikrobiologiju i higijenu i jedan od najcitiranijih naučnika u njemačkoj istoriji.

Šta on kaže:

"Bojimo se da će milion infekcija novim virusom dovesti do 30 smrtnih slučajeva dnevno u narednih 100 dana. Ali ne shvatamo da 20, 30, 40 ili 100 pacijenata pozitivnih na normalne koronaviruse već umire svaki dan."

"Vladine mjere protiv koronavirusa su groteskne, apsurdne i veoma opasne. Životni vijek miliona se skraćuje. Zastrašujući uticaj na svjetsku ekonomiju prijeti postojanju bezbroj ljudi. Posljedice po medicinsku njegu su velike. Već su smanjene usluge pacijentima kojima su potrebne, operacije otkazane, ordinacije prazne, bolničko osoblje se smanjuje. Sve će to duboko uticati na cijelo naše društvo."

"Sve ove mjere vode ka samouništenju i kolektivnom samoubistvu na osnovu samo sablasne priče."

Golema brod bolnica "Mercy" američke ratne mornarice doplovila je u petak u luku u Los Angelesu, u Kaliforniji, jer bolnicama u gradu treba dodatna pomoć u borbi protiv koronavirusa, javlja AFP i dodaje da se pandemija virusa Covid-19 strelovito širi u SAD-u.

"Mercy" raspolaže s 800 liječnika i drugog medicinskog osoblja, 1000 bolničkih kreveta i 12 operacijskih sala te 5000 vrećica za transfuziju krvi.

U tu plutajuću bolnicu će se smještati pacijenti koji nemaju Covid-19 kako bi se bolnički kreveti u gradskim bolnicama oslobodili za oboljele od virusa. Neki pacijenti koji su već hospitalizirani u nekoj od bolnica u Los Angelesu bit će premješteni na "Mercy".

"Mercy će preuzeti dio tereta koji pritišće naše hitne službe i jedinice intenzivne njege jer će se broj oboljelih od virusa u narednim tjednima povećavati", rekao je gradonačelnik Los Angelesa Eric Garcetti.

Zbog velikog priljeva bolesnih, ta plutajuća bolnica duljine 272 metra će omogućiti da se oslobode bolnički kreveti koji su trenutno popunjeni od 80 do 90 posto, pojasnio je Garcetti.

Zahtjev za slanjem broda bolnice uputila je ne samo Kalifornija već i država Washington koja je bila prva na udaru koronavirusa, ali ima manje zaraženih.

U Kaliforniji je od Covida-19 do sada umrlo 65 ljudi, a zaraženih je više od 3000. Jučer je u samo jednom danu LA zabilježio 400 novih slučajeva zaraze i 9 umrlih.

U pomoć New Yorku, epicentru epidemije u SAD-u, stiže također brod ratne mornarice Comfort.

Centar za kontrolu i prevenciju bolesti (CDC) je objavio da je u SAD-u 85.356 zaraženih, 16.916 više u odnosu na ranije izvješće u srijedu. Broj umrlih se povećao za 252 te je sveukupno umrlo 1246 ljudi.